Toggle search
Toggle menu
243,9 tis.
109
18
640,7 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Izravni sustav preslovljavanja bugarske ćirilice: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
More actions
← Starija izmjena
VizualnoWikitekst
m Zamjena teksta - '{{ru icon}}' u '{{rus oznaka}}'
m Zamjena teksta - '{{mkd oznaka}}' u '{{mak oznaka}}'
 
Nisu prikazane 3 međuinačice
Redak 3: Redak 3:
U hrvatskom se pravopisu primjenjuje hrvatski način preslovljavanja bugarske ćirilice.
U hrvatskom se pravopisu primjenjuje hrvatski način preslovljavanja bugarske ćirilice.


Ovaj sustav se rabi u Bugarskoj za osobna imena i zemljopisne nazive od 2000.<ref>{{bul oznaka}} [[wikisource:bg:Правилник за издаване на българските документи за самоличност|Pravila za izdavanje bugarskih osobnih iskaznica i putovnica]], Državne novine br. 14, 2000.</ref><ref name="Antarctica">{{eng oznaka}} L.L. Ivanov, [https://web.archive.org/web/20121019221152/http://members.multimania.co.uk/rre/Romanization.html On the Romanization of Bulgarian and English], Contrastive Linguistics, XXVIII, 2003, 2, pp. 109-118. {{ISSN|0204-8701}}; ''Errata, id.'', XXIX, 2004, 1, p. 157.</ref><ref>{{eng oznaka}} {{bul oznaka}}Andreev A., I. Derzhanski eds.  [http://www.math.bas.bg/report/IMI%20Jubilee%20Book.pdf ''Bulgarian Academy of Sciences: Institute of Mathematics and Informatics, founded 1947.''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110606072133/http://www.math.bas.bg/report/IMI%20Jubilee%20Book.pdf |date=6. lipnja 2011. }}  Sofia: Multiprint Ltd., 2007.  64 pp. {{ISBN|978-954-8986-27-4}}</ref> i 2006,<ref>{{eng oznaka}}[https://web.archive.org/web/20090902035608/http://unstats.un.org/unsd/geoinfo/9th-UNCSGN-Docs/E-CONF-98-CRP-71.pdf United Nations Document E/CONF.98/CRP.71.] 17 August 2007.</ref><ref>{{ita oznaka}} G. Selvelli. [http://www.fupress.net/index.php/ss/article/download/17975/16784 Su alcuni aspetti ideologici dei sistemi di traslitterazione degli alfabeti cirillici nei Balcani.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160624122917/http://www.fupress.net/index.php/ss/article/download/17975/16784 |date=24. lipnja 2016. }} ''Studi Slavistici'' XII (2015). pp. 159–180.</ref> a 2009. godine postao je osnova posebnog bugarskog [[wikisource:bg:Закон за транслитерацията|Zakona o preslovljavanju]]:<ref>{{bul oznaka}} [http://dv.parliament.bg/DVWeb/fileUploadShowing.jsp?&idFileAtt=79168&allowCache=true Državne novine broj 19, 13 mart 2009.]</ref>
Ovaj sustav se rabi u Bugarskoj za osobna imena i zemljopisne nazive od 2000.<ref>{{bug oznaka}} [[wikisource:bg:Правилник за издаване на българските документи за самоличност|Pravila za izdavanje bugarskih osobnih iskaznica i putovnica]], Državne novine br. 14, 2000.</ref><ref name="Antarctica">{{eng oznaka}} L.L. Ivanov, [https://web.archive.org/web/20121019221152/http://members.multimania.co.uk/rre/Romanization.html On the Romanization of Bulgarian and English], Contrastive Linguistics, XXVIII, 2003, 2, pp. 109-118. {{ISSN|0204-8701}}; ''Errata, id.'', XXIX, 2004, 1, p. 157.</ref><ref>{{eng oznaka}} {{bug oznaka}}Andreev A., I. Derzhanski eds.  [http://www.math.bas.bg/report/IMI%20Jubilee%20Book.pdf ''Bulgarian Academy of Sciences: Institute of Mathematics and Informatics, founded 1947.''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110606072133/http://www.math.bas.bg/report/IMI%20Jubilee%20Book.pdf |date=6. lipnja 2011. }}  Sofia: Multiprint Ltd., 2007.  64 pp. {{ISBN|978-954-8986-27-4}}</ref> i 2006,<ref>{{eng oznaka}}[https://web.archive.org/web/20090902035608/http://unstats.un.org/unsd/geoinfo/9th-UNCSGN-Docs/E-CONF-98-CRP-71.pdf United Nations Document E/CONF.98/CRP.71.] 17 August 2007.</ref><ref>{{tal oznaka}} G. Selvelli. [http://www.fupress.net/index.php/ss/article/download/17975/16784 Su alcuni aspetti ideologici dei sistemi di traslitterazione degli alfabeti cirillici nei Balcani.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160624122917/http://www.fupress.net/index.php/ss/article/download/17975/16784 |date=24. lipnja 2016. }} ''Studi Slavistici'' XII (2015). pp. 159–180.</ref> a 2009. godine postao je osnova posebnog bugarskog [[wikisource:bg:Закон за транслитерацията|Zakona o preslovljavanju]]:<ref>{{bug oznaka}} [http://dv.parliament.bg/DVWeb/fileUploadShowing.jsp?&idFileAtt=79168&allowCache=true Državne novine broj 19, 13 mart 2009.]</ref>


