Razlika između inačica stranice »Osimski ugovor«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
(Bot: Automatski unos stranica)
 
m (file->datoteka)
 
(Nisu prikazane 2 međuinačice istog suradnika)
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Osimski ugovor'''-->[[File:Free Territory of Trieste Map.svg|thumb|right|Karta [[Slobodni Teritorij Trsta|Slobodnog Teritorija Trsta]] s podjelom na zonu A i B. Osimskim sporazumom je nad zonom A uspostavljen puni suverenitet Italije, a zona B je postala međunarodno priznati teritorij Jugoslavije - tj. tadašnjih njenih federalnih jedinica Slovenije i Hrvatske]]
<!--'''Osimski ugovor'''-->[[Datoteka:Free Territory of Trieste Map.svg|thumb|right|Karta [[Slobodni Teritorij Trsta|Slobodnog Teritorija Trsta]] s podjelom na zonu A i B. Osimskim sporazumom je nad zonom A uspostavljen puni suverenitet Italije, a zona B je postala međunarodno priznati teritorij Jugoslavije - tj. tadašnjih njenih federalnih jedinica Slovenije i Hrvatske]]
'''Osimski ugovor''' je [[Međunarodni ugovor]] kojeg su [[10. studenog]] [[1975.]] potpisali [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]] i [[Republika Italija]] u talijanskom [[grad|gradu]] [[Osimo]] kod [[Ancona|Ancone]]. Ugovor je stupio je na snagu [[11. listopada]] [[1977.]] i služio uređenju graničnih i drugih pitanja.
'''Osimski ugovor''' je [[Međunarodni ugovor]] kojeg su [[10. studenog]] [[1975.]] potpisali [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]] i [[Republika Italija]] u talijanskom [[grad|gradu]] [[Osimo]] kod [[Ancona|Ancone]]. Ugovor je stupio je na snagu [[11. listopada]] [[1977.]] i služio uređenju graničnih i drugih pitanja.


Redak 8: Redak 8:
Radi ostvarenja  Osimskog sporazuma osnovano je 12 zajedničkih povjerenstava.
Radi ostvarenja  Osimskog sporazuma osnovano je 12 zajedničkih povjerenstava.


Ugovor uključuje i sporazum o naknadi za [[nacionalizacija|nacionaliziranu]] ili [[konfiskacija|konfisciranu]] imovinu u bivšoj zoni B (Sporazum između SFRJ i Republike Italije o konačnom reguliranju uzajamnih obveza koje proizlaze iz 4. članka potpisanog Osimskog ugovora). Ostatak duga su Slovenija i Hrvatska podijelile u omjeru 62:38 posto, a dug kojeg Hrvatska treba platiti Italiji iznosi 35 [[milijun]]a [[dolar|dolara]].<ref>{{cite web
Ugovor uključuje i sporazum o naknadi za [[nacionalizacija|nacionaliziranu]] ili [[konfiskacija|konfisciranu]] imovinu u bivšoj zoni B (Sporazum između SFRJ i Republike Italije o konačnom reguliranju uzajamnih obveza koje proizlaze iz 4. članka potpisanog Osimskog ugovora). Ostatak duga su Slovenija i Hrvatska podijelile u omjeru 62:38 posto, a dug kojeg Hrvatska treba platiti Italiji iznosi 35 [[milijun]]a [[dolar|dolara]].<ref>{{Citiranje weba
  | url=http://www.geografija.hr/teme/esuli-ili-optanti/
  | url=http://www.geografija.hr/teme/esuli-ili-optanti/
  | title=Esuli ili optanti?
  | title=Esuli ili optanti?

Trenutačna izmjena od 05:35, 1. svibnja 2022.

Karta Slobodnog Teritorija Trsta s podjelom na zonu A i B. Osimskim sporazumom je nad zonom A uspostavljen puni suverenitet Italije, a zona B je postala međunarodno priznati teritorij Jugoslavije - tj. tadašnjih njenih federalnih jedinica Slovenije i Hrvatske

Osimski ugovor je Međunarodni ugovor kojeg su 10. studenog 1975. potpisali SFRJ i Republika Italija u talijanskom gradu Osimo kod Ancone. Ugovor je stupio je na snagu 11. listopada 1977. i služio uređenju graničnih i drugih pitanja.

Nakon raspada SFRJ Hrvatska i Slovenija preuzele su obveze iz Osimskih ugovora.

Ugovor je prvenstveno političke prirode, a odnosi se na određivanje državne granice i na pitanja vezana za granice i za promicanje gospodarske suradnje kao i tehničke suradnje za poboljšanje uvjeta života za stanovništvo. Tim je ugovorom ukinut posebni status Slobodnog Teritorija Trsta, koji je do tada obuhvaćao područje od rijeke Mirne u hrvatskoj Istri, čitavo današnje Slovensko Primorje, te današnji talijanski teritorij na području istočno od rijeke Soče.

Radi ostvarenja Osimskog sporazuma osnovano je 12 zajedničkih povjerenstava.

Ugovor uključuje i sporazum o naknadi za nacionaliziranu ili konfisciranu imovinu u bivšoj zoni B (Sporazum između SFRJ i Republike Italije o konačnom reguliranju uzajamnih obveza koje proizlaze iz 4. članka potpisanog Osimskog ugovora). Ostatak duga su Slovenija i Hrvatska podijelile u omjeru 62:38 posto, a dug kojeg Hrvatska treba platiti Italiji iznosi 35 milijuna dolara.[1]

Izvori

  1. Zagreb, Ivan Zupanc (12. ožujka 2004.). "Esuli ili optanti?". geografija.hr. http://www.geografija.hr/teme/esuli-ili-optanti/ Pristupljeno 1. ožujka 2011. 

Vanjske poveznice