More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m bnz |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
Rusifikacija''' uglavnom označava prisilno usvajanje [[ruski jezik|ruskog jezika]] i kulture, ili nekog drugog elementa vezanog za rusku kulturu, na prostorima gdje u većini ne žive etnički [[Rusi]]. Rusifikacijom se uglavnom označava prisilno uvođenje ruskog jezika u društvene ustanove [[Ukrajina|Ukrajine]], [[Bjelorusija|Bjelorusije]],<ref>[http://www.essortment.com/all/historybelarus_rnql.htm The experiences of Belorus and the Belarussians in the 19th century led to the development of their national consciousness.]</ref> [[Litva|Litve]],<ref>[http://www.lituanus.org/1996/96_3_03.htm TSARIST RUSSIFICATION AND THE BEGINNINGS OF THE MODERN LITHUANIAN NATIONAL MOVEMENT]</ref> [[Latvija|Latvije]], [[Estonija|Estonije]], [[Finska|Finske]],<ref>[http://www.wordiq.com/definition/Russification_of_Finland Russification of Finland]</ref> [[Gruzija|Gruzije]] i još nekih ne europskih država poput [[Kazahstan]]a.<ref>[http://www.britannica.com/EBchecked/topic/513251/Russia/38542/From-Alexander-II-to-Nicholas-II?anchor=ref422035 Russification policies]</ref> Rusifikacija je pojam koji također podrazumijeva i rusko prisvajanje tuđih običaja i kulture te njihovo svrstavanje iskuljučivo pod [[Rusija|ruski]] nazivnik odnosno [[Ruska kultura|rusku kulturu]].<ref>[http://www.wordiq.com/definition/Russification Russification - Definition]</ref><ref>[http://www.wordiq.com/definition/Ems_Ukaz Ems Ukaz - Definition]</ref> | |||
Za [[pojam]] rusifikacija također se vežu masovne [[Migracija|migracije]] ruskog stanovništva u 17., 18., 19. i 20. stoljeću. [[Rusi]] danas imaju velike nacionalne manjine u Ukrajini (čak 8 milijuna ljudi), Bjelorusiji, Kazahstanu, Litvi, Latviji i Estoniji upravo zbog povijesne politike vezane za rusifikaciju. Pojam također podrazumijeva i politički određena masovna raseljavanja autohtonog stanovništva u [[Rusija|Ruskoj Federaciji]] i njoj susjednim državama.<ref>[http://www.historylearningsite.co.uk/russification.htm Russification was the name given to a policy of Alexander III.]</ref> | Za [[pojam]] rusifikacija također se vežu masovne [[Migracija|migracije]] ruskog stanovništva u 17., 18., 19. i 20. stoljeću. [[Rusi]] danas imaju velike nacionalne manjine u Ukrajini (čak 8 milijuna ljudi), Bjelorusiji, Kazahstanu, Litvi, Latviji i Estoniji upravo zbog povijesne politike vezane za rusifikaciju. Pojam također podrazumijeva i politički određena masovna raseljavanja autohtonog stanovništva u [[Rusija|Ruskoj Federaciji]] i njoj susjednim državama.<ref>[http://www.historylearningsite.co.uk/russification.htm Russification was the name given to a policy of Alexander III.]</ref> | ||
Posljednja izmjena od 24. ožujak 2022. u 14:31
Rusifikacija uglavnom označava prisilno usvajanje ruskog jezika i kulture, ili nekog drugog elementa vezanog za rusku kulturu, na prostorima gdje u većini ne žive etnički Rusi. Rusifikacijom se uglavnom označava prisilno uvođenje ruskog jezika u društvene ustanove Ukrajine, Bjelorusije,[1] Litve,[2] Latvije, Estonije, Finske,[3] Gruzije i još nekih ne europskih država poput Kazahstana.[4] Rusifikacija je pojam koji također podrazumijeva i rusko prisvajanje tuđih običaja i kulture te njihovo svrstavanje iskuljučivo pod ruski nazivnik odnosno rusku kulturu.[5][6]
Za pojam rusifikacija također se vežu masovne migracije ruskog stanovništva u 17., 18., 19. i 20. stoljeću. Rusi danas imaju velike nacionalne manjine u Ukrajini (čak 8 milijuna ljudi), Bjelorusiji, Kazahstanu, Litvi, Latviji i Estoniji upravo zbog povijesne politike vezane za rusifikaciju. Pojam također podrazumijeva i politički određena masovna raseljavanja autohtonog stanovništva u Ruskoj Federaciji i njoj susjednim državama.[7]
Posljedice rusifikacije
Najveće posljedice politike rusifikacije osjetili su mali kolonizirani euroazijski narodi na tlu današnje Ruske Federacije koji su se kroz nekoliko generacija asimilirali i posve nestali kao zasebna etnička cjelina. Veliki broj tih manjih naroda odnosno plemena posve se asimilirao odnosno integrirao u rusku kulturu i identitet.
Posljedice rusifikacije danas u velikoj mjeri osjećaju Bjelorusi i Ukrajinci s obzirom da je njihov slavenski jezik blizak ruskom jeziku. U Bjelorusiji danas vrlo malen broj stanovnika govori bjeloruskim jezikom, ne više od 10 posto, a mediji i državna televizija i dalje prate događanja isključivo na ruskom jeziku. U Ukrajini gotovo polovica stanovnika u privatnoj sferi govori ruskim jezikom, a mediji podjednako prate događanja na ukrajinskom i ruskom jeziku.[8][9]
Baltičke države, Gruzija i Kazahstan zbog svoje veće kulturološke različitosti od Istočnih Slavena, osjećaju nešto manje rusifikacijske posljednice od dvije prethodno navedene države. U svim postsovjetskim državama većina stanovnika poznaje ruski jezik koji se u vrijeme Sovjetskog Saveza također službeno upotrebljavao u državnim institucijama i ostalim javnim ustanovama.[10] Do sada najveće političko ograđivanje od daljenjeg procesa rusifikacije u 21. stoljeću provele su Litva, Latvija, Estonija i Ukrajina.[11][12][13]
Povezani članci
Izvori
- ↑ The experiences of Belorus and the Belarussians in the 19th century led to the development of their national consciousness.
- ↑ TSARIST RUSSIFICATION AND THE BEGINNINGS OF THE MODERN LITHUANIAN NATIONAL MOVEMENT
- ↑ Russification of Finland
- ↑ Russification policies
- ↑ Russification - Definition
- ↑ Ems Ukaz - Definition
- ↑ Russification was the name given to a policy of Alexander III.
- ↑ Ukraine divided over language row
- ↑ Facts about Russification: Ukraine, as discussed in Ukraine
- ↑ Baltic states: Russian hegemony
- ↑ Integrate Me: The Aftermath Of Russification
- ↑ Russification of Ukraine that this new government has embarked upon.
- ↑ Capitalism Poverty and Russification. The ignored interrelationship.