Zemljopisne koordinate: 43°34′44″N 16°21′12″E / 43.57886°N 16.35327°E
Biranj: razlika između inačica
Prijeđi na navigaciju
Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica |
m bnz |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Biranj''' je slojevito arheološko nalazište na istaknutom [[Kozjak|kozjačkom]] vrhuncu (631 m) iznad [[Kaštela]]. Ovdje se nalazi prapovijesno gradinsko utvrđenje, kasnoantički [[castrum]], [[svetište]] vrhunskog slavenskog božanstva [[Perun]]a i [[romanička crkva]] sv. Ivana. Vanjski [[bedem]] prapovijesne [[Gradina (tip naselja)|gradine]] dugačak je gotovo 800 metara i lučno zatvara površinu od gotovo 73 000 m<sup>2</sup>, što lokalitet svrstava u red površinom najvećih gradinskih utvrđenja na istočnoj jadranskoj obali i zaleđu. Bedemi su suhozidni, a osipina je na pojedinim mjestima i do 12 metara široka. Arheološka istraživanja otkrila su kulturne slojeve iz [[neolitik]]a i [[Brončano doba|brončanog doba]], sa razvijenom litičkom industrijom. | |||
== Izvori == | == Izvori == | ||
Posljednja izmjena od 28. travanj 2022. u 11:53
Biranj je slojevito arheološko nalazište na istaknutom kozjačkom vrhuncu (631 m) iznad Kaštela. Ovdje se nalazi prapovijesno gradinsko utvrđenje, kasnoantički castrum, svetište vrhunskog slavenskog božanstva Peruna i romanička crkva sv. Ivana. Vanjski bedem prapovijesne gradine dugačak je gotovo 800 metara i lučno zatvara površinu od gotovo 73 000 m2, što lokalitet svrstava u red površinom najvećih gradinskih utvrđenja na istočnoj jadranskoj obali i zaleđu. Bedemi su suhozidni, a osipina je na pojedinim mjestima i do 12 metara široka. Arheološka istraživanja otkrila su kulturne slojeve iz neolitika i brončanog doba, sa razvijenom litičkom industrijom.
Izvori