Toggle menu
310,1 tis.
50
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Svemirsko prostranstvo: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje web)
 
Redak 3: Redak 3:
'''Svemirsko prostranstvo''', '''vanjski svemir''' ili ponekad samo '''svemir''' je praznina između [[nebeska tijela|nebeskih tijela]], uključujući [[Zemlja|Zemlju]].<ref>Dainton, Barry (2001), [http://books.google.com/books?id=FZIpo06bdCsC&pg=PA132 "Conceptions of Void"], Time and space, McGill-Queen's Press, {{ISBN|0-7735-2306-5}}, str. 132–133.</ref> Nije u potpunosti prazan, nego ga čini [[vakuum]] s vrlo malo čestica. Većinom je to [[vodik]] i [[helij]] u [[plazma (fizika)|plazmenom]] obliku, zatim [[elektromagnetsko zračenje]], [[magnetsko polje|magnetska polja]], [[svemirska neutrinska pozadina|neutrina]], [[svemirska prašina]] i [[kozmičke zrake]]. Osnova je temperatura 2,7&nbsp;[[kelvin]]a (K), kako je postavljeno [[svemirsko pozadinsko zračenje|pozadinskim zračenjem]] od [[Veliki prasak|Velikog praska]].<ref name="CBE2008">{{Citation | first1 = David T. | last1 = Chuss | title = Cosmic Background Explorer | publisher = NASA Goddard Space Flight Center | date = 26. lipnja 2008.  | url = http://lambda.gsfc.nasa.gov/product/cobe/ | accessdate= 27. travnja 2013. | postscript= . }}</ref>
'''Svemirsko prostranstvo''', '''vanjski svemir''' ili ponekad samo '''svemir''' je praznina između [[nebeska tijela|nebeskih tijela]], uključujući [[Zemlja|Zemlju]].<ref>Dainton, Barry (2001), [http://books.google.com/books?id=FZIpo06bdCsC&pg=PA132 "Conceptions of Void"], Time and space, McGill-Queen's Press, {{ISBN|0-7735-2306-5}}, str. 132–133.</ref> Nije u potpunosti prazan, nego ga čini [[vakuum]] s vrlo malo čestica. Većinom je to [[vodik]] i [[helij]] u [[plazma (fizika)|plazmenom]] obliku, zatim [[elektromagnetsko zračenje]], [[magnetsko polje|magnetska polja]], [[svemirska neutrinska pozadina|neutrina]], [[svemirska prašina]] i [[kozmičke zrake]]. Osnova je temperatura 2,7&nbsp;[[kelvin]]a (K), kako je postavljeno [[svemirsko pozadinsko zračenje|pozadinskim zračenjem]] od [[Veliki prasak|Velikog praska]].<ref name="CBE2008">{{Citation | first1 = David T. | last1 = Chuss | title = Cosmic Background Explorer | publisher = NASA Goddard Space Flight Center | date = 26. lipnja 2008.  | url = http://lambda.gsfc.nasa.gov/product/cobe/ | accessdate= 27. travnja 2013. | postscript= . }}</ref>


