Osmi saziv Hrvatskog sabora: razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
m file->datoteka |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
<!--'''Osmi saziv Hrvatskog sabora'''-->[[ | <!--'''Osmi saziv Hrvatskog sabora'''-->[[Datoteka:Distribution-of seats-in-Croatian-Parliament-8th-assembly.png|mini|Osmi saziv Hrvatskog sabora (stanje od 15. srpnja 2016.)]] | ||
'''Osmi saziv [[Hrvatski sabor|Hrvatskog sabora]]''' započeo je prvu sjednicu [[3. prosinca]] [[2015.]] godine. Neuspjehom izbora novog predsjednika Sabora sjednica je prekinuta i novom sazivu Sabora nije počeo teći mandat.<ref name="narod-3-prosinca">[http://narod.hr/hrvatska/uoci-konstituirajuce-sjednice-nepoznata-vecina-u-saboru narod.hr], ''Zastupnik Mosta nezavisnih lista Ivan Lovrinović nije u četvrtak skrivao razočarenje činjenicom da Hrvatski sabor nije u prvom pokušaju uspio izabrati svog predsjednika, a time se ni konstituirati. ... Zastupnici iz SDP-ove koalicije Hrvatska raste, njih 55, predložili su da se za predsjednika Sabora imenuje zastupnik Mosta Robert Podolnjak, no protiv tog prijedloga izjasnili su se HDZ-ovi zastupnici i sam Podolnjak. Objasnio je kako bi mu imenovanje bilo prihvatljivo samo ako bi se o njemu odlučilo konsenzusom.'', objavljeno i pristupljeno 3. prosinca 2015.</ref> Sabor je konstituiran iz drugog pokušaja [[28. prosinca]] 2015. godine izborom akademika [[Željko Reiner|Željka Reinera]] za predsjednika sa 88 glasova ''za'', 62 ''suzdržana'' i 1 ''protiv''. | '''Osmi saziv [[Hrvatski sabor|Hrvatskog sabora]]''' započeo je prvu sjednicu [[3. prosinca]] [[2015.]] godine. Neuspjehom izbora novog predsjednika Sabora sjednica je prekinuta i novom sazivu Sabora nije počeo teći mandat.<ref name="narod-3-prosinca">[http://narod.hr/hrvatska/uoci-konstituirajuce-sjednice-nepoznata-vecina-u-saboru narod.hr], ''Zastupnik Mosta nezavisnih lista Ivan Lovrinović nije u četvrtak skrivao razočarenje činjenicom da Hrvatski sabor nije u prvom pokušaju uspio izabrati svog predsjednika, a time se ni konstituirati. ... Zastupnici iz SDP-ove koalicije Hrvatska raste, njih 55, predložili su da se za predsjednika Sabora imenuje zastupnik Mosta Robert Podolnjak, no protiv tog prijedloga izjasnili su se HDZ-ovi zastupnici i sam Podolnjak. Objasnio je kako bi mu imenovanje bilo prihvatljivo samo ako bi se o njemu odlučilo konsenzusom.'', objavljeno i pristupljeno 3. prosinca 2015.</ref> Sabor je konstituiran iz drugog pokušaja [[28. prosinca]] 2015. godine izborom akademika [[Željko Reiner|Željka Reinera]] za predsjednika sa 88 glasova ''za'', 62 ''suzdržana'' i 1 ''protiv''. | ||
Posljednja izmjena od 1. svibanj 2022. u 05:37
Osmi saziv Hrvatskog sabora započeo je prvu sjednicu 3. prosinca 2015. godine. Neuspjehom izbora novog predsjednika Sabora sjednica je prekinuta i novom sazivu Sabora nije počeo teći mandat.[1] Sabor je konstituiran iz drugog pokušaja 28. prosinca 2015. godine izborom akademika Željka Reinera za predsjednika sa 88 glasova za, 62 suzdržana i 1 protiv.
