m no summary specified |
m file->datoteka |
||
| Redak 5: | Redak 5: | ||
==Povijest== | ==Povijest== | ||
[[ | [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 183-P0805-314, Helsinki, KSZE-Konferenz, Schlussakte.jpg|thumb|Sudionici Helsinške konferencije]] | ||
Organizacija za europsku sigurnost i suradnju izrasla je iz '''Helsinške konferencije'''. Nakon višegodišnjih diplomatskih nastojanja (od 1966.) te intenziviranih priprema (1972-1975.), konferencija je održana od 30. srpnja do 1. kolovoza 1975. godine u finskom gradu [[Helsinki|Helsinkiju]]. Cilj konferencije bio je smirivanje napetosti između istočnog i zapadnog [[Hladni rat|hladnoratovskog]] bloka. Na konferenciji su sudjelovale sve europske države, izuzev Albanije, te Sjedinjene Američke Države i Kanada.<ref>[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=24897 Helsinška konferencija], [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatska enciklopedija]], www.enciklopedija.hr, pristupljeno 8. prosinca 2015.</ref><ref>[http://www.britannica.com/event/Helsinki-Accords Helsinki Accords], [Encyclopædia Britannica|Encyclopædia Britannica Online], www.britannica.com, pristupljeno 8. prosinca 2015.</ref> Završila je donošenjem '''Helsinškog završnog akta''' (''Helsinki Final Act'' ili ''Helsinki Accords'') kojim su obuhvaćena četiri područja zajedničkih interesa (nazvani "košarama"): | Organizacija za europsku sigurnost i suradnju izrasla je iz '''Helsinške konferencije'''. Nakon višegodišnjih diplomatskih nastojanja (od 1966.) te intenziviranih priprema (1972-1975.), konferencija je održana od 30. srpnja do 1. kolovoza 1975. godine u finskom gradu [[Helsinki|Helsinkiju]]. Cilj konferencije bio je smirivanje napetosti između istočnog i zapadnog [[Hladni rat|hladnoratovskog]] bloka. Na konferenciji su sudjelovale sve europske države, izuzev Albanije, te Sjedinjene Američke Države i Kanada.<ref>[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=24897 Helsinška konferencija], [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatska enciklopedija]], www.enciklopedija.hr, pristupljeno 8. prosinca 2015.</ref><ref>[http://www.britannica.com/event/Helsinki-Accords Helsinki Accords], [Encyclopædia Britannica|Encyclopædia Britannica Online], www.britannica.com, pristupljeno 8. prosinca 2015.</ref> Završila je donošenjem '''Helsinškog završnog akta''' (''Helsinki Final Act'' ili ''Helsinki Accords'') kojim su obuhvaćena četiri područja zajedničkih interesa (nazvani "košarama"): | ||
* sigurnost Europe i područja Sredozemnog mora, | * sigurnost Europe i područja Sredozemnog mora, | ||
| Redak 17: | Redak 17: | ||
==Ustroj i djelovanje== | ==Ustroj i djelovanje== | ||
[[ | [[Datoteka:OSCE logo.svg|thumb|Zaštitni znak (logo) organizacije]] | ||
[[ | [[Datoteka:IMG 0169 - Wien - Hofburg.JPG|thumb|Sjedište organizacije u Beču]] | ||
Organizacija za europsku sigurnost i suradnju se bavi nizom sigurnosnih pitanja. Najznačajnija su: kontrola [[oružje|naoružanja]], [[diplomacija]], mjere za izgradnju povjerenja i sigurnosti, [[ljudska prava]], [[demokracija|demokratizacija]], nadzor [[Izbori|izbora]] i [[ekonomija|privrede]] te zaštita [[okoliš|okoliša]]. OESS je najveća regionalna sigurnosna organizacija na svijetu. Među 57 zemalja koje sudjeluju nalaze se države iz [[Europa|Europe]], središnje [[Azija|Azije]] i [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]]. | Organizacija za europsku sigurnost i suradnju se bavi nizom sigurnosnih pitanja. Najznačajnija su: kontrola [[oružje|naoružanja]], [[diplomacija]], mjere za izgradnju povjerenja i sigurnosti, [[ljudska prava]], [[demokracija|demokratizacija]], nadzor [[Izbori|izbora]] i [[ekonomija|privrede]] te zaštita [[okoliš|okoliša]]. OESS je najveća regionalna sigurnosna organizacija na svijetu. Među 57 zemalja koje sudjeluju nalaze se države iz [[Europa|Europe]], središnje [[Azija|Azije]] i [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]]. | ||
Posljednja izmjena od 1. svibanj 2022. u 05:27
Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OESS) (engleski: Organization for Security and Co-operation in Europe (OSCE) jest međunarodna organizacija. Osnovana je 1973. godine i do 1994. godine djelovala je pod nazivom Konferencija za europsku sigurnost i suradnju (KESS) (engleski: Conference on Security and Co-operation in Europe (CSCE).[1][2] OESS osnovana je na temelju Povelje Ujedinjenih naroda, kao regionalni aranžman u smislu djelovanja prema Poglavlju VIII. iste.
