More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m Zamjena teksta - 'medicina u 19. veljače' u '19. veljače' |
||
| Nisu prikazane 3 međuinačice | |||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
<!--'''Georgios Papanikolaou'''-->[[Datoteka:Gnpapanikolaou.jpg|240px|mini|desno|Georgios Papanikolaou]] | <!--'''Georgios Papanikolaou'''-->[[Datoteka:Gnpapanikolaou.jpg|240px|mini|desno|Georgios Papanikolaou]] | ||
'''Georgios Nikolaou Papanikolaou''' ([[grčki|grč]]. Γεωργιος Παπανικολαου; [[Kymi]], [[13. svibnja]] [[1883.]] – [[Miami]], [[19. veljače]] [[1962.]]) [[Grci|grčki]] je [[liječnik]] i [[patolog]], pionir u primjeni [[citologija|citologije]] u ranom otkrivanju prekanceroznih lezija grlića [[maternica|maternice]] kod [[žena]]. Prvi je liječnik, koji je u ginekološku praksu uveo test koji po njemu nosi eponim [[Papa test|Papanikolaou test ili papa test]]. Dobitnik je prestižne Nagrade Alberta Laskera za [[medicina|medicinu]] (1950.).<ref>https://web.archive.org/web/20090106173156/http://www.laskerfoundation.org/awards/1950clinical.htm Preuzeto 23. ožujka 2020.</ref> | '''Georgios Nikolaou Papanikolaou''' ([[grčki|grč]]. Γεωργιος Παπανικολαου; [[Kymi]], [[13. svibnja]] [[medicina u 1883.]] – [[Miami]], [[19. veljače]] [[medicina u 1962.]]) [[Grci|grčki]] je [[liječnik]] i [[patolog]], pionir u primjeni [[citologija|citologije]] u ranom otkrivanju prekanceroznih lezija grlića [[maternica|maternice]] kod [[žena]]. Prvi je liječnik, koji je u ginekološku praksu uveo test koji po njemu nosi eponim [[Papa test|Papanikolaou test ili papa test]]. Dobitnik je prestižne Nagrade Alberta Laskera za [[medicina|medicinu]] (1950.).<ref>https://web.archive.org/web/20090106173156/http://www.laskerfoundation.org/awards/1950clinical.htm Preuzeto 23. ožujka 2020.</ref> | ||
U [[laboratorij]]u za patologiju na Sveučilištu Cornell u [[New York]]u, Papanikolaou je započeo svoja istraživanja s [[mikroskop]]iranjem uzoraka vaginalnog sekreta [[Domaći zamorčić|zamoraca]]. On je našao da su promjene u epitelnim stanicama (vanjskih slojeva [[koža|kože]] ili [[organ]]a) u korelaciji s estrusom [[životinje]] ili [[menstrualni ciklus|menstrualnim ciklusom]]. Godine [[1923.]], Papanikolaou počeo je i ispitivanja razmaza vaginalnoga sekreta žena i s grlića maternice i tom prilikom je otkrio pojavu kancerogenih stanica [[Rak vrata maternice|raka grlića maternice]]. U medicinskom časopisu [[1928.]].godine, Papanikolau je prvi put prikazao svoju teoriju da se mikroskopskim pregledom brisa vaginalnog sekreta, nakon struganja površine unutrašnjosti vagine, može otkriti prisustvo stanica raka u maternici. U to vrijeme, liječnici su se uglavnom oslanjali na [[Biopsija|biopsiju]] i [[kiretaža|kiretažu]] u dijagnostici i liječenju raka maternice i ignorirali su primjenu testa nastaloga na osnovu istraživanja Papanikolaoua.<ref>http://www.faqs.org/health/bios/80/George-Papanicolaou.html Preuzeto 23. ožujka 2020.</ref> | U [[laboratorij]]u za patologiju na Sveučilištu Cornell u [[New York]]u, Papanikolaou je započeo svoja istraživanja s [[mikroskop]]iranjem uzoraka vaginalnog sekreta [[Domaći zamorčić|zamoraca]]. On je našao da su promjene u epitelnim stanicama (vanjskih slojeva [[koža|kože]] ili [[organ]]a) u korelaciji s estrusom [[životinje]] ili [[menstrualni ciklus|menstrualnim ciklusom]]. Godine [[medicina u 1923.]], Papanikolaou počeo je i ispitivanja razmaza vaginalnoga sekreta žena i s grlića maternice i tom prilikom je otkrio pojavu kancerogenih stanica [[Rak vrata maternice|raka grlića maternice]]. U medicinskom časopisu [[medicina u 1928.]].godine, Papanikolau je prvi put prikazao svoju teoriju da se mikroskopskim pregledom brisa vaginalnog sekreta, nakon struganja površine unutrašnjosti vagine, može otkriti prisustvo stanica raka u maternici. U to vrijeme, liječnici su se uglavnom oslanjali na [[Biopsija|biopsiju]] i [[kiretaža|kiretažu]] u dijagnostici i liječenju raka maternice i ignorirali su primjenu testa nastaloga na osnovu istraživanja Papanikolaoua.<ref>http://www.faqs.org/health/bios/80/George-Papanicolaou.html Preuzeto 23. ožujka 2020.</ref> | ||
