Razlika između inačica stranice »Haber-Boschov postupak«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
(Bot: Automatski unos stranica)
 
m (brisanje nepotrebnog teksta)
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Haber-Boschov postupak'''-->[[Datoteka:Ammoniak Reaktor BASF.jpg|mini|desno|Povijesni visokotlačni reaktor za proizvodnju [[amonijak]]a iz Haberova postupka na Tehnološkom institutu u Karlsruheu u [[Njemačka|Njemačkoj]].]]
[[Datoteka:Ammoniak Reaktor BASF.jpg|mini|desno|Povijesni visokotlačni reaktor za proizvodnju [[amonijak]]a iz Haberova postupka na Tehnološkom institutu u Karlsruheu u [[Njemačka|Njemačkoj]].]]
'''Haber-Boschov postupak''', '''Haber-Boschov proces''' ili samo '''Haberov proces''' naziv je postupka umjetne nitrogenske fikascije kojim se u [[kemijska industrija|kemijskoj industriji]] dobiva [[amonijak]].<ref> {{eng oznaka}} Appl, Max, natuknica ''Amonijak'' u Ullmannovoj enciklopediji industrijske kemije, Weinheim: Wiley-VCH, 2005. </ref> Nazvan je prema njemačkim kemičarima [[Fritz Haber|Fritzu Haberu]] i [[Carl Bosch|Carlu Boschu]] koji su ga razvili i usavršili u prvoj polovici [[20. stoljeće|20. stoljeća]]. Postupkom iz atmosferskog [[dušik]]a (N<sub>2</sub>) i [[vodik]]a (H<sub>2</sub>), djelovanjem metalnog [[katalizator]]a ([[željezo|željeza]]) pod visokom temperaturom i tlakom, nastaje amonijak (NH<sub>3</sub>)<ref name=britannica> {{eng oznaka}} [https://en.wikipedia.org/wiki/Haber_process#cite_note-Appl-1 Encyclopaedia Britannica], www.britannica.com: ''Haber-Boschow postupak'' (pristupljeno 22. ožujka 2017.)</ref>:
'''Haber-Boschov postupak''', '''Haber-Boschov proces''' ili samo '''Haberov proces''' naziv je postupka umjetne nitrogenske fikascije kojim se u [[kemijska industrija|kemijskoj industriji]] dobiva [[amonijak]].<ref> {{eng oznaka}} Appl, Max, natuknica ''Amonijak'' u Ullmannovoj enciklopediji industrijske kemije, Weinheim: Wiley-VCH, 2005. </ref> Nazvan je prema njemačkim kemičarima [[Fritz Haber|Fritzu Haberu]] i [[Carl Bosch|Carlu Boschu]] koji su ga razvili i usavršili u prvoj polovici [[20. stoljeće|20. stoljeća]]. Postupkom iz atmosferskog [[dušik]]a (N<sub>2</sub>) i [[vodik]]a (H<sub>2</sub>), djelovanjem metalnog [[katalizator]]a ([[željezo|željeza]]) pod visokom temperaturom i tlakom, nastaje amonijak (NH<sub>3</sub>)<ref name=britannica> {{eng oznaka}} [https://en.wikipedia.org/wiki/Haber_process#cite_note-Appl-1 Encyclopaedia Britannica], www.britannica.com: ''Haber-Boschow postupak'' (pristupljeno 22. ožujka 2017.)</ref>:



Trenutačna izmjena od 21:19, 6. ožujka 2022.

Povijesni visokotlačni reaktor za proizvodnju amonijaka iz Haberova postupka na Tehnološkom institutu u Karlsruheu u Njemačkoj.

Haber-Boschov postupak, Haber-Boschov proces ili samo Haberov proces naziv je postupka umjetne nitrogenske fikascije kojim se u kemijskoj industriji dobiva amonijak.[1] Nazvan je prema njemačkim kemičarima Fritzu Haberu i Carlu Boschu koji su ga razvili i usavršili u prvoj polovici 20. stoljeća. Postupkom iz atmosferskog dušika (N2) i vodika (H2), djelovanjem metalnog katalizatora (željeza) pod visokom temperaturom i tlakom, nastaje amonijak (NH3)[2]:

N2 (g) + 3H2 (g) → 2NH3 (g); (Δ = −91,8 kJ) => (Δ = −45,8 kJ·mol−1)

pod uvjetima: t = 500 °C, p = 20 MPa Haber-Boschov postupak bio je puno isplatljiviji i produktivniji od prethodnih pokušaja dobivanja industrijskog amonijaka, kao što su, krajem 19. stoljeća bili Frank-Carov ili Birkeland–Eydeov postupak, te je doveo do brže, lakše i masovnije proizvodnje amonijaka u kemijskoj industriji. Za ovo otkriće Fritz Haber dobio je 1918. godine Nobelovu nagradu za kemiju.[2]

Haberov postupak omogućio je Njemačkom Carstvu masovnu proizvodnju amonijaka za izradu eksploziva tijekom Prvog svjetskog rata, nakon Savezničke blokade trgovine natrijevim nitratom (NaNO3) iz Čilea.

Poveznice

Izvori

  1. (engl.) Appl, Max, natuknica Amonijak u Ullmannovoj enciklopediji industrijske kemije, Weinheim: Wiley-VCH, 2005.
  2. 2,0 2,1 (engl.) Encyclopaedia Britannica, www.britannica.com: Haber-Boschow postupak (pristupljeno 22. ožujka 2017.)