Razlika između inačica stranice »Demokratske promjene u Hrvatskoj«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (brisanje nepotrebnih znakova) |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Demokratske promjene u Hrvatskoj''' naziv je za društveno-politički proces transformacije na kraju režima [[Savez komunista Jugoslavije|Saveza komunista Jugoslavije]] i [[Savez komunista Hrvatske|Saveza komunista Hrvatske]] i prijelaz na [[parlamentarna demokracija|parlamentarnu demokraciju]]. Promjene su bile popraćene [[velika Srbija|velokosrpskom]] [[Domovinski rat|Agresijom na Hrvatsku]]. | |||
Usko su povezane i sa [[Slom komunizma|slomom komunizma]] u istočnoj Europi. | Usko su povezane i sa [[Slom komunizma|slomom komunizma]] u istočnoj Europi. | ||
Trenutačna izmjena od 23:22, 13. ožujka 2022.
Demokratske promjene u Hrvatskoj naziv je za društveno-politički proces transformacije na kraju režima Saveza komunista Jugoslavije i Saveza komunista Hrvatske i prijelaz na parlamentarnu demokraciju. Promjene su bile popraćene velokosrpskom Agresijom na Hrvatsku.
Usko su povezane i sa slomom komunizma u istočnoj Europi.
Demokratski izbori 1990.
Hrvatsko iseljeništvo je izdavalo brojne časopise i knjige o položaju Hrvatske u Jugoslaviji, organiziralni su politički zborovi i tražili saveznike.
U Hrvatskoj je djelovala skupina disidenta koji su djelovali i kad su im potkraj 80-ih godina vračene putovnice, počela se povezivati domovinska i iseljena Hrvatska.
Nakon razlaza u Saveznoj skupštini u Beogradu omogučeno je osivanje i organiziranje stranačkih organiziranja i najavljeni su demokratski izbori 1989.
Prve dvije političke stranke u Hrvatskoj bile su Hrvatska socijalno-liberalna stranka (HSLS) i Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) pod vodstvom dr. Franje Tuđmana.
U prolječe 1990. održani su prvi demokratski izbori u Hrvatskoj. Najveću podršku je dobila Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) jer je imala za cilj stvaranje samostalne hrvatske države i stvaranje demokratskog poretka.
U modernoj Hrvatskoj nije provođena lustracija ili dekomunizacija kojom bi bili isključeni komunisti, novinari ili djelatnici tajne policije iz političkog i iz javnog života. Ponekad i bez obzira da li su tijekom svoga rada u prethodnom socijalističkom sustavu kršili ljudska prava ili bili aktivni progonitelji političkih protivnika.