Populacija I: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica
 
m bnz
 
Nisu prikazane 2 međuinačice
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Populacija I'''-->'''Populacija I''' je zajednički naziv za mlade [[zvijezde]], zvjezdane skupove i [[asocijacija (astronomija)|asocijacije]] koje sadrže veći udio težih elemenata nastalih [[nukleosinteza|nukleosintezom]] u jezgrama drugih ([[Populacija II]]), potrošenih zvijezda. Ove zvijezde se tipično nalaze u blizini [[galaktička ravnina|galaktičke ravnine]], pogotovo u [[spiralni krakovi|spiralnim kracima]].  
Populacija I''' je zajednički naziv za mlade [[zvijezde]], zvjezdane skupove i [[asocijacija (astronomija)|asocijacije]] koje sadrže veći udio težih elemenata nastalih [[nukleosinteza|nukleosintezom]] u jezgrama drugih ([[Populacija II]]), potrošenih zvijezda. Ove zvijezde se tipično nalaze u blizini [[galaktička ravnina|galaktičke ravnine]], pogotovo u [[spiralni krakovi|spiralnim kracima]].  


U astronomiji i [[fizička kozmologija|fizičkoj kozmologiji]], '''metaličnost''' (metalicitet), oznaka Z, predstavlja udio mase zvijezde ili bilo kojeg drugog svemirskog objekta koji nije [[vodik]] ('''''X''''') ili [[helij]] ('''''Y''''').<ref name=MPGs>{{cite journal| author=D. Kunth| author2=G. Östlin| last-author-amp=yes| language = eng.| title=The Most Metal-poor Galaxies| url=http://ned.ipac.caltech.edu/level5/Kunth/Kunth1.html| date=2000| publisher=The Astronomy and Astrophysics Review| volume=10| issue=1| accessdate=3. veljače 2015.}}</ref><ref>{{cite web| author=W. Sutherland| url=http://www.maths.qmul.ac.uk/~wjs/MTH726U/chap4.pdf| language = eng.| title=The Galaxy. Chapter 4. Galactic Chemical Evolution| date=26. ožujka 2013.| accessdate=13. siječnja 2015.}}</ref> Većina fizičke tvari u [[svemir]]u u obliku je vodika i helija, pa [[astronom]]i se služe riječju "kovine" (metali) kao pogodni kratki izraz za "svi elementi osim vodika i helija"<ref name="Martin">{{cite web |author=John C. Martin |title=What we learn from a star's metal content |work=New Analysis RR Lyrae Kinematics in the Solar Neighborhood |language = eng.| url=https://edocs.uis.edu/jmart5/www/rrlyrae/metals.htm |accessdate=7. rujna 2005.}}</ref> Ova se uporaba razlikuje od obične fizičke definicije krute [[kovina|kovine]] (metala). Razlog zašto astronomi služe se ovom riječju jest ta što pri visokoj temperaturi i tlaku koji je prirodno okružje unutar zvijezde, atomi ne prolaze kroz [[kemijska reakcija|kemijske reakcije]] i efektivno nemaju [[kemijsko svojstvo|kemijska svojstva]], uključujući i ona pod kojima obično se podrazumijeva kovine. Primjerice, [[zvijezda|zvijezde]] i [[maglica|maglice]] s visokim udjelom [[ugljik]]a, [[dušik]]a, [[kisik]]a i [[neon]]a nose naslov "kovinom bogatih" u astrofizičkom smislu, iako su u kemiji ti elementi nemetalima.
U astronomiji i [[fizička kozmologija|fizičkoj kozmologiji]], '''metaličnost''' (metalicitet), oznaka Z, predstavlja udio mase zvijezde ili bilo kojeg drugog svemirskog objekta koji nije [[vodik]] ('''''X''''') ili [[helij]] ('''''Y''''').<ref name=MPGs>{{cite journal| author=D. Kunth| author2=G. Östlin| last-author-amp=yes| language = eng.| title=The Most Metal-poor Galaxies| url=http://ned.ipac.caltech.edu/level5/Kunth/Kunth1.html| date=2000| publisher=The Astronomy and Astrophysics Review| volume=10| issue=1| accessdate=3. veljače 2015.}}</ref><ref>{{Citiranje weba| author=W. Sutherland| url=http://www.maths.qmul.ac.uk/~wjs/MTH726U/chap4.pdf| language = eng.| title=The Galaxy. Chapter 4. Galactic Chemical Evolution| date=26. ožujka 2013.| accessdate=13. siječnja 2015.}}</ref> Većina fizičke tvari u [[svemir]]u u obliku je vodika i helija, pa [[astronom]]i se služe riječju "kovine" (metali) kao pogodni kratki izraz za "svi elementi osim vodika i helija"<ref name="Martin">{{Citiranje weba |author=John C. Martin |title=What we learn from a star's metal content |work=New Analysis RR Lyrae Kinematics in the Solar Neighborhood |language = eng.| url=https://edocs.uis.edu/jmart5/www/rrlyrae/metals.htm |accessdate=7. rujna 2005.}}</ref> Ova se uporaba razlikuje od obične fizičke definicije krute [[kovina|kovine]] (metala). Razlog zašto astronomi služe se ovom riječju jest ta što pri visokoj temperaturi i tlaku koji je prirodno okružje unutar zvijezde, atomi ne prolaze kroz [[kemijska reakcija|kemijske reakcije]] i efektivno nemaju [[kemijsko svojstvo|kemijska svojstva]], uključujući i ona pod kojima obično se podrazumijeva kovine. Primjerice, [[zvijezda|zvijezde]] i [[maglica|maglice]] s visokim udjelom [[ugljik]]a, [[dušik]]a, [[kisik]]a i [[neon]]a nose naslov "kovinom bogatih" u astrofizičkom smislu, iako su u kemiji ti elementi nemetalima.


== Poveznice ==
== Poveznice ==

Posljednja izmjena od 24. ožujak 2022. u 02:14

Populacija I je zajednički naziv za mlade zvijezde, zvjezdane skupove i asocijacije koje sadrže veći udio težih elemenata nastalih nukleosintezom u jezgrama drugih (Populacija II), potrošenih zvijezda. Ove zvijezde se tipično nalaze u blizini galaktičke ravnine, pogotovo u spiralnim kracima.

U astronomiji i fizičkoj kozmologiji, metaličnost (metalicitet), oznaka Z, predstavlja udio mase zvijezde ili bilo kojeg drugog svemirskog objekta koji nije vodik (X) ili helij (Y).[1][2] Većina fizičke tvari u svemiru u obliku je vodika i helija, pa astronomi se služe riječju "kovine" (metali) kao pogodni kratki izraz za "svi elementi osim vodika i helija"[3] Ova se uporaba razlikuje od obične fizičke definicije krute kovine (metala). Razlog zašto astronomi služe se ovom riječju jest ta što pri visokoj temperaturi i tlaku koji je prirodno okružje unutar zvijezde, atomi ne prolaze kroz kemijske reakcije i efektivno nemaju kemijska svojstva, uključujući i ona pod kojima obično se podrazumijeva kovine. Primjerice, zvijezde i maglice s visokim udjelom ugljika, dušika, kisika i neona nose naslov "kovinom bogatih" u astrofizičkom smislu, iako su u kemiji ti elementi nemetalima.

Poveznice

Izvori

  1. • Nepoznat parametar: issue
    • Nepoznat parametar: last-author-amp
    • Nedostaje obavezni parametar: journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar date nije dopušten u klasi journal
    • Parametar publisher nije dopušten u klasi journal
    • Parametar url nije dopušten u klasi journal
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi journal
  2. • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  3. • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web