More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m file->datoteka |
||
| Redak 4: | Redak 4: | ||
Naziv je bio temeljen na teoriji da postojanje (tobožnjeg) zajedničkog [[srpskohrvatski jezik|srpsko-hrvatskog jezika]] nužno podrazumijeva postojanje zajedničkog "srbohrvatskog" naroda. | Naziv je bio temeljen na teoriji da postojanje (tobožnjeg) zajedničkog [[srpskohrvatski jezik|srpsko-hrvatskog jezika]] nužno podrazumijeva postojanje zajedničkog "srbohrvatskog" naroda. | ||
Termin Srbohrvati su rabili znanstvenici poput [[William Robert Shepherd|Williama Roberta Shepherda]]<ref>[http://commons.wikimedia.org/wiki/ | Termin Srbohrvati su rabili znanstvenici poput [[William Robert Shepherd|Williama Roberta Shepherda]]<ref>[http://commons.wikimedia.org/wiki/Datoteka:Austria_hungary_1911.jpg William R. Shepherd: "Distribution of Races in Austria-Hungary", 1911.]</ref>, [[Jovan Cvijić|Jovana Cvijića]]<ref>[http://commons.wikimedia.org/wiki/Datoteka:Cvijic,_Jovan_-_Breisemeister,_William_A._-_Carte_ethnographique_de_la_P%C3%A9ninsule_balkanique_%28pd%29.jpg Jovan Cvijic: "Carte ethnographique de la Péninsule balkanique", 1918.]</ref> i drugi | ||
Ova se je [[teorija]] proširila, između ostalog zahvaljujući naporima [[ilirizam|ilirizma]] na ujedinjenju južnoslavenskih naroda i [[pansrpstvo|pansrpstvu]]. | Ova se je [[teorija]] proširila, između ostalog zahvaljujući naporima [[ilirizam|ilirizma]] na ujedinjenju južnoslavenskih naroda i [[pansrpstvo|pansrpstvu]]. | ||
Posljednja izmjena od 8. svibanj 2022. u 09:57
Srbohrvati (njem. Serbokroaten) je pojam koji je krajem 19. i početkom 20. stoljeća bio u uporabi u dijelu zapadne Europe kao kolektivni naziv za Srbe i Hrvate (uključujući i Bošnjake i Crnogorce).
Naziv je bio temeljen na teoriji da postojanje (tobožnjeg) zajedničkog srpsko-hrvatskog jezika nužno podrazumijeva postojanje zajedničkog "srbohrvatskog" naroda.
Termin Srbohrvati su rabili znanstvenici poput Williama Roberta Shepherda[1], Jovana Cvijića[2] i drugi
Ova se je teorija proširila, između ostalog zahvaljujući naporima ilirizma na ujedinjenju južnoslavenskih naroda i pansrpstvu.
Pojam Srbohrvati tada se koristio i u statistikama. Statistikom o nacionalnosti Austrijskog dijela monarhije (tadašnjoj Kraljevini Dalmaciji i Istri svi stanovnici su klasificirani prema jeziku kao "Srbohrvati". U Ugarskoj, kojoj je pripadala i Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija, Srbi i Hrvati su u statistikama navedeni kao zasebni narodi.
Koncepciju Srbohrvata međutim Hrvati, Crnogorci, Srbi i Bošnjaci nisu nikad prihvatili.
U drugoj SFRJ Jugoslaviji Srbi, Hrvati i Crnogorci priznati su kao odvojeni narodi, kasnije i Bošnjaci (pod pojmom Muslimani). Pojam Srbohrvati ostao je jedino još u nazivu političkog projekta t.zv. srpsko-hrvatskog jezika.
