Hagåtña: razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
m brisanje nepotrebnog teksta |
||
| Nisu prikazane 3 međuinačice | |||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
{{Infookvir naselje | |||
| ime =Hagåtña | | ime =Hagåtña | ||
| ime_genitiv =Hagåtña | | ime_genitiv =Hagåtña | ||
| Redak 110: | Redak 110: | ||
== Povijest == | == Povijest == | ||
Španjolski [[isusovci|isusovac]] Diego Luis de San Vitores osnovao je krajem [[1660,]] u Zaljevu Hagåtña misiju. Ona je postala prvo španjolsko naselje na otoku Guam. <ref name=brit/> ''Agana'' je [[1940.]] imala čak 10 000 stanovnika, ali je gotovo potpuno srušena za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], pa se od tog nije oporavila ni do danas. Izgradnja nove Hagåtñe često zapinje zbog vlasničkih odnosa, jer ima puno vlasnika s vrlo malim česticama zemlje. <ref name=brit>{{ | Španjolski [[isusovci|isusovac]] Diego Luis de San Vitores osnovao je krajem [[1660,]] u Zaljevu Hagåtña misiju. Ona je postala prvo španjolsko naselje na otoku Guam. <ref name=brit/> ''Agana'' je [[1940.]] imala čak 10 000 stanovnika, ali je gotovo potpuno srušena za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], pa se od tog nije oporavila ni do danas. Izgradnja nove Hagåtñe često zapinje zbog vlasničkih odnosa, jer ima puno vlasnika s vrlo malim česticama zemlje. <ref name=brit>{{Citiranje weba | ||
|url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/8729/Hagatna | |url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/8729/Hagatna | ||
|title = ''Saipan'' | |title = ''Saipan'' | ||
| Redak 131: | Redak 131: | ||
== Vanjske poveznice == | == Vanjske poveznice == | ||
* [https://web.archive.org/web/20071031055305/http://www.guamportal.com/villages/Hagatna_Guam.html ''Hagatna Guam''] | * [https://web.archive.org/web/20071031055305/http://www.guamportal.com/villages/Hagatna_Guam.html ''Hagatna Guam''] | ||
* [http://www.britannica.com/EBchecked/topic/8729/Hagatna ''Hagatna'' na portalu Encyclopædia Britannica] | * [http://www.britannica.com/EBchecked/topic/8729/Hagatna ''Hagatna'' na portalu Encyclopædia Britannica] | ||
[[Kategorija:Guam]] | [[Kategorija:Guam]] | ||
Posljednja izmjena od 6. ožujak 2022. u 21:47
| Hagåtña | |
|---|---|
| Koordinate: 13°29′N 144°45′E / 13.483°N 144.75°E | |
| Država | Datoteka:Flag of the United States.svg SAD |
| Otočki teritoriji Sjedinjenih Američkih Država | Datoteka:Flag of Niue.svg Guam |
| Površina | |
| - Ukupna | 2,6 km² |
| Stanovništvo (2010.) | |
| - Grad | 1 051 [1] |
| Vremenska zona | UTC+10 (UTC) |
| Poštanski broj | 96910, 96932 |
| Pozivni broj | 671 |
Hagåtña (sve do 1998. Agana kako su je nazvali Španjolci[1]) je drugo po veličini naselje i administrativno središte od 1 051 stanovnika [1] samoupravnog otočnog teritorija Sjedinjenih Američkih Država Guama. [1]
Geografska obilježja[uredi]
Hagåtña leži na zapadnoj obali otoka Guam, na sjeveru Tihog oceana kod ušća istoimene rječice Hagåtña u zaljev. Ima umjerenu tropsku klimu, ali je često meta jakih tajfuna, koji znaju izazvati velike štete.
Znamenitosti[uredi]
Najveća znamenitost Hagåtñe obnovljena je katolička katedrala Dulce Nombre de María na Plaza de Españi i ostaci nekadašnje palače španjolskog guvernera Azotea, zapravo stražnji atrij tog zdanja stradalog u ratu. [1]Nedaleko od nje nalazi se Park Latte s ostacima kamenih stupova iz prapovijesti (Kultura Latte) na kojima su nekad stajale kuće lokalnog (Chamorro) stanovništva otoka. [1]
Povijest[uredi]
Španjolski isusovac Diego Luis de San Vitores osnovao je krajem 1660, u Zaljevu Hagåtña misiju. Ona je postala prvo španjolsko naselje na otoku Guam. [1] Agana je 1940. imala čak 10 000 stanovnika, ali je gotovo potpuno srušena za vrijeme Drugog svjetskog rata, pa se od tog nije oporavila ni do danas. Izgradnja nove Hagåtñe često zapinje zbog vlasničkih odnosa, jer ima puno vlasnika s vrlo malim česticama zemlje. [1]
Zbog tog su Dededo i Tamuning (udaljen svega par kilometara sjeveroistočno od Hagåtñe) postali daleko veća naselja Guama, a čak je i donedavno mali Piti, postao veće naselje. [1]
Gospodarstvo i promet[uredi]
Najznačajnija gospodarska djelatnost je turizam uz rad u državnoj upravi.
Pored grada, udaljen oko 9 km od središta, leži Međunarodna zračna luka Antonio Borja Won Pat (IATA: GUM, ICAO: PGUM) koja je česta međupostaja zrakoplova koji lete preko Tihog oceana.