Razlika između inačica stranice »Balzam«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
(Bot: Automatski unos stranica)
 
m (bnz)
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Balzam'''-->'''Balzam''' ([[Grčki jezik|grč]]. ''βάλσαμον'', iz [[Semitski jezici|semitskoga jezika]]) je [[kemijska tvar]] koju izlučuju neke [[Stablo|drvenaste]] [[biljke]] spontano ili kad su ozlijeđene. Balzami se sastoje uglavnom od [[smola]]stih tvari otopljenih u hlapljivim [[Ulja|uljima]] te od [[terpentin]]a, [[Aromatski spojevi|aromatskih]] [[Kiseline|kiselina]] ([[Benzojeva kiselina|benzojeve]], [[cimetna kiselina|cimetne]]) i njihovih [[Esteri|estera]]. Dobivaju se zarezivanjem, tiskanjem ili iskuhavanjem [[Kora (biljke)|kore]] ili [[Stablo|drva]]. Redovito su gusti, polutekući i ugodna [[miris]]a; na [[zrak]]u se skrutnu i postaju slični smoli. Tope se u [[alkoholi|alkoholu]] i [[Eteri|eteru]], netopljivi su u [[voda|vodi]]. Upotrebljavaju se u [[tehnika|tehnici]], [[medicina|medicini]], [[farmacija|farmaciji]] i [[Parfem|parfimeriji]]:  
'''Balzam''' ([[Grčki jezik|grč]]. ''βάλσαμον'', iz [[Semitski jezici|semitskoga jezika]]) je [[kemijska tvar]] koju izlučuju neke [[Stablo|drvenaste]] [[biljke]] spontano ili kad su ozlijeđene. Balzami se sastoje uglavnom od [[smola]]stih tvari otopljenih u hlapljivim [[Ulja|uljima]] te od [[terpentin]]a, [[Aromatski spojevi|aromatskih]] [[Kiseline|kiselina]] ([[Benzojeva kiselina|benzojeve]], [[cimetna kiselina|cimetne]]) i njihovih [[Esteri|estera]]. Dobivaju se zarezivanjem, tiskanjem ili iskuhavanjem [[Kora (biljke)|kore]] ili [[Stablo|drva]]. Redovito su gusti, polutekući i ugodna [[miris]]a; na [[zrak]]u se skrutnu i postaju slični smoli. Tope se u [[alkoholi|alkoholu]] i [[Eteri|eteru]], netopljivi su u [[voda|vodi]]. Upotrebljavaju se u [[tehnika|tehnici]], [[medicina|medicini]], [[farmacija|farmaciji]] i [[Parfem|parfimeriji]]:  
* [[peru-balzam]],  
* [[peru-balzam]],  
* [[tolu-balzam]],  
* [[tolu-balzam]],  

Trenutačna izmjena od 06:35, 13. svibnja 2022.

Balzam (grč. βάλσαμον, iz semitskoga jezika) je kemijska tvar koju izlučuju neke drvenaste biljke spontano ili kad su ozlijeđene. Balzami se sastoje uglavnom od smolastih tvari otopljenih u hlapljivim uljima te od terpentina, aromatskih kiselina (benzojeve, cimetne) i njihovih estera. Dobivaju se zarezivanjem, tiskanjem ili iskuhavanjem kore ili drva. Redovito su gusti, polutekući i ugodna mirisa; na zraku se skrutnu i postaju slični smoli. Tope se u alkoholu i eteru, netopljivi su u vodi. Upotrebljavaju se u tehnici, medicini, farmaciji i parfimeriji:

Izvori

  1. balzami, [1] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2018.


Disambig.svg    Ovo je razdvojbena stranica.
Ona pomaže u orijentaciji tako da popisuje sve stranice koje dijele isti naslov. Ako vas je poveznica iz nekog članka poslala ovamo, možda biste željeli vratiti se i ispraviti je da pokazuje izravno na željenu stranicu.