Za plazmu gustoće manje od jednog vodikovog atoma po prostornom metru i temperature milijuna kelvina u [[toplo-vrući međugalaksijski medij|prostoru među galaksijama]] računa se da je većina [[barion|barionske tvari]] u vanjskom svemiru. Lokalne koncentracije kondenzirale su se u [[zvijezda|zvijezde]] i [[galaksija|galaksije]]. U većini galaksija promatranja daju dokaz da je 90% mase u nepoznatu obliku, zvanom [[tamna tvar]], koja interaktira s drugom tvari preko [[gravitacija|gravitacijskih]] ali ne i [[elektromagnetska sila|elektromagnetskih sila]].<ref>Freedman, Roger A.; Kaufmann, William J. (2005), Universe (seventh ed.), New York: W. H. Freeman and Company, {{ISBN|0-7167-8694-X}}, str. 573, 599–601.</ref><ref name="Trimble 1987" >{{cite journal |last=Trimble |first=V. |date=1987 |title=Existence and nature of dark matter in the universe |journal=[[Annual Review of Astronomy and Astrophysics]] |volume=25 |issue= |pages=425–472 |bibcode=1987ARA&A..25..425T |doi=10.1146/annurev.aa.25.090187.002233}}</ref> Podatci pokazuju da najveći dio [[ekvivalencija mase i energije|masa-energije]] u [[vidljivi svemir|vidljivom svemiru]] je svemirska [[vakuumska energija]] koju astronomi označuju imenom [[tamna energija]].<ref name="nasa_darkenergy">{{cite web | url=http://science.nasa.gov/astrophysics/focus-areas/what-is-dark-energy/ | title=Dark Energy, Dark Matter | work=NASA Science | accessdate= 31. svibnja 2013. | quote="It turns out that roughly 68% of the Universe is dark energy. Dark matter makes up about 27%."}}</ref><ref>Freedman, Roger A.; Kaufmann, William J. (2005), Universe (seventh ed.), New York: W. H. Freeman and Company, {{ISBN|0-7167-8694-X}}, str. 650-653</ref> Međugalaksijski prostor zauzima veći dio obujma [[svemir]]a, pa čak i galaksije i zvjezdani sustavi skoro se najvećim dijelom sastoje od prazna prostora.
Za plazmu gustoće manje od jednog vodikovog atoma po prostornom metru i temperature milijuna kelvina u [[toplo-vrući međugalaksijski medij|prostoru među galaksijama]] računa se da je većina [[barion|barionske tvari]] u vanjskom svemiru. Lokalne koncentracije kondenzirale su se u [[zvijezda|zvijezde]] i [[galaksija|galaksije]]. U većini galaksija promatranja daju dokaz da je 90% mase u nepoznatu obliku, zvanom [[tamna tvar]], koja interaktira s drugom tvari preko [[gravitacija|gravitacijskih]] ali ne i [[elektromagnetska sila|elektromagnetskih sila]].<ref>Freedman, Roger A.; Kaufmann, William J. (2005), Universe (seventh ed.), New York: W. H. Freeman and Company, {{ISBN|0-7167-8694-X}}, str. 573, 599–601.</ref><ref name="Trimble 1987" >{{cite journal |last=Trimble |first=V. |date=1987 |title=Existence and nature of dark matter in the universe |journal=[[Annual Review of Astronomy and Astrophysics]] |volume=25 |issue= |pages=425–472 |bibcode=1987ARA&A..25..425T |doi=10.1146/annurev.aa.25.090187.002233}}</ref> Podatci pokazuju da najveći dio [[ekvivalencija mase i energije|masa-energije]] u [[vidljivi svemir|vidljivom svemiru]] je svemirska [[vakuumska energija]] koju astronomi označuju imenom [[tamna energija]].<ref name="nasa_darkenergy">{{Citiranje web | url=http://science.nasa.gov/astrophysics/focus-areas/what-is-dark-energy/ | title=Dark Energy, Dark Matter | work=NASA Science | accessdate= 31. svibnja 2013. | quote="It turns out that roughly 68% of the Universe is dark energy. Dark matter makes up about 27%."}}</ref><ref>Freedman, Roger A.; Kaufmann, William J. (2005), Universe (seventh ed.), New York: W. H. Freeman and Company, {{ISBN|0-7167-8694-X}}, str. 650-653</ref> Međugalaksijski prostor zauzima veći dio obujma [[svemir]]a, pa čak i galaksije i zvjezdani sustavi skoro se najvećim dijelom sastoje od prazna prostora.


== Vidi ==
== Vidi ==

Posljednja izmjena od 8. prosinac 2021. u 09:06

Slojevi Zemljine atmosfere.[1] (prikaz ne odgovara stvarnim omjerima)

Svemirsko prostranstvo, vanjski svemir ili ponekad samo svemir je praznina između nebeskih tijela, uključujući Zemlju.[2] Nije u potpunosti prazan, nego ga čini vakuum s vrlo malo čestica. Većinom je to vodik i helij u plazmenom obliku, zatim elektromagnetsko zračenje, magnetska polja, neutrina, svemirska prašina i kozmičke zrake. Osnova je temperatura 2,7 kelvina (K), kako je postavljeno pozadinskim zračenjem od Velikog praska.[3]

Za plazmu gustoće manje od jednog vodikovog atoma po prostornom metru i temperature milijuna kelvina u prostoru među galaksijama računa se da je većina barionske tvari u vanjskom svemiru. Lokalne koncentracije kondenzirale su se u zvijezde i galaksije. U većini galaksija promatranja daju dokaz da je 90% mase u nepoznatu obliku, zvanom tamna tvar, koja interaktira s drugom tvari preko gravitacijskih ali ne i elektromagnetskih sila.[4][5] Podatci pokazuju da najveći dio masa-energije u vidljivom svemiru je svemirska vakuumska energija koju astronomi označuju imenom tamna energija.[6][7] Međugalaksijski prostor zauzima veći dio obujma svemira, pa čak i galaksije i zvjezdani sustavi skoro se najvećim dijelom sastoje od prazna prostora.

Vidi

Izvori

  1. http://www.srh.noaa.gov/srh/jetstream/atmos/layers.htm
  2. Dainton, Barry (2001), "Conceptions of Void", Time and space, McGill-Queen's Press, ISBN 0-7735-2306-5, str. 132–133.
  3. Chuss, David T. (26. lipnja 2008.), Cosmic Background Explorer, NASA Goddard Space Flight Center, http://lambda.gsfc.nasa.gov/product/cobe/, pristupljeno 27. travnja 2013. 
  4. Freedman, Roger A.; Kaufmann, William J. (2005), Universe (seventh ed.), New York: W. H. Freeman and Company, ISBN 0-7167-8694-X, str. 573, 599–601.
  5. Trimble, V. (1987). "Existence and nature of dark matter in the universe". Annual Review of Astronomy and Astrophysics 25: 425–472. Bibcode 1987ARA&A..25..425T. doi:10.1146/annurev.aa.25.090187.002233 
  6. {{
    1. if:
    ||
    Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},
    |Citiranje web},

]]}},

  • Freedman, Roger A.; Kaufmann, William J. (2005), Universe (seventh ed.), New York: W. H. Freeman and Company, ISBN 0-7167-8694-X, str. 650-653