Razlika između inačica stranice »Velić«
(Bot: Automatski unos stranica) |
Oznaka: poveznice na razdvojbe |
||
| (Nije prikazana jedna međuinačica jednog suradnika) | |||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
<!--'''Velić'''-->{{ | <!--'''Velić'''-->{{Infookvir naselje u Hrvatskoj | ||
|ime = Velić | |ime = Velić | ||
|regija = [[Dalmacija]] | |regija = [[Dalmacija]] | ||
| Redak 23: | Redak 23: | ||
== Zemljopis == | == Zemljopis == | ||
== Znamenitosti == | |||
Uz stazu od Velića ka Grabu nalazio se, kako se vjerovalo, bunar imena Kamenica koju su mještani dugo koristili za napajanje stoke. U svezi s njome postojala je i legenda da je blizu nje zakopano blago. Za kamenicu se vjerovalo da potječe iz turskih vremena. Međutim, pojedinci su uvidjeli 2011. da to nije obična kamenica ili prirodni spremnik, nego nešto složenije. "Bunar" je imao kanale koji su imali jasnu ulogu. Arheolozi su obaviješteni ali nije bilo reakcija. 2023. došlo se do konkretnih rezultata. Kad je poduzeta akcija čišćenja kamenice od nataložena biljna otpada, sve je bilo jasnije po strukturi i analizi pojedinih elemenata da to nije obična [[kamenica]]. Nalazi su ukazivali da se radi o starovjekovnom [[Tijesak za grožđe|tijesku za grožđe]]. Ovaj ''turanj'' je osobit po tome što je unutar bazena. Zbogt toga je proces pripreme i gnječenja grožđa bio lakši. Pretpostavlja se da se tiještilo grožđe zatezanjem grede na zapadnoj strani kuka, koja je uporište imala na suprotnoj strani litice iznad bazena. Uz to, velićka "kamenica" je toliko velika i takva kapaciteta te kakvoće da se nameće pretpostavka da je na ovom području bio veliki agrarni kompleks na tom području. Toj pretpostavci na snazi daje blizina drugog reprezentativnog objekta iskopana u živoj stijene, Maginčića bunara. Objekt je obujma 123 prostorna metra. Čini se da su ta [[Maginčića bunar]] i Kamenica bili u nekoj svezi. K tome, iz rimskog vremena datiraju tragovi ceste s kolotrazima uzduž južne strane sela. U tom je dijelu moguća kao dio ceste [[Salona]] — [[Argentaria]], što potvrđuje miljokaz na njivi Krivaći u ovom selu, a koji datira iz 236. godine.<ref name=senzacionalno>Mladen Nejašmić: [https://slobodnadalmacija.hr/dalmacija/zagora/senzacionalno-otkrice-u-zagori-pogledajte-sto-su-rimljani-izgradili-uz-cestu-od-salone-u-bosnu-e-to-je-bio-zivot-1294184 '' Senzacionalno otkriće u Zagori: pogledajte što su Rimljani izgradili uz cestu od Salone u Bosnu, e to je bio život!'']. Slobodna Dalmacija. 30. svibnja 2023. Pristupljeno 20. lipnja 2023.</ref> | |||
Blizu ovog velikog tijeska za grožđe je arheološka lokacija iz kasnijeg doba. Neposredno blizu turnja je kamenolom s nedovršenim stećkom. Jugoistočno od ove lokacije je poznata nekropola [[stećak]]a u zaseoku Gornjem selu.<ref name=senzacionalno/> | |||
== Stanovništvo == | == Stanovništvo == | ||
Trenutačna izmjena od 01:56, 20. lipnja 2023.
| Velić | |
|---|---|
  Velić Velić na zemljovidu Hrvatske | |
| Država |  Hrvatska
|
| Županija |  Splitsko-dalmatinska
|
| Općina/Grad | Trilj |
| Najbliži (veći) grad | Split |
| Zemljopisne koordinate | 43°37′26″N 16°47′13″E / 43.624°N 16.787°E |
| Pošta | 21240 [1] |
| Pozivni broj | 021 |
| Autooznaka | ST |
 Selo Velić, pogled sa utvrde Čačvina
| |
Velić je naselje (selo) udaljeno oko 5 kilometara od grada Trilja, u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Nalazi se uz državnu cestu D220.
Zemljopis
Znamenitosti
Uz stazu od Velića ka Grabu nalazio se, kako se vjerovalo, bunar imena Kamenica koju su mještani dugo koristili za napajanje stoke. U svezi s njome postojala je i legenda da je blizu nje zakopano blago. Za kamenicu se vjerovalo da potječe iz turskih vremena. Međutim, pojedinci su uvidjeli 2011. da to nije obična kamenica ili prirodni spremnik, nego nešto složenije. "Bunar" je imao kanale koji su imali jasnu ulogu. Arheolozi su obaviješteni ali nije bilo reakcija. 2023. došlo se do konkretnih rezultata. Kad je poduzeta akcija čišćenja kamenice od nataložena biljna otpada, sve je bilo jasnije po strukturi i analizi pojedinih elemenata da to nije obična kamenica. Nalazi su ukazivali da se radi o starovjekovnom tijesku za grožđe. Ovaj turanj je osobit po tome što je unutar bazena. Zbogt toga je proces pripreme i gnječenja grožđa bio lakši. Pretpostavlja se da se tiještilo grožđe zatezanjem grede na zapadnoj strani kuka, koja je uporište imala na suprotnoj strani litice iznad bazena. Uz to, velićka "kamenica" je toliko velika i takva kapaciteta te kakvoće da se nameće pretpostavka da je na ovom području bio veliki agrarni kompleks na tom području. Toj pretpostavci na snazi daje blizina drugog reprezentativnog objekta iskopana u živoj stijene, Maginčića bunara. Objekt je obujma 123 prostorna metra. Čini se da su ta Maginčića bunar i Kamenica bili u nekoj svezi. K tome, iz rimskog vremena datiraju tragovi ceste s kolotrazima uzduž južne strane sela. U tom je dijelu moguća kao dio ceste Salona — Argentaria, što potvrđuje miljokaz na njivi Krivaći u ovom selu, a koji datira iz 236. godine.[2]
Blizu ovog velikog tijeska za grožđe je arheološka lokacija iz kasnijeg doba. Neposredno blizu turnja je kamenolom s nedovršenim stećkom. Jugoistočno od ove lokacije je poznata nekropola stećaka u zaseoku Gornjem selu.[2]
Stanovništvo
Kretanje broja stanovnika naselja Velić za razdoblje od 1857. do 2001. godine[3]
Povijest
U Veliću se 23. rujna 1943. dogodio zločin kada su dijelovi 7. SS divizije „Prinz Eugen“ strijeljali 11 osoba. [1]
Izvori
- ↑ Poštanski broj
- ↑ 2,0 2,1 Mladen Nejašmić: Senzacionalno otkriće u Zagori: pogledajte što su Rimljani izgradili uz cestu od Salone u Bosnu, e to je bio život!. Slobodna Dalmacija. 30. svibnja 2023. Pristupljeno 20. lipnja 2023.
- ↑ Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., www.dzs.hr
Nedovršeni članak Velić koji govori o naselju u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.
| |||||||
.gif){kind=small}