{| align=center cellpadding=6 cellspacing=0 style="text-align:center;"
{| align=center cellpadding=6 cellspacing=0 style="text-align:center;"
Redak 22: Redak 22:
1.  Autentičan latinski pravopis imena nebugarskog porekla ima prvenstva (na primjer, ''James Bourchier'', ''Émile de Laveleye'' i ''Wellington'', a nikako ''Dzheyms Baucher'', ''Emil dyo Lavele'' ili ''Uelingtan'');<ref name="Antarctica" />
1.  Autentičan latinski pravopis imena nebugarskog porekla ima prvenstva (na primjer, ''James Bourchier'', ''Émile de Laveleye'' i ''Wellington'', a nikako ''Dzheyms Baucher'', ''Emil dyo Lavele'' ili ''Uelingtan'');<ref name="Antarctica" />


2.  U 2006. godini je službeno prihvaćeno da se '''ИЯ''' na kraj riječi preslovljava kao ''IA'' umesto ''IYA''.<ref name="DV83-2006">{{bul oznaka}} [[wikisource:bg:Правилник за издаване на българските документи за самоличност|Изменение и допълнение на Правилника за издаване на българските документи за самоличност]].  Държавен вестник бр. 83, 13 октомври 2006.</ref>
2.  U 2006. godini je službeno prihvaćeno da se '''ИЯ''' na kraj riječi preslovljava kao ''IA'' umesto ''IYA''.<ref name="DV83-2006">{{bug oznaka}} [[wikisource:bg:Правилник за издаване на българските документи за самоличност|Изменение и допълнение на Правилника за издаване на българските документи за самоличност]].  Държавен вестник бр. 83, 13 октомври 2006.</ref>


U „Novom rječniku pravopisa bugarskog jezika” (objavlenom Institutom [[Bugarski jezik|bugarskog jezika]] Bugarske akademije znanosti u 2002. godinu) predloženo bio da Izravni sustav modificirati tako da se bugarsko slovo '''Ъ''' preslovljava kao ''Ă'',<ref>{{bul oznaka}} Отг. ред. В. Станков.  ''Нов правописен речник на българския език''.  БАН, Издателство Хейзъл, 2002.  стр. 51. {{ISBN|9789548283611}}</ref> ali je korištenje diakritičkog znaka ne dobio popularnosti,<ref name="IBE-BAN">В. Мурдаров, П. Костадинова. [http://www.balgarskiezik.org/4-2005/V_MOURDAROV_et.pdf Национален стандарт за транслитериране на български кирилски собствени имена с латински букви (Проблеми и предложения за решения)]. Български език, 4/2005. {{ISSN|0005-4283}}</ref> pa nije ni službeno prihvaćeno.<ref name="DV83-2006" />  Isto tako, nije bila prihvaćena ni ideja preslovljavanja '''Ц''' kao ''TZ''.<ref name="IBE-BAN" /><ref>{{bul oznaka}} М. Димитрова.  [http://www.kultura.bg/bg/article/view/11588 Разбираема България].  Култура, 23 март 2006.</ref>
U „Novom rječniku pravopisa bugarskog jezika” (objavlenom Institutom [[Bugarski jezik|bugarskog jezika]] Bugarske akademije znanosti u 2002. godinu) predloženo bio da Izravni sustav modificirati tako da se bugarsko slovo '''Ъ''' preslovljava kao ''Ă'',<ref>{{bug oznaka}} Отг. ред. В. Станков.  ''Нов правописен речник на българския език''.  БАН, Издателство Хейзъл, 2002.  стр. 51. {{ISBN|9789548283611}}</ref> ali je korištenje diakritičkog znaka ne dobio popularnosti,<ref name="IBE-BAN">В. Мурдаров, П. Костадинова. [http://www.balgarskiezik.org/4-2005/V_MOURDAROV_et.pdf Национален стандарт за транслитериране на български кирилски собствени имена с латински букви (Проблеми и предложения за решения)]. Български език, 4/2005. {{ISSN|0005-4283}}</ref> pa nije ni službeno prihvaćeno.<ref name="DV83-2006" />  Isto tako, nije bila prihvaćena ni ideja preslovljavanja '''Ц''' kao ''TZ''.<ref name="IBE-BAN" /><ref>{{bug oznaka}} М. Димитрова.  [http://www.kultura.bg/bg/article/view/11588 Разбираема България].  Култура, 23 март 2006.</ref>