Na prijedlog 89 zastupnika, Hrvatski sabor donio je 20. lipnja 2016. godine Odluku o raspuštanju Hrvatskoga sabora, koju je podržalo 137 zastupnika. Sabor je raspušten 15. srpnja 2016. godine.[2]
Parlamentarni izbori 2015.[uredi]
Podrobniji članak o temi: Hrvatski parlamentarni izbori 2015.Na izborima za Hrvatski sabor održanim 7. (u inozemstvu), 8. (u inozemstvu i u Hrvatskoj) i 15. (na 7 biračkih mjesta) studenoga 2015. godine HDZ-ova Domoljubna koalicija relativni je izborni pobjednik s osvojenih 59 mandata, SDP-ova koalicija Hrvatska raste ima 56 mandata, Most nezavisnih lista osvojio je 19 mandata, IDS tri, HDSSB i stranka Milana Bandića po dva, po jedan Uspješna Hrvatska i Živi zid.[3]
U utorak 24. studenoga 2015. godine predsjednik DIP-a Branko Hrvatin predao je konačne rezultate izbora predsjednici Republike Hrvatske, Kolindi Grabar-Kitarović[4] čime je ispunjen uvjet Ustava za početak konzultacija Predsjednice s parlamentarnim strankama o mandataru nove Vlade, te po završetku konzultacija slijedi imenovanje mandatara[5] ili raspisivanje novih izbora.
Raspodjela mandata[uredi]
- 59 zastupnika Domoljubna koalicija
- 56 zastupnika koalicija Hrvatska raste
- 19 zastupnika Most nezavisnih lista
- 3 zastupnika IDS
- 2 zastupnika HDSSB
- 2 zastupnika koalicije Bandić Milan 365 - Stranka rada i solidarnosti
- 1 zastupnik Uspješna Hrvatska
- 1 zastupnik Živi zid
Raskoli unutar Mosta[uredi]
Još prije konstituirajuće sjednice Sabora, platformu Most nezavisnih lista pogodila su čak dva unutarstranačka raskola. Već 12. studenoga 2015. godine, 4 dana nakon izbora, Drago Prgomet je izbačen iz Mosta. 23. studenoga iste godine osnovao je vlastitu stranku - HRID (Hrvatska Inicijativa za Dijalog)[6]. HRID-u su se pridružile još dvije zastupnice Mosta. Ubrzo nakon toga, načelnik Primoštena Stipe Petrina napušta Most i postaje nezavisni zastupnik. Tako je Most na sjednici Sabora od 3. prosinca 2015. godine imao 15 zastupnika, iako su na izborima osvojili 19.
Nova raspodjela mandata[uredi]
- 59 zastupnika Domoljubna koalicija
- 56 zastupnika koalicija Hrvatska raste
- 15 zastupnika Most nezavisnih lista
- 3 zastupnika IDS
- 3 zastupnika HRID (Hrvatska inicijativa za dijalog)
- 2 zastupnika HDSSB
- 2 zastupnika koalicije Bandić Milan 365 - Stranka rada i solidarnosti
- 1 zastupnik koalicije Uspješna Hrvatska
- 1 zastupnik Živi zid
- 1 zastupnik Nezavisne liste Stipe Petrina
Prvo zasjedanje[uredi]
Sukladno odluci predsjednice Republike Hrvatske[7] 3. prosinca 2015. godine održano je prvo zasjedanje novog saziva Sabora. Sjednicu je vodio predsjednik Sabora iz prethodnog saziva, Josip Leko, sukladno 4. članku Poslovnika Hrvatskoga sabora.[8] Jedini prijedlog za novog predsjednika Sabora došao je iz koalicije Hrvatska raste, koji su s 55 potpisa predložili zastupnika Mosta Roberta Podolnjaka. Protiv prijedloga izjasnili su se HDZ-ovi zastupnici i sam Podolnjak. Time je prijedlog za novog predsjednika Sabora povučen, kako drugih prijedloga nije bilo predsjedavajući je prekinuo prvu sjednicu Sabora čiji je ishod - novi predsjednik Sabora nije izabran, novom sazivu Sabora nije počeo mandat.[1]
Nepravilnosti postupanja[uredi]
