Ladislav Spaić: razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
m bnz |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
Ladislav Spaić''' ([[Nadalj]], [[2. studenoga]] [[1725.]] - [[Budim]], [[5. lipnja]] [[1799.]]) je bio [[Hrvati u Mađarskoj|hrvatski]] bogoslovno-filozofski pisac.<ref>[http://imehrvatsko.net/profile/ladislav_spaic Imehrvatsko] </ref> Bio je skotistični peripaiotik.<ref name="prikazi">[http://hrcak.srce.hr/file/66844 Prikazi, izvještaji, bilješke] J. BOŽITKOVIĆ, »Ljetopisne bilješke: 1. Spaić o. Ladislav, | |||
skotistični peripatetik«, [[Bogoslovska smotra|BS]], 14 (1926) 220-222</ref> | skotistični peripatetik«, [[Bogoslovska smotra|BS]], 14 (1926) 220-222</ref> | ||
Posljednja izmjena od 23. ožujak 2022. u 06:46
Ladislav Spaić (Nadalj, 2. studenoga 1725. - Budim, 5. lipnja 1799.) je bio hrvatski bogoslovno-filozofski pisac.[1] Bio je skotistični peripaiotik.[2]
Obnašao je dužnost provincijala franjevačke provincije sv. Ivana Kapistranskog, nakon Josipa Paviševića.[3] Provincijalom je bio od 1774. do 1777. godine. Dok je bio provincijalom, tajnik mu je bio Martin Perecky.[4] Spaić je poslije bio vikarom Kapistranske provincije od 1793. do 1794. godine. Bio je i franjevački cenzor.[4]
Predavao je filozofiju na učilištima u Ugarskoj i Hrvatskoj. Svojim je predavanjima i tumačenjima, sukladno svojim crkveno-redovničkim i državnim zakonodavstvom, pridonio je razvitku općem razvitku filozofske misli u Hrvata, slično kao i ini Hrvati predavači skolastičke i skotističke filozofije 18. stoljeća u učilištima u Baču, Baji, Budimu i Somboru Emerik Pavić, Stjepan Vilov, Ivan Lukić i dr.). Bavio se Aristotelovom fizikom, tumačenja tijela, duše i dr.[2] U Našicama je Spaić 1759. godine predavao filozofiju.[2][5]
Sačuvano je dosta Spaićevih radova. Pisao je i tumačenja franjevačkih Pravila i knjiga kojima se obrađuje franjevački život, čime je promicao redovničko opsluživanje.[6]
Izvori[uredi]
- Ante Sekulić: Objelodanjeni prinosi proučavanju filozofske baštine s rubnoga narodnog područja Podunavlja, Prilozi 61-()2 (2005), str. 205-241
- Latinski rukopisi u franjevačkom samostanu u Makarskoj
- ↑ Imehrvatsko
- ↑ 2,0 2,1 2,2 Prikazi, izvještaji, bilješke J. BOŽITKOVIĆ, »Ljetopisne bilješke: 1. Spaić o. Ladislav, skotistični peripatetik«, BS, 14 (1926) 220-222
- ↑ Salesiana Autor: Franjo Emanuel Hoško Naslov: Grga Čevapović. Osporavatelj ranog liberalizma, Zagreb, 2011., ISBN 978-953-205-088-2
- ↑ 4,0 4,1 Filozofsko učilište u Baji u XVIII. stoljeću (1725.-1783.) Godišnjak za znanstvena istraživanja Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, Franjo Emanuel Hoško
- ↑ Stjepan Zimmermann: Historijski razvitak filozofije u Hrvatskoj po svećeničkom staležu, HRVATSKA BOGOSLOVSKA AKADEMIJA FILOZOFSKI ODSJEK SVEZAK I., Zagreb, 1929.
- ↑ PREGLED POVIJESTI HRVATSKE FRANJEVAČKE PROVINCIJE SV. ĆIRILA I METODA fra Franjo Emanuel Hoško, Hrvatska franjevačka provincija sv. Ćirila i Metoda