Slična orijentacija na [[Engleski jezik|englesku]] preslovljavanju je promatrana kod ostalih jezika koji koriste ćirilicu, kao što su [[Ruski jezik|ruski]]<ref>{{rus oznaka}} [http://mvd.consultant.ru/doc.asp?ID=51135&PSC=1&PT=3&Page=5 Приказ МВД РФ от 31.12.2003 N 1047] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110822202116/http://mvd.consultant.ru/doc.asp?ID=51135&PSC=1&PT=3&Page=5 |date=22. kolovoza 2011. }}.</ref> i [[Ukrajinski jezik|ukrajinski]],<ref>{{ukr icon}} [http://www.brama.com/art/transliterationu.html Рішення української комісії з питань правничої термінології (Транслітерація)].  Протокол No. 2 від 19 квітня 1996 р.</ref><ref>{{ukr icon}} Постанова N 55 Кабінету Міністрів України [http://zakon1.rada.gov.ua/cgi-bin/laws/main.cgi?nreg=55-2010-%EF "Про впорядкування транслітерації українського алфавіту латиницею"] від 27 січня 2010 р.</ref> pa, donekle, također i [[makedonski jezik]].<ref>{{mkd oznaka}} S. Георгиевски. [http://www.globusmagazin.com.mk/?ItemID=E05814E53750B04B8D30FF5C8EB91A2E Како да се латинизира кирилицата.] Неделен весник Глобус број 70, 19 август 2008.</ref><ref>{{eng oznaka}} [http://www.omniglot.com/writing/macedonian.htm Omniglot: Macedonian language, alphabet and pronunciation.]</ref>
Slična orijentacija na [[Engleski jezik|englesku]] preslovljavanju je promatrana kod ostalih jezika koji koriste ćirilicu, kao što su [[Ruski jezik|ruski]]<ref>{{rus oznaka}} [http://mvd.consultant.ru/doc.asp?ID=51135&PSC=1&PT=3&Page=5 Приказ МВД РФ от 31.12.2003 N 1047] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110822202116/http://mvd.consultant.ru/doc.asp?ID=51135&PSC=1&PT=3&Page=5 |date=22. kolovoza 2011. }}.</ref> i [[Ukrajinski jezik|ukrajinski]],<ref>{{ukr oznaka}} [http://www.brama.com/art/transliterationu.html Рішення української комісії з питань правничої термінології (Транслітерація)].  Протокол No. 2 від 19 квітня 1996 р.</ref><ref>{{ukr oznaka}} Постанова N 55 Кабінету Міністрів України [http://zakon1.rada.gov.ua/cgi-bin/laws/main.cgi?nreg=55-2010-%EF "Про впорядкування транслітерації українського алфавіту латиницею"] від 27 січня 2010 р.</ref> pa, donekle, također i [[makedonski jezik]].<ref>{{mak oznaka}} S. Георгиевски. [http://www.globusmagazin.com.mk/?ItemID=E05814E53750B04B8D30FF5C8EB91A2E Како да се латинизира кирилицата.] Неделен весник Глобус број 70, 19 август 2008.</ref><ref>{{eng oznaka}} [http://www.omniglot.com/writing/macedonian.htm Omniglot: Macedonian language, alphabet and pronunciation.]</ref>


==Ilustracija==
==Ilustracija==

Posljednja izmjena od 31. svibanj 2025. u 05:09

Izravni sustav preslovljavanja bugarske ćirilice (engleski, Streamlined System; bugarski, Обтекаема система) napravio je Ljubomir Ivanov u Matematičkog instituta Bugarske akademije znanosti 1995. godine.[1][2][3]

U hrvatskom se pravopisu primjenjuje hrvatski način preslovljavanja bugarske ćirilice.

