Bribir (Skradin): razlika između inačica
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje) |
m bnz |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
{{Infookvir naselje u Hrvatskoj | |||
|ime = Bribir | |ime = Bribir | ||
|regija = | |regija = | ||
Posljednja izmjena od 30. travanj 2022. u 19:40
| Bribir | |
|---|---|
  Bribir Bribir na zemljovidu Hrvatske | |
| Država |  Hrvatska
|
| Županija | Šibensko-kninska |
| Općina/Grad | Skradin |
| Najbliži (veći) grad | Skradin (12 km) |
| Zemljopisne koordinate | 43°55′N 15°51′E / 43.91°N 15.85°E |
| Stanovništvo (2011.) | |
| - Ukupno | 103 |
| Pošta | 22222 Skradin |
| Pozivni broj | +385 022 |
| Autooznaka | ŠI |
 Bribir Bribir na zemljovidu Šibensko-kninske županije | |
 Bribirska glavica
| |
Bribir (lat. Varvaria) je naselje u Hrvatskoj, u sastavu upravnog područja grada Skradina. Područje Bribira je bilo naseljeno od davne prošlosti, a osobito je znamenito kao sjedište bribirskih knezova i bribirske županije.
Zemljopisni položaj[uredi]
Nalazi se u Dalmaciji, na rubu Ravnih kotara u Šibensko-kninskoj županiji i udaljen je 14 km od Skradina.
Stanovništvo[uredi]
Prema popisu stanovništva iz 2011. godine u mjestu je živjelo 105 osoba.[1]
Kretanje broja stanovnika 1857.-2011.[2][3]
<timeline>
Colors=
id:lightgrey value:gray(0.9) id:darkgrey value:gray(0.7) id:sfondo value:rgb(1,1,1) id:barra value:rgb(0.6,0.7,0.8)
ImageSize = width:500 height:400 PlotArea = left:50 bottom:50 top:30 right:30 DateFormat = x.y Period = from:0 till:1101 TimeAxis = orientation:vertical AlignBars = justify ScaleMajor = gridcolor:darkgrey increment:100 start:0 ScaleMinor = gridcolor:lightgrey increment:50 start:0 BackgroundColors = canvas:sfondo
BarData=
bar:1857 text:1857. bar:1869 text:1869. bar:1880 text:1880. bar:1890 text:1890. bar:1900 text:1900. bar:1910 text:1910. bar:1921 text:1921. bar:1931 text:1931. bar:1948 text:1948. bar:1953 text:1953. bar:1961 text:1961. bar:1971 text:1971. bar:1981 text:1981. bar:1991 text:1991. bar:2001 text:2001. bar:2011 text:2011.
PlotData=
color:barra width:20 align:left
bar:1857 from:0 till: 396 bar:1869 from:0 till: 590 bar:1880 from:0 till: 405 bar:1890 from:0 till: 440 bar:1900 from:0 till: 459 bar:1910 from:0 till: 550 bar:1921 from:0 till: 630 bar:1931 from:0 till: 663 bar:1948 from:0 till: 680 bar:1953 from:0 till: 723 bar:1961 from:0 till: 706 bar:1971 from:0 till: 580 bar:1981 from:0 till: 568 bar:1991 from:0 till: 549 bar:2001 from:0 till: 79 bar:2011 from:0 till: 105
PlotData=
bar:1857 at: 396 fontsize:S text: 396 shift:(-10,5) bar:1869 at: 590 fontsize:S text: 590 shift:(-10,5) bar:1880 at: 405 fontsize:S text: 405 shift:(-10,5) bar:1890 at: 440 fontsize:S text: 440 shift:(-10,5) bar:1900 at: 459 fontsize:S text: 459 shift:(-10,5) bar:1910 at: 550 fontsize:S text: 550 shift:(-10,5) bar:1921 at: 630 fontsize:S text: 630 shift:(-10,5) bar:1931 at: 663 fontsize:S text: 663 shift:(-10,5) bar:1948 at: 680 fontsize:S text: 680 shift:(-10,5) bar:1953 at: 723 fontsize:S text: 723 shift:(-10,5) bar:1961 at: 706 fontsize:S text: 706 shift:(-10,5) bar:1971 at: 580 fontsize:S text: 580 shift:(-10,5) bar:1981 at: 568 fontsize:S text: 568 shift:(-10,5) bar:1991 at: 549 fontsize:S text: 549 shift:(-10,5) bar:2001 at: 79 fontsize:S text: 79 shift:(-10,5) bar:2011 at: 105 fontsize:S text: 105 shift:(-10,5)