Bilo je potrebno nekoliko desetina godina, da medicina prepozna značaj Papanikolaouva testa. Američka medicinska udruženja tek su [[1960.]] godine počela preporučivati svojim liječnicima godišnju primjenu ovoga testa. Papanikolaou je umro ([[1962.]]) samo dvije godine, nakon što je njegov test dokazao efikasnost i postao poznat kao rutinska metoda koja se primjenjuje širom [[svijet]]a. ...„Od uvođenja Papanikolaouva testa, stopa javljanja raka grlića maternice u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]] i drugdje opala je za oko 70%, a [[život]]i milijuna žena su produženi.... Papanikolaou je također po istom principu struganja tkiva za citološki pregled osmislio i poboljšani testa za otkrivanje [[rak pluća|raka pluća]], [[Mokraćni mjehur|mokraćnoga mjehura]] i [[želudac|želudca]].“ <ref>https://www.nndb.com/people/465/000171949/ Preuzeto 24. ožujka 2020.</ref> | Bilo je potrebno nekoliko desetina godina, da medicina prepozna značaj Papanikolaouva testa. Američka medicinska udruženja tek su [[medicina u 1960.]] godine počela preporučivati svojim liječnicima godišnju primjenu ovoga testa. Papanikolaou je umro ([[medicina u 1962.]]) samo dvije godine, nakon što je njegov test dokazao efikasnost i postao poznat kao rutinska metoda koja se primjenjuje širom [[svijet]]a. ...„Od uvođenja Papanikolaouva testa, stopa javljanja raka grlića maternice u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]] i drugdje opala je za oko 70%, a [[život]]i milijuna žena su produženi.... Papanikolaou je također po istom principu struganja tkiva za citološki pregled osmislio i poboljšani testa za otkrivanje [[rak pluća|raka pluća]], [[Mokraćni mjehur|mokraćnoga mjehura]] i [[želudac|želudca]].“ <ref>https://www.nndb.com/people/465/000171949/ Preuzeto 24. ožujka 2020.</ref> | ||
Autor je mnogih znanstvenih radova, predložen je za [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Nobelovu nagradu za medicinu]], ali je nije dobio. | Autor je mnogih znanstvenih radova, predložen je za [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Nobelovu nagradu za medicinu]], ali je nije dobio. | ||
== Priznanja == | == Priznanja == | ||
Georgios Papanikolaou postao je prvi počasni član Atenske akademije [[1932.]] godine. | Georgios Papanikolaou postao je prvi počasni član Atenske akademije [[medicina u 1932.]] godine. | ||
Dobitnik je nagrade Albert Lasker za istraživanja u području kliničke medicine za izuzetan doprinos u istraživanjima vezanim za rak i njegovo pravovremeno otkrivanje kao mogućeg uzroka [[smrt]]i, zahvaljujući njegovom relativno brzom, jednostavnom i preciznom testu za dijagnosticiranje nekih tipova tumorskih stanica raka. Papanikolau je ovu prestižnu nagradu dobio za života [[1950.]] | Dobitnik je nagrade Albert Lasker za istraživanja u području kliničke medicine za izuzetan doprinos u istraživanjima vezanim za rak i njegovo pravovremeno otkrivanje kao mogućeg uzroka [[smrt]]i, zahvaljujući njegovom relativno brzom, jednostavnom i preciznom testu za dijagnosticiranje nekih tipova tumorskih stanica raka. Papanikolau je ovu prestižnu nagradu dobio za života [[medicina u 1950.]] | ||
Papanikulauov portret nalazio se na prednjoj strani novčanice od 10.000 [[grčka drahma|grčkih drahmi]] u periodu od [[1995.]] do [[2001.]], sve do zamjene drahme za euro. | Papanikulauov portret nalazio se na prednjoj strani novčanice od 10.000 [[grčka drahma|grčkih drahmi]] u periodu od [[medicina u 1995.]] do [[medicina u 2001.]], sve do zamjene drahme za euro. | ||
