Gugutka: razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
m file->datoteka |
||
| Nije prikazana jedna međuinačica | |||
| Redak 3: | Redak 3: | ||
| naziv = Gugutka | | naziv = Gugutka | ||
| slika = Tuerkentaube2.jpg | | slika = Tuerkentaube2.jpg | ||
| slika_opis = [[ | | slika_opis = [[Datoteka:Кольчатая_Горлица.ogg|centre|thumb|Glasanje]] | ||
| slika_širina = 250px | | slika_širina = 250px | ||
| regnum = [[Životinje|Animalia]] | | regnum = [[Životinje|Animalia]] | ||
| Redak 54: | Redak 54: | ||
{{Wikivrste|Streptopelia decaocto}} | {{Wikivrste|Streptopelia decaocto}} | ||
[[Kategorija:Golubovi]] | [[Kategorija:Golubovi]] | ||
Posljednja izmjena od 28. travanj 2022. u 11:54
| Gugutka | |
|---|---|
 Datoteka:Кольчатая Горлица.ogg | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Animalia |
| Koljeno: | Chordata |
| Razred: | Aves |
| Red: | Columbiformes |
| Porodica: | Columbidae |
| Rod: | Streptopelia |
| Vrsta: | S. decaocto |
| Dvojno ime | |
| Streptopelia decaocto Frivaldszky, 1838. | |
| Raspon | |
 Širenje gugutke od 1900. godine. ██ Prije 1900. godine ██ Do 1928. ██ Do 1938. ██ Do 1946. ██ Do 1949. ██ Do 1957. ██ Do 1963. ██ Do 1973. | |
Gugutka (lat. Streptopelia decaocto), vrsta ptica iz porodice golubova, reda golupčarki, koja je rasprostranjena u sjeveroistočnoj Africi, južnoj Arabiji, Indiji, Maloj Aziji, istočnoj i srednjoj Europi sve do Sjevernog mora. U mnogim jezicima ima narodno ime turski golub jer je početkom 20. stoljeća iz Turske počela naseljavati Europu.
Izgled
Slična je divljoj grlici, no gornja pera krila su joj skoro iste boje kao i hrbat, ravnomjerno svijetlo bež do smeđkaste. Dugačka je od 31 pa do 33 cm, što znači da je velika od prilike kao gradski golub, no lakša je i djeluje nježnije građe. Raspon krila joj je 47 do 55 cm a teška je od 150 do 200 grama. Oba spola izgledaju jednako. Crvenkaste oči imaju uski bijeli obrub. Upadljiva oznaka im je crni prsten oko početka vrata.
Glasa se troslogovnim gugutanjem, s naglaskom na drugom slogu, kao i veliki broj vrsta ove porodice.
Životni prostor
Vrsta izvorno potiče iz Azije, no kako u Europi nalazi sve više poljoprivrednih i kućnih otpadaka, tijekom prošlog stoljeća raširila se cijelom Europom. U međuvremenu se širi dalje prema sjeveroistoku. Prodiranje vrste u Europu detaljno je praćeno. Sad su postale ptice stanarice u parkovima i vrtovima, uvijek u blizini ljudskih naselja, najrađe u mirnim stambenim dijelovima u kojima ima nekoliko stabala crnogorice. Crnogorična stabla su im potrebna za gniježdenje. Nisu pretjerano plahe.
Širenje tijekom 20. stoljeća
Gugutke izvorno nastanjuju cijelo područje od europskog dijela Turske pa sve do Japana, gdje je dio grba prefekture Saitama.
1930-ih počinje spektakularno širenje gugutki Europom. 1947. stiže u Beč, 1949. u Nizozemsku, 1950. u Belgiju, Švedsku i Elzas. Oko 1960. stižu na britanske otoke i dalje se šire prema zapadu i istoku, a na nekim područjima i prema sjeveru, no prodiranje se značajno usporava, jer se uništavaju područja za gniježđenje. Kako su golubovi u nekim državama lovna divljač, i to igra određenu ulogu kao ograničavajući čimbenik.
Godine 1970. gugutke subslučajno uvezene na Bahame. S Bahama su od 1982. naselile Floridu. Do 1999. su dokazano naselile 22 države SAD-a, a i dalje se šire.
Hrana
Hrani se sjemenkama, žitaricama i voćem. Zimi se ponekad okupljaju u jata i zajedno traže hranu u parkovima i selskim imanjima.
Gniježdenje
Kao većina golupčarki, i gugutke imaju vrlo skromno i šlampavo građena gnijezda od samo nekoliko slamki i grančica. U gnjijezdu je najčešće jedno do dva jaja, a mladi se vale nakon 13 ili 14 dana. Gugutke legu više puta jedno za drugim, jer imaju velike gubitke jaja i mladih (mačke, svrake, šojke, vjeverice).
