Toggle menu
310,1 tis.
50
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Organizacija za europsku sigurnost i suradnju: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m file->datoteka
 
Nije prikazana jedna međuinačica
Redak 5: Redak 5:


==Povijest==
==Povijest==
[[File:Bundesarchiv Bild 183-P0805-314, Helsinki, KSZE-Konferenz, Schlussakte.jpg|thumb|Sudionici Helsinške konferencije]]
[[Datoteka:Bundesarchiv Bild 183-P0805-314, Helsinki, KSZE-Konferenz, Schlussakte.jpg|thumb|Sudionici Helsinške konferencije]]
Organizacija za europsku sigurnost i suradnju izrasla je iz '''Helsinške konferencije'''. Nakon višegodišnjih diplomatskih nastojanja (od 1966.) te intenziviranih priprema (1972-1975.), konferencija je održana od 30. srpnja do 1. kolovoza 1975. godine u finskom gradu [[Helsinki|Helsinkiju]]. Cilj konferencije bio je smirivanje napetosti između istočnog i zapadnog [[Hladni rat|hladnoratovskog]] bloka. Na konferenciji su sudjelovale sve europske države, izuzev Albanije, te Sjedinjene Američke Države i Kanada.<ref>[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=24897 Helsinška konferencija], [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatska enciklopedija]], www.enciklopedija.hr, pristupljeno 8. prosinca 2015.</ref><ref>[http://www.britannica.com/event/Helsinki-Accords Helsinki Accords], [Encyclopædia Britannica|Encyclopædia Britannica Online], www.britannica.com, pristupljeno 8. prosinca 2015.</ref>  Završila je donošenjem '''Helsinškog završnog akta''' (''Helsinki Final Act'' ili ''Helsinki Accords'') kojim su obuhvaćena četiri područja zajedničkih interesa (nazvani "košarama"):
Organizacija za europsku sigurnost i suradnju izrasla je iz '''Helsinške konferencije'''. Nakon višegodišnjih diplomatskih nastojanja (od 1966.) te intenziviranih priprema (1972-1975.), konferencija je održana od 30. srpnja do 1. kolovoza 1975. godine u finskom gradu [[Helsinki|Helsinkiju]]. Cilj konferencije bio je smirivanje napetosti između istočnog i zapadnog [[Hladni rat|hladnoratovskog]] bloka. Na konferenciji su sudjelovale sve europske države, izuzev Albanije, te Sjedinjene Američke Države i Kanada.<ref>[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=24897 Helsinška konferencija], [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatska enciklopedija]], www.enciklopedija.hr, pristupljeno 8. prosinca 2015.</ref><ref>[http://www.britannica.com/event/Helsinki-Accords Helsinki Accords], [Encyclopædia Britannica|Encyclopædia Britannica Online], www.britannica.com, pristupljeno 8. prosinca 2015.</ref>  Završila je donošenjem '''Helsinškog završnog akta''' (''Helsinki Final Act'' ili ''Helsinki Accords'') kojim su obuhvaćena četiri područja zajedničkih interesa (nazvani "košarama"):
* sigurnost Europe i područja Sredozemnog mora,
* sigurnost Europe i područja Sredozemnog mora,
Redak 17: Redak 17:


==Ustroj i djelovanje==
==Ustroj i djelovanje==
[[File:OSCE logo.svg|thumb|Zaštitni znak (logo) organizacije]]
[[Datoteka:OSCE logo.svg|thumb|Zaštitni znak (logo) organizacije]]
[[File:IMG 0169 - Wien - Hofburg.JPG|thumb|Sjedište organizacije u Beču]]
[[Datoteka:IMG 0169 - Wien - Hofburg.JPG|thumb|Sjedište organizacije u Beču]]
Organizacija za europsku sigurnost i suradnju se bavi nizom sigurnosnih pitanja. Najznačajnija su: kontrola [[oružje|naoružanja]], [[diplomacija]], mjere za izgradnju povjerenja i sigurnosti, [[ljudska prava]], [[demokracija|demokratizacija]], nadzor [[Izbori|izbora]] i [[ekonomija|privrede]] te zaštita [[okoliš|okoliša]]. OESS je najveća regionalna sigurnosna organizacija na svijetu. Među 57 zemalja koje sudjeluju nalaze se države iz [[Europa|Europe]], središnje [[Azija|Azije]] i [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]].
Organizacija za europsku sigurnost i suradnju se bavi nizom sigurnosnih pitanja. Najznačajnija su: kontrola [[oružje|naoružanja]], [[diplomacija]], mjere za izgradnju povjerenja i sigurnosti, [[ljudska prava]], [[demokracija|demokratizacija]], nadzor [[Izbori|izbora]] i [[ekonomija|privrede]] te zaštita [[okoliš|okoliša]]. OESS je najveća regionalna sigurnosna organizacija na svijetu. Među 57 zemalja koje sudjeluju nalaze se države iz [[Europa|Europe]], središnje [[Azija|Azije]] i [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]].


