More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m bnz |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
Mihovil Florio''' ([[Prčanj]], [[1794.]] – Prčanj, [[4. veljače]] [[1864.]]),<ref name="HBL">[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=6143 Hrvatski biografski leksikon] Kruno Prijatelj: ''Florio, Mihovil'', LZMK, Zagreb, 1998. (pristupljeno 4. rujna 2016.)</ref> hrvatski [[svećenik]] i [[slikar]]. Bio je pristaša [[Ilirski pokret|ilirskoga pokreta]].<ref name="enciklopedija, Florio">[http://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=19936 Hrvatska enciklopedija] ''Florio'', LZMK, Zagreb (pristupljeno 4. rujna 2016.)</ref> | |||
Iz hrvatske obitelji [[Florio]] iz [[Prčanj]]a u Crnoj Gori. Nižu naobrazbu stječe u [[franjevci|franjevaca]] u rodnome mjestu. Odlazi 1812. u Veneciju, gdje pri Liceju sv. Katarine studira teologiju i filozofiju a slikarstvo uči u Francesca Musola. Završivši studij (1816.) postaje svećenikom u Prčanju. Surađivao je s kotorskim biskupima [[Stjepan III. Pavlović Lučić|Stjepanom Pavlovićem Lučićem]], kojem je od 1828. bio pomoćnik u vizitacijama i [[Marko Kalogjera|Markom Kalogjerom]], koji ga je 1857. imenovao [[apostolski protonotar|apostolskim protonotarom]]. Pristaša ilirskog pokreta, održavao je prijateljske veze s [[Ljudevit Gaj|Lj. Gajem]] i I. Kukuljevićem Sakcinskim. Uglavnom amaterski i skromno bavio se likovnom umjetnošću i književnošću. Naslikao je nekoliko slika [[sakralno slikarstvo|sakralne]] tematike, osrednje kvalitete i raznolika izraza. Među njima su platno ''Sv. Petar s ključem i pijetlom'' (signirano i datirano 1822.) u pinakoteci [[Crkva Rođenja Blažene Djevice Marije u Prčnju|župne crkve]] u Prčanju te oltarne pale sv. Jurja u [[Bogdašići (Tivat, Crna Gora)|Bogdašićima]] i sv. Roka u [[Lepetane|Lepetanima]] i u [[Donja Lastva|Donjoj Lastvi]]. Pisao je [[epigram|epigrame]] i [[elegija|elegije]], ostavio u rukopisu studije o starokršćanskoj [[crkva sv. Tome u Prčanju|crkvi sv. Tome]] u Prčanju te životopis kotorskog biskupa [[Mark Antun Gregorina|M. A. Gregorine]].<ref name="HBL"/> | Iz hrvatske obitelji [[Florio]] iz [[Prčanj]]a u Crnoj Gori. Nižu naobrazbu stječe u [[franjevci|franjevaca]] u rodnome mjestu. Odlazi 1812. u Veneciju, gdje pri Liceju sv. Katarine studira teologiju i filozofiju a slikarstvo uči u Francesca Musola. Završivši studij (1816.) postaje svećenikom u Prčanju. Surađivao je s kotorskim biskupima [[Stjepan III. Pavlović Lučić|Stjepanom Pavlovićem Lučićem]], kojem je od 1828. bio pomoćnik u vizitacijama i [[Marko Kalogjera|Markom Kalogjerom]], koji ga je 1857. imenovao [[apostolski protonotar|apostolskim protonotarom]]. Pristaša ilirskog pokreta, održavao je prijateljske veze s [[Ljudevit Gaj|Lj. Gajem]] i I. Kukuljevićem Sakcinskim. Uglavnom amaterski i skromno bavio se likovnom umjetnošću i književnošću. Naslikao je nekoliko slika [[sakralno slikarstvo|sakralne]] tematike, osrednje kvalitete i raznolika izraza. Među njima su platno ''Sv. Petar s ključem i