Toggle menu
310,1 tis.
50
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Azimutska montaža: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m bnz
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Azimutska montaža'''-->[[datoteka:Dobson class.jpg|mini|desno|250px|[[Newtonov reflektor]] na jednostavnoj azimutskoj montaži.]]
[[datoteka:Dobson class.jpg|mini|desno|250px|[[Newtonov reflektor]] na jednostavnoj azimutskoj montaži.]]


[[datoteka:Heliostat.jpg|mini|desno|250px|[[Heliostat]] na azimutskoj montaži. Ogledalo se okreće i prati [[Sunce]] tako da bude stalno okomito na [[Sunčevo zračenje]]. ]]
[[datoteka:Heliostat.jpg|mini|desno|250px|[[Heliostat]] na azimutskoj montaži. Ogledalo se okreće i prati [[Sunce]] tako da bude stalno okomito na [[Sunčevo zračenje]]. ]]

Posljednja izmjena od 12. svibanj 2022. u 23:45

Newtonov reflektor na jednostavnoj azimutskoj montaži.
Heliostat na azimutskoj montaži. Ogledalo se okreće i prati Sunce tako da bude stalno okomito na Sunčevo zračenje.

Azimutska montaža ili altazimutska montaža je postavljanje astronomskoga teleskopa na dvije osovine, okomitu (azimutsku) i vodoravnu (visinsku), koje omogućuje da se prilikom praćenja dnevnoga gibanja nebeskih tijela teleskop okreće oko obje osovine. Zbog svoje relativne jednostavnosti pogodna je za postavljanje malih amaterskih teleskopa i velikih, računalno upravljanih teleskopa. [1]

Teleskop

Podrobniji članak o temi: Teleskop

Osnovni astronomski instrument je teleskop, koji se pokreće u dvije međusobno okomite ravnine. Za određivanje smjerova u tim ravninama služe kutomjeri. Sam dalekozor ima zadaću da olakša viziranje nebeskog tijela. Prije pronalaska teleskopa u tu su svrhu služile vizirne linije, koje su bile izvedene čisto mehanički. Osi, oko kojih se teleskop pokreće i ravnine u kojima se pokreće, postavljaju se ili u sistemu horizontskog koordinatnog sustava, ili u sistemu nebeskog ekvatorskog koordinatnog sustava. U prvom slučaju postavljanje teleskopa je altazimutsko, u drugom slučaju ekvatorsko ili paralaktičko. U astrometriji astronomski instrumenti primjenjuju altazimutnu ugradnju. [2]

Teleskop je mjerni instrument za astronomsko promatranje i proučavanje elektromagnetskoga zračenja dalekih nebeskih tijela, često opremljen dodatnim instrumentima kao što su fotometar, interferometar i spektroskop (spektroskopija). Prema području elektromagnetskih valova naziva se optički teleskopradio teleskop, rendgenski teleskop, gama teleskop, teleskop za infracrveno zračenje, teleskop za ultraljubičasto zračenje i drugi. Kako bi se umanjili utjecaji vremenskih prilika i svjetlosnoga zagađenja na astronomska promatranja, opservatoriji se grade na pustim mjestima s mnogo vedrih dana u godini ili se, kada se istražuju elektromagnetski valovi za koje je Zemljina atmosfera slabo propusna ili nepropusna, ili pak kada je potrebno izvesti precizna snimanja bez ikakvih atmosferskih utjecaja, postavljaju na astronomske satelite. [3]

Ekvatorska montaža

Podrobniji članak o temi: Ekvatorska montaža

Ekvatorska montaža ili paralaktička montaža je postavljanje astronomskoga teleskopa na dvije osovine odabrane tako da se prilikom praćenja dnevnoga gibanja nebeskih tijela teleskop okreće samo oko jedne od njih: osovine usporedne sa Zemljinom rotacijskom osi (polarne osovine) okreću se brzinom kojom se okreće nebeska sfera, to jest 360° za jednoga zvjezdanog dana. Deklinacijska je osovina okomita na polarnu. Po njoj se teleskop pomiče kada se bira nebesko tijelo na nebeskoj sferi. [4]

Izvori

  1. azimutska montaža (altazimutska montaža), [1] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2017.
  2. Vladis Vujnović : "Astronomija", Školska knjiga, 1989.
  3. teleskop, [2] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.
  4. ekvatorska montaža (paralaktička montaža), [3] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2017.