Razlika između inačica stranice »Komunistička nomenklatura«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (bnz) |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
Nomenklatura''' ili '''komunistička nomenklatura''' označava u [[realsocijalizam|realsocijalizmu]] prvenstveno popis [[kadar|kadra]] u [[komunizam|komunističkoj]] partiji, upravi, gospodarstvu i društvu. Ovaj popis je instrument dugoročnog planiranja ljudskih resursa u svezi komunističkih [[režim]]a <ref>Artikel "Nomenklatura", in: Everhard Holtmann (Hg.): Politik-Lexikon, 3. Auflage München/Wien 2000, S. 422.</ref> Drugi značaj pojma ''nomenklatura'' je opis [[osoba]] koje se nalaze na važnim vodećim mjestima. | |||
Komunistička nomenklatura se je smatrala "[[avangarda|avangardom]]" "[[radnička klasa|radničke klase]]", koju vodi [[centralni komitet]], a na njezinom čelu se nalazi "[[veliki vođa]]" kojeg uglavom prati [[kult ličnosti]]. Pravni proces oslobađanja društva od vlasti komunističke nomenklature naziva se [[lustracija]] i proveden je u većini država u Europi koje su ranije imale [[Socijalizam|socijalističko uređenje]]. | Komunistička nomenklatura se je smatrala "[[avangarda|avangardom]]" "[[radnička klasa|radničke klase]]", koju vodi [[centralni komitet]], a na njezinom čelu se nalazi "[[veliki vođa]]" kojeg uglavom prati [[kult ličnosti]]. Pravni proces oslobađanja društva od vlasti komunističke nomenklature naziva se [[lustracija]] i proveden je u većini država u Europi koje su ranije imale [[Socijalizam|socijalističko uređenje]]. |
Trenutačna izmjena od 11:56, 22. ožujka 2022.
Nomenklatura ili komunistička nomenklatura označava u realsocijalizmu prvenstveno popis kadra u komunističkoj partiji, upravi, gospodarstvu i društvu. Ovaj popis je instrument dugoročnog planiranja ljudskih resursa u svezi komunističkih režima [1] Drugi značaj pojma nomenklatura je opis osoba koje se nalaze na važnim vodećim mjestima.
Komunistička nomenklatura se je smatrala "avangardom" "radničke klase", koju vodi centralni komitet, a na njezinom čelu se nalazi "veliki vođa" kojeg uglavom prati kult ličnosti. Pravni proces oslobađanja društva od vlasti komunističke nomenklature naziva se lustracija i proveden je u većini država u Europi koje su ranije imale socijalističko uređenje.
Glasovanje
Ako se provodilo glasovanje, rezultati tih glasovanja nomenklatura je već unaprijed držala kod sebe jer su "znali bolje od naroda što narodu treba". Na društveno-političkoj razini marksisti su razmišljali u binarnim jednodimenzionalnim kategorijama prijatelj-neprijatelj. Tko nije bio s njima, tko je imao različito političko mišljenje, bio je njihovim neprijateljem. Disidente ili političke neistomišljenike je prema nomenklaturi trebalo je neutralizirati, odstraniti i krajnje likvidirati. Oni koji su imali različito mišljenje bili su nazivani tzv. revizionistima, frakcionašima ili disidentima.
Nomenklatura u SFRJ
Jugokomunistička nomenklatura se je zalagala za jugoslavenski unitarizam. Hrvatska emigracija predstavljala je, po Vladimiru Bakariću, zbog njezine brojnosti i intelektualne snage u težnji za rušenjem komunističke vlasti, u domovini najveću opasnost.[2] Milovan Đilas se je u knjizi pod nazivom "Nova klasa" kritično osvrnuo na negdašnji titoistički režim.
Jedino su članovi jugoslavenske nomenklature imali su političku, upravnu i gospodarsku moć. Ova kasta upravljala je cijelim državnim mehanizmom, kroz jednopartijski sustav. Nadalje, 1988. godine, uoči pada komunizma u Istočnoj Europi, utvrđeno je da je u Jugoslaviji, samo jedna mala desetina stanovništva ostvarivala čak 60% izdataka za potrošnju
Povezani članci
- Lustracija
- Savez komunista Hrvatske
- Komunistička partija Hrvatske
- Savez komunista Jugoslavije
- Socijaldemokratska partija Hrvatske
Izvori
- ↑ Artikel "Nomenklatura", in: Everhard Holtmann (Hg.): Politik-Lexikon, 3. Auflage München/Wien 2000, S. 422.
- ↑ http://hic.hr/udba04.htm, Hrvatski informativni centar.