m bmz |
m Zamjena teksta - '{{fra icon}}' u '{{fra oznaka}}' |
||
| Nisu prikazane 2 međuinačice | |||
| Redak 8: | Redak 8: | ||
== Opus == | == Opus == | ||
* {{rus | * {{rus oznaka}} ''Opisanie Bukharskogo khanstva'' ([[Sankt Peterburg]], [[1843.]]) | ||
* {{rus | * {{rus oznaka}} ''O naselenii kirgizskikh stepei zanimaemykh Vnutrenneiu i Maloiu ordami'' ([[Sankt Peterburg]], [[1844.]]) | ||
:* {{eng icon}} ''Bokhara; its amir and its people'' ([[London]], [[1845.]]) | :* {{eng icon}} ''Bokhara; its amir and its people'' ([[London]], [[1845.]]) | ||
* {{fra | * {{fra oznaka}} ''Note sur le Yarligh d'Abou-Said-Khan conservé sur les murs de la mosquée d'Ani'' ([[Tbilisi]], [[1852.]]) | ||
* {{rus | * {{rus oznaka}} ''O niekotorykh arabskikh nadpisiakh v Derbendie i Baku'' ([[Sankt Peterburg]], [[1857.]]) | ||
* {{rus | * {{rus oznaka}} ''O peremezhaiushchikhsia izmieneniiakh urovnia Kaspiiskago Moria'' ([[Tbilisi]], [[1853.]]) | ||
* {{eng icon}} ''Analysis and extracts of Kitāb mizan al-hikmat, Book of the balance of wisdom, an Arabic work on the water-balance'' ([[Boston]], [[1859.]]) | * {{eng icon}} ''Analysis and extracts of Kitāb mizan al-hikmat, Book of the balance of wisdom, an Arabic work on the water-balance'' ([[Boston]], [[1859.]]) | ||
* {{fra | * {{fra oznaka}} ''Lettre à M. Reinaud (...) concernant un plan archeologique de Herat'' ([[Pariz]], [[1860.]]) | ||
* {{fra | * {{fra oznaka}} ''Mémoire sur la partie méridionale de l'Asie centrale'' ([[Pariz]], [[1861.]]) | ||
* {{fra | * {{fra oznaka}} ''Mémoire sur les inscriptions musulmanes du Caucase'' ([[Pariz]], [[1862.]]) | ||
* {{fra | * {{fra oznaka}} ''Études sur l'instruction publique en Russie'' ([[Pariz]], [[1865.]]) | ||
* {{ | * {{nje oznaka}}{{rus oznaka}} ''Die Sammlung von morgenländischen Handschriften'' ([[Sankt Peterburg]], [[1865.]]) | ||
* {{fra | * {{fra oznaka}} ''Mémoire sur Khâcâni, poëte persan du XIIe siècle'' ([[Pariz]], [[1865.]]) | ||
* {{fra | * {{fra oznaka}} ''Mémoire sur l'ethnographie de la Perse'' ([[Pariz]], [[1866.]]) | ||
:* {{rus | :* {{rus oznaka}} ''Zapiski po ėtnografii Persii'' ([[Moskva]], [[1977.]]) | ||
* {{fra | * {{fra oznaka}} ''Notice de M. N. de Khanikof sur le livre de Marco Polo'' ([[Pariz]], [[1866.]]) | ||
* {{fra | * {{fra oznaka}} ''Samarkand'' ([[Pariz]], [[1869.]]) | ||
* {{eng icon}} ''Portions of the Russian Empire in eastern & western Asia'' ([[London]], [[1872.]]) | * {{eng icon}} ''Portions of the Russian Empire in eastern & western Asia'' ([[London]], [[1872.]]) | ||
* {{rus | * {{rus oznaka}} ''Iran: chastʹ pervaia'' ([[Sankt Peterburg]], [[1874.]]) | ||
== Literatura == | == Literatura == | ||
* {{rus | * {{rus oznaka}} {{citat knjiga|prezime=Halfin|ime=Naftula Aronovič|koautori=Rassadina, Ekaterina Fedorovna|naslov=N. V. Chanykov - vostokoved i diplomat|izdavač=Nauka|lokacija=Moskva|datum=1977.|oclc=67167137}} | ||
{{GLAVNIRASPORED:Hanikov, Nikolaj Vladimirovič}} | {{GLAVNIRASPORED:Hanikov, Nikolaj Vladimirovič}} | ||
Posljednja izmjena od 30. svibanj 2025. u 02:38
Nikolaj Vladimirovič Hanikov (Čekalin, 24. listopada 1819. − Rambouillet, 3. studenog 1878.), ruski orijentalist, povjesničar, etnograf i diplomat, član Akademije znanosti u Sankt Peterburgu od 1852. godine.