Ovaj sustav se rabi u Bugarskoj za osobna imena i zemljopisne nazive od 2000.[4][5][6] i 2006,[7][8] a 2009. godine postao je osnova posebnog bugarskog Zakona o preslovljavanju:[9]

А
A		 Б
B		 В
V		 Г
G		 Д
D		 Е
E		 Ж
ZH		 З
Z		 И
I		 Й
Y
К
K		 Л
L		 М
M		 Н
N		 О
O		 П
P		 Р
R		 С
S		 Т
T		 У
U
Ф
F		 Х
H		 Ц
TS		 Ч
CH		 Ш
SH		 Щ
SHT		 Ъ
A		 Ь
Y		 Ю
YU		 Я
YA

Izravni sustav usvojio je UN u 2012. godini,[10] i je službenim sustavom u SAD-u kao i u Ujedinjenom Kraljevstvu od 2013. godine.[11] Ivanov sugerira njegov pristup transliteracija koristiti i za druge ćirilične pisma, osobito ruske abecede.[12]

Ovaj sustav je sličan starom sustavu BGN/PCGN od 1952. godine za romaniziranje tekstova na bugarskoj ćirilici koji, međutim, preslovljava ćirilićna slova Х, Ь i Ъ kao KH, ’ (izostavnik) i Ŭ, dok izravni sustav rabi H, Y i A u tu svrhu.[13]

Iznimke:

1. Autentičan latinski pravopis imena nebugarskog porekla ima prvenstva (na primjer, James Bourchier, Émile de Laveleye i Wellington, a nikako Dzheyms Baucher, Emil dyo Lavele ili Uelingtan);[5]

2. U 2006. godini je službeno prihvaćeno da se ИЯ na kraj riječi preslovljava kao IA umesto IYA.[14]

U „Novom rječniku pravopisa bugarskog jezika” (objavlenom Institutom bugarskog jezika Bugarske akademije znanosti u 2002. godinu) predloženo bio da Izravni sustav modificirati tako da se bugarsko slovo Ъ preslovljava kao Ă,[15] ali je korištenje diakritičkog znaka ne dobio popularnosti,[16] pa nije ni službeno prihvaćeno.[14] Isto tako, nije bila prihvaćena ni ideja preslovljavanja Ц kao TZ.[16][17]

Slična orijentacija na englesku preslovljavanju je promatrana kod ostalih jezika koji koriste ćirilicu, kao što su ruski[18] i ukrajinski,[19][20] pa, donekle, također i makedonski jezik.[21][22]

Ilustracija

Primjer (Članka 1. Opće deklaracije o pravima čovjeka):
Всички хора се раждат свободни и равни

по достойнство и права. Те са надарени
с разум и съвест и следва да се отнасят
помежду си в дух на братство.

Vsichki hora se razhdat svobodni i ravni

po dostoynstvo i prava. Te sa nadareni
s razum i savest i sledva da se otnasyat
pomezhdu si v duh na bratstvo.

Reverzibilna varijanta

Sustav nije reverzibilan, jer su А, Ж, Й, Ц, Ш, Щ, Ю, Я transliterirani na isti način kao i respektivno Ъ, ЗХ, Ь, ТС, СХ, ШТ, ЙУ i ЙА. Jednu pomoćnu, reverzibilnu varijantu izravnih sustava predložili su L. Ivanov, D. Skordev i D. Dobrev, koja da biće korištena u tim određenim događajima kade je rekonstrukcija izvornoj bugarskoj riječi biti prvenstvena. U tome pravcu, slova i kombinacije slova Ъ, Ь, ЗХ, ЙА, ЙУ, СХ, ТС, ТШ, ТЩ, ШТ, ШЦ preslovljavani su odnosno kao `A, `Y, Z|H, Y|A, Y|U, S|H, T|S, T|SH, T|SHT, SH|T, SH|TS.[23]