pijetlom'' (signirano i datirano 1822.) u pinakoteci [[Crkva Rođenja Blažene Djevice Marije u Prčnju|župne crkve]] u Prčanju te oltarne pale sv. Jurja u [[Bogdašići (Tivat, Crna Gora)|Bogdašićima]] i sv. Roka u [[Lepetane|Lepetanima]] i u [[Donja Lastva|Donjoj Lastvi]]. Pisao je [[epigram|epigrame]] i [[elegija|elegije]], ostavio u rukopisu studije o starokršćanskoj [[crkva sv. Tome u Prčanju|crkvi sv. Tome]] u Prčanju te životopis kotorskog biskupa [[Mark Antun Gregorina|M. A. Gregorine]].<ref name="HBL"/> | ||
Posljednja izmjena od 19. ožujak 2022. u 06:58
Mihovil Florio (Prčanj, 1794. – Prčanj, 4. veljače 1864.),[1] hrvatski svećenik i slikar. Bio je pristaša ilirskoga pokreta.[2]
Iz hrvatske obitelji Florio iz Prčanja u Crnoj Gori. Nižu naobrazbu stječe u franjevaca u rodnome mjestu. Odlazi 1812. u Veneciju, gdje pri Liceju sv. Katarine studira teologiju i filozofiju a slikarstvo uči u Francesca Musola. Završivši studij (1816.) postaje svećenikom u Prčanju. Surađivao je s kotorskim biskupima Stjepanom Pavlovićem Lučićem, kojem je od 1828. bio pomoćnik u vizitacijama i Markom Kalogjerom, koji ga je 1857. imenovao apostolskim protonotarom. Pristaša ilirskog pokreta, održavao je prijateljske veze s Lj. Gajem i I. Kukuljevićem Sakcinskim. Uglavnom amaterski i skromno bavio se likovnom umjetnošću i književnošću. Naslikao je nekoliko slika sakralne tematike, osrednje kvalitete i raznolika izraza. Među njima su platno Sv. Petar s ključem i pijetlom (signirano i datirano 1822.) u pinakoteci župne crkve u Prčanju te oltarne pale sv. Jurja u Bogdašićima i sv. Roka u Lepetanima i u Donjoj Lastvi. Pisao je epigrame i elegije, ostavio u rukopisu studije o starokršćanskoj crkvi sv. Tome u Prčanju te životopis kotorskog biskupa M. A. Gregorine.[1]
LIT.: I. Kukuljević Sakcinski: Slovnik umjetnikah jugoslavenskih. Zagreb 1858. — N. Luković: Mihail Florio, slikar i pjesnik (povodom 70. godišnjice smrti). Glas Boke, 2(3!)(1934) 63, str. 3. — K. Prijatelj: Slikar Mihovil Florio. Stvaranje (Cetinje), 18(1963) 1, str. 129–135.[1]
Izvori
|
Napomena: | Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežne stranice Hrvatske enciklopedije LZMK |
| http://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=19936 | ||
| koji je klauzulom na stranici http://enciklopedija.hr/upute.aspx | ||
| označen slobodnom licencijom CC BY-SA 3.0 | ||
Dopusnica nije važeća! Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje. |
|
|
Napomena: | Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežne stranice Hrvatskog biografskog leksikona LZMK |
| http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=6143 | ||
| koji je klauzulom na stranici http://hbl.lzmk.hr/ | ||
| označen slobodnom licencijom CC BY-SA 3.0 | ||
Dopusnica nije važeća! Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje. |
- ↑ 1,0 1,1 1,2 Hrvatski biografski leksikon Kruno Prijatelj: Florio, Mihovil, LZMK, Zagreb, 1998. (pristupljeno 4. rujna 2016.)
- ↑ Hrvatska enciklopedija Florio, LZMK, Zagreb (pristupljeno 4. rujna 2016.)