Maturirao je 1836. godine, a pet godina kasnije odlazi na dvogodišnju diplomatsku misiju predvođenu K. F. Butenevom. Njegov „Opis Buharskog kanata” jedan je od prvih znanstvenih radova o tim krajevima. Godine 1845. Hanikov se pridružio diplomatskom uredu u Zakavkazju gdje je nastavio sa znanstvenim radom. Ondje je napisao djela „O muridizmu i muridima”, „O promjenama razine Kaspijskog mora”, te prijevod i analizu Hazinijeve „Knjige o vagi mudrosti” (arap. Kitab mizan al-hikmat).
Između 1850. i 1855. godine Hanikov je bio predsjednikom novoutemeljenog kavkaskog ogranka Ruskog geografskog društva i vodio je ruske ekspedicije sjeverozapadnim iranskim regijama, a između 1850. i 1855. služio je i kao glavni konzul u Tabrizu. Koncem 1850-ih godina vodio je znanstvene ekspedicije i u Horasanu, a njegov istraživački materijal kasnije je poslužio njemačkim kartografima poput H. Kieperta i J. Sulzera.
Od 1960. godine Hanikov je živio uglavnom u Parizu gdje se družio s književnikom I. S. Turgenjevom i određenim revolucionarima poput A. I. Hercena čije je radove i pisma sačuvao. Hanikov je napisao dvije knjige o putovanju Horasanom za što je nagrađen velikom zlatnom medaljom Pariškog geografskog društva, a također je na ruski jezik preveo i nadopunio prvi dio Ritterovog Irana (iz serije Geografija Azije) i objavio ga 1874. godine u Sankt Peterburgu. Dana 3. studenog 1878. godine umro je u Rambouilletu pokraj Pariza.
Opus
- (rus.) Opisanie Bukharskogo khanstva (Sankt Peterburg, 1843.)
- (rus.) O naselenii kirgizskikh stepei zanimaemykh Vnutrenneiu i Maloiu ordami (Sankt Peterburg, 1844.)
- (fra.) Note sur le Yarligh d'Abou-Said-Khan conservé sur les murs de la mosquée d'Ani (Tbilisi, 1852.)
- (rus.) O niekotorykh arabskikh nadpisiakh v Derbendie i Baku (Sankt Peterburg, 1857.)
- (rus.) O peremezhaiushchikhsia izmieneniiakh urovnia Kaspiiskago Moria (Tbilisi, 1853.)
- (eng.) Analysis and extracts of Kitāb mizan al-hikmat, Book of the balance of wisdom, an Arabic work on the water-balance (Boston, 1859.)
- (fra.) Lettre à M. Reinaud (...) concernant un plan archeologique de Herat (Pariz, 1860.)
- (fra.) Mémoire sur la partie méridionale de l'Asie centrale (Pariz, 1861.)
- (fra.) Mémoire sur les inscriptions musulmanes du Caucase (Pariz, 1862.)
- (fra.) Études sur l'instruction publique en Russie (Pariz, 1865.)
- (nje.)(rus.) Die Sammlung von morgenländischen Handschriften (Sankt Peterburg, 1865.)
- (fra.) Mémoire sur Khâcâni, poëte persan du XIIe siècle (Pariz, 1865.)
- (fra.) Mémoire sur l'ethnographie de la Perse (Pariz, 1866.)