Razlika između inačica stranice »Ljudski genom«
Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (bnz) |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
Ljudski genom''' je potpuni skup svih [[sekvencija nukleinskih kiselina|genskih informacija]] u ljudskoj vrsti (''[[Homo sapiens sapiens]]''). Sadržana je u sekvencijama DNK unutar 23 [[kromosom|kromosomska]] para u [[stanična jezgra|staničnoj jezgri]] i u maloj molekuli DNK koja se nalazi unutar [[mitohondrijska DNK|mitohondrija]]. Ljudski [[genom]] obuhvaća i gene DNK koje kodiraju proteine i [[nekodirajuća DNK|nekodirajuću DNK]]. [[Haploid|Haploidni]] ljudski koji se nalaze u jajnim i stanicama spermija) sastoje se od tri milijarde [[bazni par|baznih parova]] DNK, dok [[diploid|diploidni]] genom koji se nalazi u [[somatska stanica|somatskim stanicama]] ima dvostruko više DNK. Postoje signifikantne razlike među između genoma unutar pripadnika ljudske vrste (0,1%), to je mnogo manje nego razlike između ljudske vrste i njihovih najbližih primatskih srodnika, [[čimpanza]] (oko 4%<ref>{{cite journal | author = Varki A, Altheide TK | title = Comparing the human and chimpanzee genomes: searching for needles in a haystack. | journal = Genome Research | volume = 15 | issue = 12 | pages = 1746–58 | date = Dec 2005 | pmid = 16339373 | doi = 10.1101/gr.3737405 }}</ref>) i [[bonobo|bonoba]]. | |||
Početak kartiranja ljudskog genoma sežu u 1986. godinu.<ref>[http://www.genetika.biol.pmf.unizg.hr/pogl1.html Mrežni udžbenik iz Genetike, prof. dr. sc. Mirjana Pavlica] </ref> [[Projekt humanog genoma]] započet je 1990. godine.<ref>[http://www.genetika.biol.pmf.unizg.hr/pogl1.html Mrežni udžbenik iz Genetike, prof. dr. sc. Mirjana Pavlica] </ref> | Početak kartiranja ljudskog genoma sežu u 1986. godinu.<ref>[http://www.genetika.biol.pmf.unizg.hr/pogl1.html Mrežni udžbenik iz Genetike, prof. dr. sc. Mirjana Pavlica] </ref> [[Projekt humanog genoma]] započet je 1990. godine.<ref>[http://www.genetika.biol.pmf.unizg.hr/pogl1.html Mrežni udžbenik iz Genetike, prof. dr. sc. Mirjana Pavlica] </ref> | ||
Trenutačna izmjena od 10:26, 23. ožujka 2022.
Ljudski genom je potpuni skup svih genskih informacija u ljudskoj vrsti (Homo sapiens sapiens). Sadržana je u sekvencijama DNK unutar 23 kromosomska para u staničnoj jezgri i u maloj molekuli DNK koja se nalazi unutar mitohondrija. Ljudski genom obuhvaća i gene DNK koje kodiraju proteine i nekodirajuću DNK. Haploidni ljudski koji se nalaze u jajnim i stanicama spermija) sastoje se od tri milijarde baznih parova DNK, dok diploidni genom koji se nalazi u somatskim stanicama ima dvostruko više DNK. Postoje signifikantne razlike među između genoma unutar pripadnika ljudske vrste (0,1%), to je mnogo manje nego razlike između ljudske vrste i njihovih najbližih primatskih srodnika, čimpanza (oko 4%[1]) i bonoba.
Početak kartiranja ljudskog genoma sežu u 1986. godinu.[2] Projekt humanog genoma započet je 1990. godine.[3]
Ljudska mitohondrijska DNK prvi je znatni dio ljudskog genoma koji je sekvenciran.[4]
Referencije
- ↑ Varki A, Altheide TK (prosinca 2005). "Comparing the human and chimpanzee genomes: searching for needles in a haystack.". Genome Research 15 (12): 1746–58. doi:10.1101/gr.3737405. PMID 16339373
- ↑ Mrežni udžbenik iz Genetike, prof. dr. sc. Mirjana Pavlica
- ↑ Mrežni udžbenik iz Genetike, prof. dr. sc. Mirjana Pavlica
- ↑ Vaše gensko podrijetlo | Vijesti | Moje zdravlje. Kolumnist: Sanja Bastić Ban