TextData=
fontsize:S pos:(20,20) text:Izvor – Državni zavod za statistiku
</timeline>
Povijest[uredi]
Pretpovijest i antičko doba[uredi]
Najstariji tragovi života otkriveni su na lokalitetu Pećane, gdje je pronađeno kremeno oruđe iz paleolitika. U plodnom polju nedaleko od rječice Bribirčice, nađeni su, na lokalitetu Krivače, ostaci neolitičkog naselja, dok je na Dolu pronađeno više prapovijesnih ognjišta. Plodno polje pruža se na zapadu do sela Ostrovice. Na spoju tog polja i krševite visoravni Bukovice izdiže se na 300 metara nadmorske visine prostrana uzvisina Bribirska glavica koja obuhvaća površinu veću od 70.000 m2. Najznačajniji arheološki spomenici nalaze se na Glavici iznad sela, koja je bila naseljena najkasnije početkom 1. tisućljeća pr. Kr. Bribirska Glavica bila je naseljena još tijekom eneolitika i brončanog doba.
Do dolaska Rimljana ovo naselje je živjelo kao utvrđena liburnska gradina, a već u 1. stoljeću opasana je jakim zidanim bedemima i stiče status municipija , a naziva se Municipium Varvariae.[4] Rimsko je doba ostavilo bogate tragove materijalne kulture, poput ostataka antičkih zgrada, fortifikacija, nalaza keramike, oruđa, novca i stakla. Tijekom ranokršćanskog perioda, Varvaria se, u crkvenom pogledu, nalazila u okviru skardonske biskupije.[5] Nedavna iskapanja su otkrila ostatke starokršćanske rotunde ispod današnje crkve Sv. Joakima i Ane.[6]
Srednjovjekovna župa Bribir i rod Šubića[uredi]
Za vrijeme seobe naroda, tijekom 7. i 8. stoljeća, rimska Varvaria proživljava teške dane, kao i ostala naselja na području prostranog Rimskog Carstva.
Nakon dolaska Hrvata na teritorij bivše rimske provincije Dalmacije nastaje početkom 9. stoljeća kneževina Hrvatska, a iz ruševina antičkog grada Varvarije nastaje kastrum Bribir, po kojemu će biti nazvana i jedna od starohrvatskih županija. Prvo svjedočanstvo nalazimo kod bizantskog cara - pisca iz 10. stoljeća, Konstantina VII. Porfirogeneta, koji u popisu hrvatskih županija navodi i županiju "Berbera". Najveći procvat Bribir doživljava u vrijeme kada su njime gospodarili moćni hrvatski velikaši Šubići. Prvi predstavnici roda Šubića spominju se još u 11. stoljeću u različitim darovnicama hrvatskih kraljeva Petra Krešimira IV. (1058.-1074.), Zvonimira (1075.-1089.) i Stjepana II. (1089.-1091.).[7]
Godine 1251. Šubići su dobili, darovnicom hrvatsko-ugarskog kralja Bele IV., bribirsko kneštvo u nasljedn leno, čime je položen čvrsti temelj njihove moći. Vrhunac moći Bribira i roda Šubića bio je krajem 13. i početkom 14. stoljeća, za vrijeme moćnoga kneza Pavla I. Šubića († 1312.), "bana Hrvata i gospodara čitave Bosne" (banus Croatorum et totius Bosnae dominus), za čije je vladavine Bribir bio snažan srednjovjekovni grad s utvrdama i crkvama, a o njegovoj raskoši svjedoče bogati arheološki ostaci. Za vrijeme Pavlova sina i nasljednika, Mladena II. († o. 1340.) oslabljena je moć roda Šubića, ali Bribir je i dalje ostao sjedište obitelji. Kada je 1347. godine knez Pavao II. Ostrovički zamijenio utvrdu Ostrovicu za Zrin u Slavoniji[8], potpuno je slomljena moć knezova bribirskih koji su se otada raspali na niz obiteljskih grana.