Poveznice

Izvori

  1. ↑ (eng.) L.L. Ivanov, Toponymic Guidelines for Antarctica, Antarctic Place-names Commission of Bulgaria, Sofia, 1995.
  2. ↑ (eng.) M. Gaidarska, The Current State of the Transliteration of Bulgarian Names into English in Popular Practice, Contrastive Linguistics, XXII, 1998, 112, pp. 69-84.
  3. ↑ (fra.) Inventaire des outils de romanisation. Bibliothèque et Archives Canada. Ottawa 2006.
  4. ↑ (bug.) Pravila za izdavanje bugarskih osobnih iskaznica i putovnica, Državne novine br. 14, 2000.
  5. ↑ 5,0 5,1 (eng.) L.L. Ivanov, On the Romanization of Bulgarian and English, Contrastive Linguistics, XXVIII, 2003, 2, pp. 109-118. ISSN 0204-8701; Errata, id., XXIX, 2004, 1, p. 157.
  6. ↑ (eng.) (bug.)Andreev A., I. Derzhanski eds. Bulgarian Academy of Sciences: Institute of Mathematics and Informatics, founded 1947. (Arhivirano 6. lipnja 2011.) Sofia: Multiprint Ltd., 2007. 64 pp. ISBN 978-954-8986-27-4
  7. ↑ (eng.)United Nations Document E/CONF.98/CRP.71. 17 August 2007.
  8. ↑ (tal.) G. Selvelli. Su alcuni aspetti ideologici dei sistemi di traslitterazione degli alfabeti cirillici nei Balcani. (Arhivirano 24. lipnja 2016.) Studi Slavistici XII (2015). pp. 159–180.
  9. ↑ (bug.) Državne novine broj 19, 13 mart 2009.
  10. ↑ (eng.) Bulgarian. Report on the Current Status of United Nations Romanization Systems for Geographical Names. Compiled by the UNGEGN Working Group on Romanization Systems. Version 4.0, February 2013.
  11. ↑ (eng.) Romanization System for Bulgarian: BGN/PCGN 2013 System. National Geospatial-Intelligence Agency, September 2014.
  12. ↑ Ivanov, L. Streamlined Romanization of Russian Cyrillic. Contrastive Linguistics. XLII (2017) No. 2. pp. 66-73. ISSN 0204-8701
  13. ↑ (eng.) USBGN, Romanization Systems and Roman-Script Spelling Conventions, 1994, pp.15-16.
  14. ↑ 14,0 14,1 (bug.) Изменение и допълнение на Правилника за издаване на българските документи за самоличност. Държавен вестник бр. 83, 13 октомври 2006.
  15. ↑ (bug.) Отг. ред. В. Станков. Нов правописен речник на българския език. БАН, Издателство Хейзъл, 2002. стр. 51. ISBN 9789548283611 nevaljani ISBN
  16. ↑ 16,0 16,1 В. Мурдаров, П. Костадинова. Национален стандарт за транслитериране на български кирилски собствени имена с латински букви (Проблеми и предложения за решения). Български език, 4/2005. ISSN 0005-4283
  17. ↑ (bug.) М. Димитрова. Разбираема България. Култура, 23 март 2006.
  18. ↑ (rus.) Приказ МВД РФ от 31.12.2003 N 1047 (Arhivirano 22. kolovoza 2011.).
  19. ↑ (ukr.) Рішення української комісії з питань правничої термінології (Транслітерація). Протокол No. 2 від 19 квітня 1996 р.
  20. ↑ (ukr.) Постанова N 55 Кабінету Міністрів України "Про впорядкування транслітерації українського алфавіту латиницею" від 27 січня 2010 р.
  21. ↑ (mak.) S. Георгиевски. Како да се латинизира кирилицата. Неделен весник Глобус број 70, 19 август 2008.
  22. ↑ (eng.) Omniglot: Macedonian language, alphabet and pronunciation.
  23. ↑ (eng.) L. Ivanov, D. Skordev and D. Dobrev. The New National Standard for the Romanization of Bulgarian. Mathematica Balkanica. New Series Vol. 24, 2010, Fasc. 1-2. pp.121-130. ISSN 0205-3217
Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Izravni_sustav_preslovljavanja_bugarske_ćirilice&oldid=594489"