Branko Smerdel komentirao je prvu sjednicu novog saziva Sabora: Dok je za predsjednika Sabora izrijekom određeno da predsjedava do izbora novog predsjednika, to nije slučaj s drugim tijelima ranijeg saziva. Tko sve može, odnosno, ne može, obnašati dužnost zastupnika, treba utvrditi Mandatno-imunitetno povjerenstvo novog saziva. Zbog toga se ono i bira odmah nakon što novoizabrani predsjednik preuzme dužnost i odsluša se državna himna., odnosno novinarskim naslovom "Leko je pogrešno tumačio Poslovnik". Naime na prvoj sjednici trebali su nazočiti svi koji su izabrani na izborima, a potvrđeni od strane DIP-a uključujući i članove sadašnje tehničke Vlade – u njihovoj novoj funkciji izabranih zastupnika 8. saziva Hrvatskog sabora i oni su trebali sudjelovati u izboru predsjednika Sabora i Mandatno-imunitetnog povjerenstva. Ulazak u Sabor zamjenika i njihovo potpisivanje prijedloga za novog predsjednika Sabora, odlukom raspuštenog Mandatno-imunitetno povjerenstvo starog saziva je suprotno Poslovniku Sabora. Da je slučajno izabran novi predsjednika Sabora, to bi omogućilo tužbu Ustavnom sudu, odnosno postali bi Smerdelovim riječima: mogući kasniji prigovori legitimitetu izabranih dužnosnika i tijela.[9]
Isto je potvrdio Davorin Mlakar: Postavlja se pitanje kako netko može staviti u mirovanje nešto što nije niti počelo, a zamjenici ne mogu biti zamjenici bez (novog) Mandatno-imunitetnog povjerenstva.[10]
Izvori[uredi]
- ↑ 1,0 1,1 narod.hr, Zastupnik Mosta nezavisnih lista Ivan Lovrinović nije u četvrtak skrivao razočarenje činjenicom da Hrvatski sabor nije u prvom pokušaju uspio izabrati svog predsjednika, a time se ni konstituirati. ... Zastupnici iz SDP-ove koalicije Hrvatska raste, njih 55, predložili su da se za predsjednika Sabora imenuje zastupnik Mosta Robert Podolnjak, no protiv tog prijedloga izjasnili su se HDZ-ovi zastupnici i sam Podolnjak. Objasnio je kako bi mu imenovanje bilo prihvatljivo samo ako bi se o njemu odlučilo konsenzusom., objavljeno i pristupljeno 3. prosinca 2015.
- ↑ Donesena Odluka o raspuštanju Hrvatskoga sabora, www.sabor.hr
- ↑ www.izbori.hr, Konačni službeni rezultati izbora za zastupnike u Hrvatski sabor utvrđeni i objavljeni 23. studenoga 2015., pristupljeno 25. studenoga 2015.
- ↑ direktno.hr, "DIP uručio Grabar-Kitarović rezultate izbora, konzultacije u četvrtak", Predsjednik DIP-a kazao je kako je njihov posao ovim činom završen te je sad na ostalim državnim tijelima da nastave posao, objavljeno 24. studenoga 2015., pristupljeno 25. studenoga 2015.
- ↑ hrt.hr, "Konzultacije o mandataru u četvrtak - procedura za Sabor", Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović primila je od predsjednika Državnoga izbornog povjerenstva Branka Hrvatina službene rezultate izbora. Konzultacije s parlamentarnim strankama o novom mandataru počinju u četvrtak 26. studenog, najavljeno je na Pantovčaku., objavljeno 24. studenoga 2015., pristupljeno 25. studenoga 2015.
- ↑ [1]
- ↑ narodne-novine.nn.hr, 1. Sazivam prvo zasjedanje Hrvatskoga sabora, dana 3. prosinca 2015. godine u 10 sati u zgradi Hrvatskoga sabora, u Zagrebu, Trg sv. Marka 6., pristupljeno 3. prosinca 2015.
- ↑ sabor.hr, Poslovnika Hrvatskoga sabora, Sabor na prvu, konstituirajuću sjednicu saziva predsjednik Republike. Do izbora predsjednika Sabora sjednici privremeno predsjeda predsjednik Sabora iz prethodnog saziva, a u slučaju njegove spriječenosti, najstariji nazočni izabrani zastupnik., pristupljeno 3. prosinca 2015.
- ↑ direktno.hr, "Leko je pogrešno tumačio Poslovnik pa prekidom vratio stvar Predsjednici", Andrea Latinović, objavljeno i pristupljeno 3. prosinca 2015.
- ↑ direktno.hr, Mlakar i Letica: Kako se mandat može staviti u mirovanje kada nije ni počeo?, objavljeno i pristupljeno 3. prosinca 2015.
| ||||||||||
