Razlika između inačica stranice »Aachen«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba))
m (file --> datoteka)
 
(Nije prikazana jedna međuinačica istog suradnika)
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Aachen'''-->{{Njemački grad
{{Njemački grad
|ime= Aachen
|ime= Aachen
|izvorno ime= Oche
|izvorno ime= Oche
Redak 27: Redak 27:
|stranica= [http://www.aachen.de/ aachen.de]
|stranica= [http://www.aachen.de/ aachen.de]
}}
}}
[[File:Karte Aachen Stadtbezirke.png|thumb]]
[[Datoteka:Karte Aachen Stadtbezirke.png|thumb]]
'''Aachen''' (od zapadno-germanskog ''Ahha'' = "Voda", [[latinski]]: ''Aquisgranum'' ili ''Aquae Granni'', [[Ripuarski jezici|ripuarski]]: ''Oche'', [[francuski]]: ''Aix-la-Chapelle'', [[nizozemski]]: ''Aken'') grad je u [[Sjeverna Rajna-Vestfalija|Sjevernoj Rajni-Vestfaliji]] u [[Njemačka|Njemačkoj]], blizu njemačko-[[Belgija|belgijsko]]-[[Nizozemska|nizozemske]] tromeđe.<ref name="LZMK">{{Citiranje weba|url=http://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=5 |title=Aachen |publisher=[[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]] |accessdate=9. srpnja 2019.}}</ref>
'''Aachen''' (od zapadno-germanskog ''Ahha'' = "Voda", [[latinski]]: ''Aquisgranum'' ili ''Aquae Granni'', [[Ripuarski jezici|ripuarski]]: ''Oche'', [[francuski]]: ''Aix-la-Chapelle'', [[nizozemski]]: ''Aken'') grad je u [[Sjeverna Rajna-Vestfalija|Sjevernoj Rajni-Vestfaliji]] u [[Njemačka|Njemačkoj]], blizu njemačko-[[Belgija|belgijsko]]-[[Nizozemska|nizozemske]] tromeđe.<ref name="LZMK">{{Citiranje weba|url=http://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=5 |title=Aachen |publisher=[[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]] |accessdate=9. srpnja 2019.}}</ref>



Trenutačna izmjena od 06:39, 15. travnja 2022.

  1. PREUSMJERI Predložak:Infookvir njemački grad
Karte Aachen Stadtbezirke.png

Aachen (od zapadno-germanskog Ahha = "Voda", latinski: Aquisgranum ili Aquae Granni, ripuarski: Oche, francuski: Aix-la-Chapelle, nizozemski: Aken) grad je u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji u Njemačkoj, blizu njemačko-belgijsko-nizozemske tromeđe.[1]

Stanovništvo i gospodarstvo

Aachen ima 257.935 stanovnika (stanje 2008.) te raznovrsnu industriju (metalo-prerađivačka, strojogradnja, staklarska i tekstilna industrija i dr.) koja se rano razvila na temelju manufakturne proizvodnje i nalazišta ugljena i drugih ruda u blizini. Poznatiji proizvodi iz Aachena su: automobilske gume, staklo, igle, čokolada i medenjaci (Aachener Printen).

Aachen je važno kulturno i turističko središte. U njemu se nalazi, u europskim razmjerima znamenita, stolna Aachenska katedrala iz 8. stoljeća – tzv. Dvorska kapela Karla Velikog u kojoj se nalaze grobnice Karla Velikog i Otona III., te riznica. Znameniti su i Gradska vijećnica iz 15. stoljeća te Biskupsko sjedište, ali i Visoka tehnološka škola, knjižnice, gradski arhiv, muzeji i poznato lječilište (Bad Aachen) na termomineralnim vrelima (rimsko naselje Aquae Grani).

Povijest

Gradska vijećnica

Osnovan je u doba rimskoga gospodstva. U rimsko doba zvao se Aquae Grani, u srednjem vijeku Aquisgranum po imenu keltskoga boga Grana (lat. Granus). Kralj Pipin stanovao je neko vrijeme u Aachenu (756.765.). Karlo Veliki prenio je sjedište franačkih kraljeva u Aachen, dao je izgraditi dvor i katedralu, te Aachen proglasio glavnim gradom Karolinškog carstva. U katedrali su okrunjeni gotovo svi carevi Svetog Rimskog Carstva do 1531. godine.

Karlo Veliki je Aachen ukrasio umjetninama, što ih je dao prenijeti iz Ravenne, i dao da se još za njegova života u gradu okruni njegov sin Ludvik. Međutim je Ludvik, kad je postao carem, brzo dao smanjiti raskoš dvora svojega oca, smatrajući je protukršćanskom, i uveo skromnost na svim poljima. Car Fridrik I. dao je Aachen okružiti bedemima (1172.1176.) i dao mu je, kao i car Fridrik II., znatne povlastice. Godine 1250. potvrđeni su Aachenu njegovi gradski statuti.

Stradanja za vjerskih ratova u 16. stoljeću i izbor Frankfurta na Majni za krunidbeni grad njemačkih vladara (1562.) uzrokuje opadanje Aachena.

Kad se stao razvijati protestantizam, nova struja je u Aachenu našla mnogo pristaša, koji su godine 1580. istisnuli katolički gradski magistrat, na što je Aachen 1598. godine udaren državnim progonom.

I ponovo, početkom 17. stoljeća, za Jiilijskog nasljednog rata, došli su protestanti do većine, ali su i opet bili potisnuti (1614.). Kako već car Ferdinand nije bio krunjen u Aachenu, nego je krunidba bila prenesena u Frankfurt, Aachen je izgubio mnogo od svog ugleda, a kad su uto došle i vjerske borbe i zatim 1656. i golem požar, Aachen je stao sve više propadati.

Godine 1794. Francuzi su okupirali grad, a 1801. priključen je Francuskoj, da bi 1815. pripao Pruskoj.

Mirom u Lunevilleu pripade Aachen Francuskoj (1801.), a 1815. postade pruskim gradom.

U 2. svjetskom ratu bio je teško razoren u borbama za prilaz Ruhru te je bio prvi njemački grad koje je pao u ruke Saveznika u 2.svjetskom ratu

Šport

Alemannia Aachen je poznati nogometni klub iz Aachena, član 2. Bundeslige, koji je u sezoni 2006./2007. igrao u 1. Bundesligi. Svoje utakmice igra na stadionu Tivoli, kapaciteta 21.632 mjesta.

Zbratimljeni gradovi

Povezani članci

Izvori

Nuvola apps bookcase.pngOvaj članak uključuje tekst iz Hrvatske enciklopedije, objavljivane od 1941. do 1945. godine, koja je javno dobro.

Vanjske poveznice

Ostali projekti

Commons-logo.svgU Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Aachen


Flag of Germany.svg Nedovršeni članak Aachen koji govori o gradu u Njemačkoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.