More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m Zamjena teksta - '{{de}}' u '{{nje oznaka}}' |
||
| Redak 4: | Redak 4: | ||
Kinetička umjetnost je bila popularna u 1950-ih i 1960-ih godina, a njezini predmoderni počeci leže u industrijskoj opremi pokreta ''[[Arts and Crafts]]'' i vodovodnim instalacijama [[barok]]a. U moderni započela je u kinetičkim svjetlima i pokretnim predmetima [[dadaizam|dadaista]] [[Marcel Duchamp|Marcela Duchampa]] i [[Man Ray|Mana Raya]], te u [[konstruktivizam|konstruktivističkim]] djelima umjetnika kao što su: [[Vladimir Tatljin]], [[Naum Gabo]], [[Alexander Rodtschenko]] i [[László Moholy-Nagy]]. | Kinetička umjetnost je bila popularna u 1950-ih i 1960-ih godina, a njezini predmoderni počeci leže u industrijskoj opremi pokreta ''[[Arts and Crafts]]'' i vodovodnim instalacijama [[barok]]a. U moderni započela je u kinetičkim svjetlima i pokretnim predmetima [[dadaizam|dadaista]] [[Marcel Duchamp|Marcela Duchampa]] i [[Man Ray|Mana Raya]], te u [[konstruktivizam|konstruktivističkim]] djelima umjetnika kao što su: [[Vladimir Tatljin]], [[Naum Gabo]], [[Alexander Rodtschenko]] i [[László Moholy-Nagy]]. | ||
Tehničke konstrukcije često su pokretane snagom prirodnog vjetra ili strujanja zraka (kao što je to slučaj sa [[Alexander Calder|Calderovim]] [[mobil]]ima), vode, magnetizma, gravitacije ili učešćem promatrača. Međutim, koriste se i [[električni motor]]i i ručni pogoni. Današnji umjetnici kinetičke umjetnosti često koriste najnoviju tehnologiju i računalno upravljani predmeti više nisu rijetkost<ref>[http://www.schuelke.org/ Bjorn Schulke] {{ | Tehničke konstrukcije često su pokretane snagom prirodnog vjetra ili strujanja zraka (kao što je to slučaj sa [[Alexander Calder|Calderovim]] [[mobil]]ima), vode, magnetizma, gravitacije ili učešćem promatrača. Međutim, koriste se i [[električni motor]]i i ručni pogoni. Današnji umjetnici kinetičke umjetnosti često koriste najnoviju tehnologiju i računalno upravljani predmeti više nisu rijetkost<ref>[http://www.schuelke.org/ Bjorn Schulke] {{nje oznaka}} Pristupljeno 4. listopada 2013.</ref>. | ||
Nastavak kinetičke umjetnosti je '''kibernetička umjetnost''' u kojoj umjetničko djelo ovisi o vanjskim utjecajima, pogotovo manipulacijama nastalim ljudskim reakcijama (npr. [[Nicolas Schöffer]] i njegovi ''Prostorno-dinamički tornjevi''). | Nastavak kinetičke umjetnosti je '''kibernetička umjetnost''' u kojoj umjetničko djelo ovisi o vanjskim utjecajima, pogotovo manipulacijama nastalim ljudskim reakcijama (npr. [[Nicolas Schöffer]] i njegovi ''Prostorno-dinamički tornjevi''). | ||
| Redak 78: | Redak 78: | ||
==Vanjske poveznice== | ==Vanjske poveznice== | ||
* [http://www.kinetic-art.org Kinetic Art Organization (KAO)] najveća svjetska organizacija kinetičkih umjetnika {{eng oznaka}} | * [http://www.kinetic-art.org Kinetic Art Organization (KAO)] najveća svjetska organizacija kinetičkih umjetnika {{eng oznaka}} | ||
* ''[http://www.gelsenkirchener-geschichten.de/viewtopic.php?t=2440 Kinetik im Kunstmuseum Gelsenkirchen]'', najopsežnija kolekcija kinetičke umjetnosti od 1960-ih godina {{ | * ''[http://www.gelsenkirchener-geschichten.de/viewtopic.php?t=2440 Kinetik im Kunstmuseum Gelsenkirchen]'', najopsežnija kolekcija kinetičke umjetnosti od 1960-ih godina {{nje oznaka}} | ||
=== Sestrinski projekti === | === Sestrinski projekti === | ||
Posljednja izmjena od 28. svibanj 2025. u 22:53
Kinetička umjetnost je oblik umjetničkog izražavanja u kojemu je pokret glavni dio estetskog umjetničkog objekta, obično skulpture. Kako se često kinetički objekt mijenja stvarnim kretanjem (Carlos Cruz-Diez) ili stvara iluziju pokreta (Youri Messen-Jaschin), neki smatraju da je kinetička umjetnost utjelovljenje op arta.
Kinetička umjetnost je bila popularna u 1950-ih i 1960-ih godina, a njezini predmoderni počeci leže u industrijskoj opremi pokreta Arts and Crafts i vodovodnim instalacijama baroka. U moderni započela je u kinetičkim svjetlima i pokretnim predmetima dadaista Marcela Duchampa i Mana Raya, te u konstruktivističkim djelima umjetnika kao što su: Vladimir Tatljin, Naum Gabo, Alexander Rodtschenko i László Moholy-Nagy.
Tehničke konstrukcije često su pokretane snagom prirodnog vjetra ili strujanja zraka (kao što je to slučaj sa Calderovim mobilima), vode, magnetizma, gravitacije ili učešćem promatrača. Međutim, koriste se i električni motori i ručni pogoni. Današnji umjetnici kinetičke umjetnosti često koriste najnoviju tehnologiju i računalno upravljani predmeti više nisu rijetkost[1].
Nastavak kinetičke umjetnosti je kibernetička umjetnost u kojoj umjetničko djelo ovisi o vanjskim utjecajima, pogotovo manipulacijama nastalim ljudskim reakcijama (npr. Nicolas Schöffer i njegovi Prostorno-dinamički tornjevi).
Predstavnici
|
Glavni predstavnici: Ostali predstavnici: |
Galerija
-
Naum Gabo, Kinetička konstrukcija (Uspravni val), 1919.-20. -
Alexander Calder, Mobil, žica drvo i metal, oko 1932., Tate Modern, London -
Jean Tinguely, Fontana muzeja Tinguely, Basel
Izvori
- ↑ Bjorn Schulke (nje.) Pristupljeno 4. listopada 2013.
Vanjske poveznice
- Kinetic Art Organization (KAO) najveća svjetska organizacija kinetičkih umjetnika (eng.)
- Kinetik im Kunstmuseum Gelsenkirchen, najopsežnija kolekcija kinetičke umjetnosti od 1960-ih godina (nje.)
Sestrinski projekti
 | U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Kinetička umjetnost |