Stvorena nova stranica sa sadržajem: »'''Zgrada Hrvatsko-slavonske zemaljske centralne štedionice''' je zgrada u Zagrebu, na uglu ''Ilice 25'' i ''Gundulićeve 2''.<ref name=gaia>[https://gaia-i-zagreb.com/lokacije/zgrada-hrvatsko-slavonske-zemaljske-stedionice/ ''Zgrada Hrvatsko-slavonske zemaljske centralne štedionice '']. Gaia...i&Zagreb. Pristupljeno 2. prosinca 2025.</ref><ref name=arh>[https://www.arhitektura-zagreba.com/zgrade/gunduliceva-2-ilica-27 '' Zgrada Hrvatsko-slav...«. |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 3: | Redak 3: | ||
== Općenito == | == Općenito == | ||
Zgrada je građena od [[arhitektura u 1906.|1906.]] do 1907. godine. Projekte su izradili [[Vjekoslav Bastl]], [[Ivo Štefan]] te [[Otto Goldscheider]] (interijer), zaposlenika projektantsko-građevnog poduzeća Hönigsberg & Deutsch, koje je i izvelo radove. Zgrada je monumentalni objekt na tri kata. Na uglu se ističe dekorirani zaobljeni [[rizalit]]. Oblikovno prevladavaju tradicijski elementi skulpturalni ukrasi, stupovi, polustupovi i pilastri, barokne kartuše i uglovna kupola, a tu je nešto [[secesijska arhitektura|secesijskih]] dekorativnih elemenata. 1907. je u prizemlju otvorena secesijski uređena kavana Corso, 1933. preuređena po nacrtima [[Stjepan Gomboš|Stjepana Gomboša]] i [[Mladen Kauzlarić]]. Kavana je bila na glasu kao fino mjesto te su se u njoj sastajali viđeniji suvremenici. U zgradi je bila smještena [[Hrvatsko-slavonska zemaljska centralna štedionica]].<ref name=gaia/><ref name=arh/> | Zgrada je građena od [[arhitektura u 1906.|1906.]] do 1907. godine. Projekte su izradili [[Vjekoslav Bastl]], [[Ivo Štefan]] te [[Otto Goldscheider]] (interijer), zaposlenika projektantsko-građevnog poduzeća Hönigsberg & Deutsch, koje je i izvelo radove. Zgrada je monumentalni objekt na tri kata. Na uglu se ističe dekorirani zaobljeni [[rizalit]]. Oblikovno prevladavaju tradicijski elementi skulpturalni ukrasi, stupovi, polustupovi i pilastri, barokne kartuše i uglovna kupola, a tu je nešto [[secesijska arhitektura|secesijskih]] dekorativnih elemenata. 1907. je u prizemlju otvorena secesijski uređena kavana Corso, 1933. preuređena po nacrtima [[Stjepan Gomboš|Stjepana Gomboša]] i [[Mladen Kauzlarić]]. Kavana je bila na glasu kao fino mjesto te su se u njoj sastajali viđeniji suvremenici. U zgradi je bila smještena [[Hrvatsko-slavonska zemaljska centralna štedionica]].<ref name=gaia/><ref name=arh/> | ||
Kavana je izgrađena na mjestu gdje je prije bila kuća Ferdinanda Budickog, svjetskog putnika poznatog kao osoba koja je 1901. prva dovezla automobil u Zagreb.<ref>Milan Vasić: [https://www.facebook.com/groups/zakajvolimzagreb/posts/10162367683794419/ '' Zgrada Hrvatsko-slavonske zemaljske centralne štedionice,'']. Zakaj volim Zagreb na Facebooku. Pristupljeno 2. prosinca 2025.</ref> | Kavana je izgrađena na mjestu gdje je prije bila kuća [[Ferdinand Budicki|Ferdinanda Budickog]], svjetskog putnika poznatog kao osoba koja je 1901. prva dovezla automobil u Zagreb.<ref>Milan Vasić: [https://www.facebook.com/groups/zakajvolimzagreb/posts/10162367683794419/ '' Zgrada Hrvatsko-slavonske zemaljske centralne štedionice,'']. Zakaj volim Zagreb na Facebooku. Pristupljeno 2. prosinca 2025.</ref> | ||
== Izvori == | == Izvori == | ||
Posljednja izmjena od 2. prosinac 2025. u 01:21
Zgrada Hrvatsko-slavonske zemaljske centralne štedionice je zgrada u Zagrebu, na uglu Ilice 25 i Gundulićeve 2.[1][2]
Općenito
Zgrada je građena od 1906. do 1907. godine. Projekte su izradili Vjekoslav Bastl, Ivo Štefan te Otto Goldscheider (interijer), zaposlenika projektantsko-građevnog poduzeća Hönigsberg & Deutsch, koje je i izvelo radove. Zgrada je monumentalni objekt na tri kata. Na uglu se ističe dekorirani zaobljeni rizalit. Oblikovno prevladavaju tradicijski elementi skulpturalni ukrasi, stupovi, polustupovi i pilastri, barokne kartuše i uglovna kupola, a tu je nešto secesijskih dekorativnih elemenata. 1907. je u prizemlju otvorena secesijski uređena kavana Corso, 1933. preuređena po nacrtima Stjepana Gomboša i Mladen Kauzlarić. Kavana je bila na glasu kao fino mjesto te su se u njoj sastajali viđeniji suvremenici. U zgradi je bila smještena Hrvatsko-slavonska zemaljska centralna štedionica.[1][2] Kavana je izgrađena na mjestu gdje je prije bila kuća Ferdinanda Budickog, svjetskog putnika poznatog kao osoba koja je 1901. prva dovezla automobil u Zagreb.[3]
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 Zgrada Hrvatsko-slavonske zemaljske centralne štedionice . Gaia...i&Zagreb. Pristupljeno 2. prosinca 2025.
- ↑ 2,0 2,1 Zgrada Hrvatsko-slavonske zemaljske centralne štedionice. Arhitektura Zagreba. Pristupljeno 2. prosinca 2025.
- ↑ Milan Vasić: Zgrada Hrvatsko-slavonske zemaljske centralne štedionice,. Zakaj volim Zagreb na Facebooku. Pristupljeno 2. prosinca 2025.