More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m infookvir književnik |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
<!--'''Vitomir Lukić'''-->{{ | <!--'''Vitomir Lukić'''-->{{Infookvir književnik | ||
| Ime =Vitomir Lukić | | Ime =Vitomir Lukić | ||
| boja = #B0C4DE | | boja = #B0C4DE |
Posljednja izmjena od 15. travanj 2022. u 07:49
Vitomir Lukić | |
---|---|
Rođenje | 24. rujna 1929. Herceg Novi, Crna Gora |
Smrt | 30. svibnja 1991. Sarajevo, Bosna i Hercegovina |
Zanimanje | književnik |
Teme | pripovjedač, romanopisac, esejist, putopisac, književni i likovni kritičar |
Portal o životopisima |
Vitomir Lukić (Zelenika, 24. rujna 1929. - Sarajevo, 30. svibnja 1991.), bosanskohercegovački književnik hrvatske nacionalnosti.
Životopis
Pučku školu završio je u Donjem Vakufu, prvi razred Srednje tehničke škole u Banjoj Luci, a gimnaziju u Slavonskom Brodu 1952. godine. Studirao je jugoslavenske književnosti i hrvatsko-srpski jezik na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Nakon studija 1959. godine radio kao profesor u srednjim školama u Konjicu, rodnom mjestu svoga oca, i u Sarajevu.
Godine 1965. tiskana je Lukićeva prva zbirka pripovjedaka "Soba za prolaznike" koja otkriva već zrelog pisca. Te godine odlazi u Indiju, gdje je u svojstvu lektora predavao jugoslavenske književnosti na Sveučilištu u New Delhiu. Istovremeno je bio i dopisnik lista Oslobođenje za koji je svakog tjedna slao putopisne reportaže iz Indije.
Po povratku u Sarajevo, radio u Učiteljskoj školi, a zatim na Radio-televiziji Sarajevo, kao urednik u obrazovnom programu.
Prvi roman "Album" tiskan je 1968. Ovaj roman preveo je Todor Čalovski na makedonski jezik 1981. godine. U anketi lista BH Dani objavljenoj rujna 1999. roman "Album" uvršten je među deset najboljih bosanskohercegovačkih romana 20. stoljeća.
Inicijator je i jedan od sedmorice hrvatskih književnika potpisnika "Sarajevske deklaracije o hrvatskom jeziku" od 28. siječnja 1971. godine. Bio je potpredsjednik HDZ BiH i ministar vjera u prvoj vladi Bosne i Hercegovine nakon prvih demokratskih izbora 1990. Umro je u Sarajevu, 1991. godine u šezdeset i drugoj godini života.
Iza Lukića ostala je bogata književna ostavština koja svjedoči o vrsnom intelektualcu svoga vremena. U mostarskoj su tiskari godine 1992., za vrijeme srpskoga i JNA topničkoga udara na grad, uništena sabrana djela Vitomira Lukića u deset svezaka, koju je priredio Mile Pešorda.
Djela
- Soba za prolaznike (1965.)
- Album (roman, 1968.)
- Praznik stvari (pjesme, 1969.)
- Zaustavljeni kalendar (pripovijetke i druge proze, 1970.)
- Životinje, ljudi (pripovijetke i druge proze, 1973.),
- Sanovnik nasmijane duše (proza, 1976.)
- Seansa (pripovijetke, 1981.)
- Noćni ekspres (izbor, 1984./1985.)
- Hodnici svijetlog praha (roman, 1989.)
- Odlazak starog rezbara (pripovijetke i druge proze, 2005.)
Književna zaostavština u rukopisima
- Djetinjstvo u Donjem Vakufu (roman)
- Samsara - točak vremena (putopisi iz Indije)
- Eseji
- Književne kritike i prikazi
- Eseji iz likovne umjetnosti
Nagrade
Vanjske poveznice
- Herceg-Bosna.org Vitomir Lukić
- Odlazak starog rezbara Vitomira Lukića
- Pjesme