Godine 2009., Papanikolaou je u anketi „Velikani Grčke“ osvojio 2. mjesto i po [[popularnost]]i je bio odmah iza [[Aleksandar Makedonski|Aleksandra Makedonskoga]]. | Godine 2009., Papanikolaou je u anketi „Velikani Grčke“ osvojio 2. mjesto i po [[popularnost]]i je bio odmah iza [[Aleksandar Makedonski|Aleksandra Makedonskoga]]. | ||
Posljednja izmjena od 22. svibanj 2025. u 23:14
Georgios Nikolaou Papanikolaou (grč. Γεωργιος Παπανικολαου; Kymi, 13. svibnja medicina u 1883. – Miami, 19. veljače medicina u 1962.) grčki je liječnik i patolog, pionir u primjeni citologije u ranom otkrivanju prekanceroznih lezija grlića maternice kod žena. Prvi je liječnik, koji je u ginekološku praksu uveo test koji po njemu nosi eponim Papanikolaou test ili papa test. Dobitnik je prestižne Nagrade Alberta Laskera za medicinu (1950.).[1]
U laboratoriju za patologiju na Sveučilištu Cornell u New Yorku, Papanikolaou je započeo svoja istraživanja s mikroskopiranjem uzoraka vaginalnog sekreta zamoraca. On je našao da su promjene u epitelnim stanicama (vanjskih slojeva kože ili organa) u korelaciji s estrusom životinje ili menstrualnim ciklusom. Godine medicina u 1923., Papanikolaou počeo je i ispitivanja razmaza vaginalnoga sekreta žena i s grlića maternice i tom prilikom je otkrio pojavu kancerogenih stanica raka grlića maternice. U medicinskom časopisu medicina u 1928..godine, Papanikolau je prvi put prikazao svoju teoriju da se mikroskopskim pregledom brisa vaginalnog sekreta, nakon struganja površine unutrašnjosti vagine, može otkriti prisustvo stanica raka u maternici. U to vrijeme, liječnici su se uglavnom oslanjali na biopsiju i kiretažu u dijagnostici i liječenju raka maternice i ignorirali su primjenu testa nastaloga na osnovu istraživanja Papanikolaoua.[2]
Bilo je potrebno nekoliko desetina godina, da medicina prepozna značaj Papanikolaouva testa. Američka medicinska udruženja tek su medicina u 1960. godine počela preporučivati svojim liječnicima godišnju primjenu ovoga testa. Papanikolaou je umro (medicina u 1962.) samo dvije godine, nakon što je njegov test dokazao efikasnost i postao poznat kao rutinska metoda koja se primjenjuje širom svijeta. ...„Od uvođenja Papanikolaouva testa, stopa javljanja raka grlića maternice u Sjevernoj Americi i drugdje opala je za oko 70%, a životi milijuna žena su produženi.... Papanikolaou je također po istom principu struganja tkiva za citološki pregled osmislio i poboljšani testa za otkrivanje raka pluća, mokraćnoga mjehura i želudca.“ [3]
Autor je mnogih znanstvenih radova, predložen je za Nobelovu nagradu za medicinu, ali je nije dobio.
Priznanja
Georgios Papanikolaou postao je prvi počasni član Atenske akademije medicina u 1932. godine.
Dobitnik je nagrade Albert Lasker za istraživanja u području kliničke medicine za izuzetan doprinos u istraživanjima vezanim za rak i njegovo pravovremeno otkrivanje kao mogućeg uzroka smrti, zahvaljujući njegovom relativno brzom, jednostavnom i preciznom testu za dijagnosticiranje nekih tipova tumorskih stanica raka. Papanikolau je ovu prestižnu nagradu dobio za života medicina u 1950.
Papanikulauov portret nalazio se na prednjoj strani novčanice od 10.000 grčkih drahmi u periodu od medicina u 1995. do medicina u 2001., sve do zamjene drahme za euro.
Godine 2009., Papanikolaou je u anketi „Velikani Grčke“ osvojio 2. mjesto i po popularnosti je bio odmah iza Aleksandra Makedonskoga.
Izvori
- ↑ https://web.archive.org/web/20090106173156/http://www.laskerfoundation.org/awards/1950clinical.htm Preuzeto 23. ožujka 2020.
- ↑ http://www.faqs.org/health/bios/80/George-Papanicolaou.html Preuzeto 23. ožujka 2020.
- ↑ https://www.nndb.com/people/465/000171949/ Preuzeto 24. ožujka 2020.