U vrijeme turskog prodora prema hrvatskim zemljama, izumire smrću kneza Jakova II. († 1456.) glavna loza knezova bribirskih, da bi grad 1523. godine porušili i zaposjeli Turci, a nakon njihova odlaska stanovnici se nisu više trajno nastanjivali na platou Glavice, nego u njenom podnožju.[9]
Bribir od osmanske vlasti do danas[uredi]
Prestankom turske opasnosti u drugoj polovici 17. stoljeća, novopridošlo pravoslavno stanovništvo iz Bosne naseljava podnožje brda Glavice, na mjestu današnjeg sela Bribir i izgrađuje pravoslavno groblje.[10] Tijekom Domovinskog rata, Bribir je bio pod srpskom okupacijom za koje su nastala oštećenja na arheološkom nalazištu.
Arheološka istraživanja[uredi]
Prva istraživanja započela su 1908. godine pod vodstvom fra Luje Maruna Skradinjanina (otac hrvatske arheologije), i s kraćim prekidima traju do danas, a istražena je tek jedna petina površine unutar zidina. Za vrijeme četničke okupacije je Bribirska glavica bila važno topničko uporište s kojeg su pobunjeni Srbi iz Ravnih kotara granatirali Vodice i Šibenik. Pred naletom Oluje pobunjeni Srbi su devastirali i opljačkali znatan broj nalaza. Europska unija od 2005. godine financira (CARDS program) arheološka iskapanja, obnovu i zaštitu ovog lokaliteta. [11] Od 2014. započinje zajednički projekt iskopavanja Varvaria-Breberium-Bribir u kojem sudjeluju Muzej hrvatskih arheoloških spomenika (Split), Sveučilište Macquarie (Sydney) i Šibenski gradski muzej.[12]
Spomenici i znamenitosti[uredi]
Spomenik kulture najviše kategorije, arheološki lokalitet Bribirska glavica, jedan je od najvažnijih arheoloških lokaliteta u Hrvatskoj. Zbog svog ogromnog značaja naziva se i „Hrvatskom Trojom“, kako ju je nazvao otac hrvatske arheologije fra Lujo Marun 1908. godine. [13]
- pravoslavni hram Sv. Joakima i Ane[14][15]
Poznate osobe[uredi]
- Srećko Bijelić, hrv. političar, hrv. proljećar, velikan srpske zajednice u Hrvatskoj
Izvori[uredi]
- ↑ Stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima, popis 2011.
- ↑ Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., www.dzs.hr
- ↑ Popis stanovništva Republike Hrvatske 2011., www.dzs.hr
- ↑ Bribir - Hrvatska enciklopedija
- ↑ Burić, Tonči, Bribir, srednjovjekovno sijelo Šubića, str. 7.
- ↑ V. Ghica, A. Milošević, N. Uroda, D. Dzino, 'Arheološki projekt Varvaria / Breberium / Bribir u 2015. godini', Starohrvarska prosvjeta 43 (2016), 9-47 [1]
- ↑ Burić, Tonči, Bribir, srednjovjekovno sijelo Šubića, str. 9.
- ↑ Burić, Tonči, Bribir, srednjovjekovno sijelo Šubića, str. 16.
- ↑ Bribirska glavica - skradin.hr
- ↑ Bribir - Proleksis enciklopedija
- ↑ Bribirska glavica - Hrvatska Troja s dopusnicom
- ↑ http://www.varvaria-breberium-bribir.com/wordpress/
- ↑ Bribirska glavica - sibenikregion.hr
- ↑ Skradinski dekanat - sibenskabiskupija.hr
- ↑ Izvor #175, Vaska Radulović: Hram sv. Joakima i Ane na Bribirskoj glavici, objavljeno 13. rujna 2017. godine, pristupljeno 19. siječnja 2018. godine
Vanjske poveznice[uredi]
- Hrvatska revija br.2/2007. Zlatni vijek Bribira (zračna snimka ruševina) (hrv.)
- Ostaci dvora bana Pavla Šubića Bribirskog (hrv.)
- Bribir - Hrvatska enciklopedija (hrv.)
- Bribir - Proleksis enciklopedija (hrv.)
Nedovršeni članak Bribir (Skradin) koji govori o naselju u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.
|
|
Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj. |