Redak 98: Redak 98:


== Vanjske poveznice ==
== Vanjske poveznice ==
{{commonscat|Organization for Security and Co-operation in Europe}}
 
;Mrežna mjesta
;Mrežna mjesta
* [http://www.osce.org/ Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OESS)], službene stranice {{eng oznaka}}
* [http://www.osce.org/ Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OESS)], službene stranice {{eng oznaka}}

Posljednja izmjena od 1. svibanj 2022. u 05:27

Zemlje članice

Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OESS) (engleski: Organization for Security and Co-operation in Europe (OSCE) jest međunarodna organizacija. Osnovana je 1973. godine i do 1994. godine djelovala je pod nazivom Konferencija za europsku sigurnost i suradnju (KESS) (engleski: Conference on Security and Co-operation in Europe (CSCE).[1][2] OESS osnovana je na temelju Povelje Ujedinjenih naroda, kao regionalni aranžman u smislu djelovanja prema Poglavlju VIII. iste.

OESS je posmatrač opće skupštine Ujedinjenih naroda.[3]

Povijest

Sudionici Helsinške konferencije

Organizacija za europsku sigurnost i suradnju izrasla je iz Helsinške konferencije. Nakon višegodišnjih diplomatskih nastojanja (od 1966.) te intenziviranih priprema (1972-1975.), konferencija je održana od 30. srpnja do 1. kolovoza 1975. godine u finskom gradu Helsinkiju. Cilj konferencije bio je smirivanje napetosti između istočnog i zapadnog hladnoratovskog bloka. Na konferenciji su sudjelovale sve europske države, izuzev Albanije, te Sjedinjene Američke Države i Kanada.[4][5] Završila je donošenjem Helsinškog završnog akta (Helsinki Final Act ili Helsinki Accords) kojim su obuhvaćena četiri područja zajedničkih interesa (nazvani "košarama"):

  • sigurnost Europe i područja Sredozemnog mora,
  • suradnja u području gospodarstva, znanosti, tehnologije i očuvanja okoliša,
  • unaprjeđivanje ljudskih prava, kulturne suradnje, izobrazbe i slobodnoga protoka informacija, te
  • nastavak rada Konferencije

Konferencija je bila poticaj aktiviranju demokratskih oporbenih pokreta i grupa u istočnom bloku (Moskovska helsinška grupa, nekolilko inicijativa u tadašnjoj Čehoslovačkoj i Poljskoj), te američkog Helsinki Watcha. 1982. godine dogovorom više pojedinih grupa stvoren je je Međunarodni helsinški savez za ljudska prava (International Helsinki Federation for Human Rights (IHF)) sa sjedištem u Beču, koji je djelovao do 2008. godine.[6]

Naredne konferencije održane su u Beogradu (1977.-1978.), Madridu (1980.-1983.), i Ottawi (1985.). Nakon sloma komunizma u Europi i ujedinjenja Njemačke konferencija kojom je označen kraj hladnog rata je 1990. godine održana u Parizu. Na sastanku u Budimpešti 1994. naziv organizacije je promijenjen u sadašnji.[7]

Ustroj i djelovanje

Zaštitni znak (logo) organizacije
Sjedište organizacije u Beču

Organizacija za europsku sigurnost i suradnju se bavi nizom sigurnosnih pitanja. Najznačajnija su: kontrola naoružanja, diplomacija, mjere za izgradnju povjerenja i sigurnosti, ljudska prava, demokratizacija, nadzor izbora i privrede te zaštita okoliša. OESS je najveća regionalna sigurnosna organizacija na svijetu. Među 57 zemalja koje sudjeluju nalaze se države iz Europe, središnje Azije i Sjeverne Amerike.

OESS igra ulogu u kriznim područjima gdje njegove misije nastoje spriječiti ili pridonositi rješavanju sukoba i nalaženju političkog dogovora, te jačanju civilnog društva i vladavine prava.

Zemlje članice

Organizaciji za europsku sigurnost i suradnju pristupilo je 57 zemalja članica:

Hrvatska

Hrvatska je sudionica OESS-a od ožujka 1992. Aktivno sudjeluje u procesu jačanja sigurnosti, poticanja suradnje, međusobnog povjerenja i jačanju preventivne diplomacije. Hrvatski helsinški odbor za ljudska prava (HHO) djeluje od 1993. godine.

Izvori

Bilješke i literatura
  1. Organizacija za europsku sigurnost i suradnju, Hrvatska enciklopedija, www.enciklopedija.hr, pristupljeno 8. prosinca 2015.
  2. Organization for Security and Co-operation in Europe, Encyclopædia Britannica Online, www.britannica.com, pristupljeno 8. prosinca 2015.
  3. (engl.) RESOLUTION ADOPTED BY THE GENERAL ASSEMBLY, un.org, pristupljeno 28. studenoga 2018.
  4. Helsinška konferencija, Hrvatska enciklopedija, www.enciklopedija.hr, pristupljeno 8. prosinca 2015.
  5. Helsinki Accords, [Encyclopædia Britannica|Encyclopædia Britannica Online], www.britannica.com, pristupljeno 8. prosinca 2015.
  6. Helsinki process, [Encyclopædia Britannica|Encyclopædia Britannica Online], www.britannica.com, pristupljeno 8. prosinca 2015.
  7. Commemorative book: 40th anniversary of Helsinki Final Act, Organization for Security and Co-operation in Europe (OSCE), www.osce.org, pristupljeno 8. prosinca 2015.

Vanjske poveznice

Mrežna mjesta