OESS je posmatrač opće skupštine Ujedinjenih naroda.[3]
Povijest
Organizacija za europsku sigurnost i suradnju izrasla je iz Helsinške konferencije. Nakon višegodišnjih diplomatskih nastojanja (od 1966.) te intenziviranih priprema (1972-1975.), konferencija je održana od 30. srpnja do 1. kolovoza 1975. godine u finskom gradu Helsinkiju. Cilj konferencije bio je smirivanje napetosti između istočnog i zapadnog hladnoratovskog bloka. Na konferenciji su sudjelovale sve europske države, izuzev Albanije, te Sjedinjene Američke Države i Kanada.[4][5] Završila je donošenjem Helsinškog završnog akta (Helsinki Final Act ili Helsinki Accords) kojim su obuhvaćena četiri područja zajedničkih interesa (nazvani "košarama"):
- sigurnost Europe i područja Sredozemnog mora,
- suradnja u području gospodarstva, znanosti, tehnologije i očuvanja okoliša,
- unaprjeđivanje ljudskih prava, kulturne suradnje, izobrazbe i slobodnoga protoka informacija, te
- nastavak rada Konferencije
Konferencija je bila poticaj aktiviranju demokratskih oporbenih pokreta i grupa u istočnom bloku (Moskovska helsinška grupa, nekolilko inicijativa u tadašnjoj Čehoslovačkoj i Poljskoj), te američkog Helsinki Watcha. 1982. godine dogovorom više pojedinih grupa stvoren je je Međunarodni helsinški savez za ljudska prava (International Helsinki Federation for Human Rights (IHF)) sa sjedištem u Beču, koji je djelovao do 2008. godine.[6]
Naredne konferencije održane su u Beogradu (1977.-1978.), Madridu (1980.-1983.), i Ottawi (1985.). Nakon sloma komunizma u Europi i ujedinjenja Njemačke konferencija kojom je označen kraj hladnog rata je 1990. godine održana u Parizu. Na sastanku u Budimpešti 1994. naziv organizacije je promijenjen u sadašnji.[7]
Ustroj i djelovanje
Organizacija za europsku sigurnost i suradnju se bavi nizom sigurnosnih pitanja. Najznačajnija su: kontrola naoružanja, diplomacija, mjere za izgradnju povjerenja i sigurnosti, ljudska prava, demokratizacija, nadzor izbora i privrede te zaštita okoliša. OESS je najveća regionalna sigurnosna organizacija na svijetu. Među 57 zemalja koje sudjeluju nalaze se države iz Europe, središnje Azije i Sjeverne Amerike.
OESS igra ulogu u kriznim područjima gdje njegove misije nastoje spriječiti ili pridonositi rješavanju sukoba i nalaženju političkog dogovora, te jačanju civilnog društva i vladavine prava.
Zemlje članice
Organizaciji za europsku sigurnost i suradnju pristupilo je 57 zemalja članica:
Hrvatska
Hrvatska je sudionica OESS-a od ožujka 1992. Aktivno sudjeluje u procesu jačanja sigurnosti, poticanja suradnje, međusobnog povjerenja i jačanju preventivne diplomacije. Hrvatski helsinški odbor za ljudska prava (HHO) djeluje od 1993. godine.
Izvori
- Bilješke i literatura
- ↑ Organizacija za europsku sigurnost i suradnju, Hrvatska enciklopedija, www.enciklopedija.hr, pristupljeno 8. prosinca 2015.
- ↑ Organization for Security and Co-operation in Europe, Encyclopædia Britannica Online, www.britannica.com, pristupljeno 8. prosinca 2015.
- ↑ (engl.) RESOLUTION ADOPTED BY THE GENERAL ASSEMBLY, un.org, pristupljeno 28. studenoga 2018.
- ↑ Helsinška konferencija, Hrvatska enciklopedija, www.enciklopedija.hr, pristupljeno 8. prosinca 2015.
- ↑ Helsinki Accords, [Encyclopædia Britannica|Encyclopædia Britannica Online], www.britannica.com, pristupljeno 8. prosinca 2015.
- ↑ Helsinki process, [Encyclopædia Britannica|Encyclopædia Britannica Online], www.britannica.com, pristupljeno 8. prosinca 2015.
- ↑ Commemorative book: 40th anniversary of Helsinki Final Act, Organization for Security and Co-operation in Europe (OSCE), www.osce.org, pristupljeno 8. prosinca 2015.
Vanjske poveznice
- Mrežna mjesta
- Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OESS), službene stranice (engl.)
- Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OESS), informacije o organizaciji na stranicama Ministarstva vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske