More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m Zamjena teksta - '. -1' u '. — 1' |
||
| Redak 5: | Redak 5: | ||
Svoj vrhunac je doživjela u [[11. stoljeće|11.]] i [[12. stoljeće|12. stoljeću]], razdoblju koje se često naziva [[Gruzijsko zlatno doba|Zlatnim dobom]] [[povijest Gruzije|povijesti Gruzije]]. Najvećim vladarima tog vremena smatraju se kralj [[David IV. Gruzijski|David IV.]] i kraljica [[Tamara Gruzijska|Tamara]]. Gruzija je bila jedna od najistaknutijih nacija kršćanskog Istoka. Njihovo se pan-[[Kavkaz|kavkasko]] kraljevstvo u najvećem opsegu protezalo od Sjevernog Kavkaza do sjevernog dijela [[Iran]]a i [[Anadolija|Anadolije]], a istovremeno je održavala vjerske posjede u inozemstvu, poput [[Samostan Časnog Križa|samostana Časnog Križa]] u [[Jeruzalem]]u i samostana [[Iviron]] u [[Grčka|Grčkoj]]. Bila je glavna povijesna preteča današnje Gruzije. | Svoj vrhunac je doživjela u [[11. stoljeće|11.]] i [[12. stoljeće|12. stoljeću]], razdoblju koje se često naziva [[Gruzijsko zlatno doba|Zlatnim dobom]] [[povijest Gruzije|povijesti Gruzije]]. Najvećim vladarima tog vremena smatraju se kralj [[David IV. Gruzijski|David IV.]] i kraljica [[Tamara Gruzijska|Tamara]]. Gruzija je bila jedna od najistaknutijih nacija kršćanskog Istoka. Njihovo se pan-[[Kavkaz|kavkasko]] kraljevstvo u najvećem opsegu protezalo od Sjevernog Kavkaza do sjevernog dijela [[Iran]]a i [[Anadolija|Anadolije]], a istovremeno je održavala vjerske posjede u inozemstvu, poput [[Samostan Časnog Križa|samostana Časnog Križa]] u [[Jeruzalem]]u i samostana [[Iviron]] u [[Grčka|Grčkoj]]. Bila je glavna povijesna preteča današnje Gruzije. | ||
U [[13. stoljeće|13. stoljeću]] [[Invazija Mongola na Gruziju|pala je pod mongolskim napadima]], ali je do [[1340-ih]] uspjela obnoviti [[nezavisnost]]. Sljedeća desetljeća obilježila je [[Doba kuge|Crna smrt]], kao i brojne invazije pod vodstvom [[Timur]]a, koji je opustošio gospodarstvo, stanovništvo i urbana središta zemlje. Geopolitička situacija Kraljevine dodatno se pogoršala nakon pada [[Bizantsko Carstvo|Bizantskog]], a zatim i [[Trapezuntsko Carstvo|Trapezuntskog Carstva]]. Kao rezultat tih procesa, krajem [[15. stoljeće|15. stoljeća]], Gruzija se pretvorila u slomljeni entitet. [[Invazija Timura na Gruziju|Ponovne i opetovane invazije Timura na Gruziju]] (1386. | U [[13. stoljeće|13. stoljeću]] [[Invazija Mongola na Gruziju|pala je pod mongolskim napadima]], ali je do [[1340-ih]] uspjela obnoviti [[nezavisnost]]. Sljedeća desetljeća obilježila je [[Doba kuge|Crna smrt]], kao i brojne invazije pod vodstvom [[Timur]]a, koji je opustošio gospodarstvo, stanovništvo i urbana središta zemlje. Geopolitička situacija Kraljevine dodatno se pogoršala nakon pada [[Bizantsko Carstvo|Bizantskog]], a zatim i [[Trapezuntsko Carstvo|Trapezuntskog Carstva]]. Kao rezultat tih procesa, krajem [[15. stoljeće|15. stoljeća]], Gruzija se pretvorila u slomljeni entitet. [[Invazija Timura na Gruziju|Ponovne i opetovane invazije Timura na Gruziju]] (1386. — 1403.), a kasnije i invazije [[Kara Koyunlu|Kara Koyunlua]] i [[Ak Koyunlu]]a dovele su do konačnog pada kraljevine u [[Anarhija|bezvlašće]] do 1466. godine, te naposlijetku uzajamnog priznavanja njenih sastavnih kraljevstava: [[Kraljevina Kartlija|Kartlije]], [[Kraljevina Kahetija|Kahetije]] i [[Kraljevina Imeretija|Imeretija]], od kojih svaku od njih predvodi suparnička grana dinastije [[Bagration]]i. Osim te tri kraljevine, nastalo je i pet polunezavisnih kneževina - [[Kneževina Mingrelija|Odiši]], [[Kneževina Gurija|Gurija]], [[Kneževina Abhazija|Abhazija]], [[Kneževina Svanetija|Svanetija]] i [[Samche-Saatabago|Samche]] - u kojima dominiraju njihovi feudalni klanovi. | ||
[[Kategorija:Povijest Gruzije 1008. – 1490.]] | [[Kategorija:Povijest Gruzije 1008. – 1490.]] | ||
Posljednja izmjena od 8. travanj 2025. u 01:39
Ovaj članak dio je niza o Prapovijesna Gruzija
Antička povijest
Srednji vijek
Rana moderna povijest
Moderna povijest
|
Kraljevina Gruzija (gruz: საქართველოს სამეფო, sak’art’velos samep’o) bila je srednjovjekovna kraljevina na prostoru Kavkaza koju je 975. godine osnovao Bagrat III.
Svoj vrhunac je doživjela u 11. i 12. stoljeću, razdoblju koje se često naziva Zlatnim dobom povijesti Gruzije. Najvećim vladarima tog vremena smatraju se kralj David IV. i kraljica Tamara. Gruzija je bila jedna od najistaknutijih nacija kršćanskog Istoka. Njihovo se pan-kavkasko kraljevstvo u najvećem opsegu protezalo od Sjevernog Kavkaza do sjevernog dijela Irana i Anadolije, a istovremeno je održavala vjerske posjede u inozemstvu, poput samostana Časnog Križa u Jeruzalemu i samostana Iviron u Grčkoj. Bila je glavna povijesna preteča današnje Gruzije.
U 13. stoljeću pala je pod mongolskim napadima, ali je do 1340-ih uspjela obnoviti nezavisnost. Sljedeća desetljeća obilježila je Crna smrt, kao i brojne invazije pod vodstvom Timura, koji je opustošio gospodarstvo, stanovništvo i urbana središta zemlje. Geopolitička situacija Kraljevine dodatno se pogoršala nakon pada Bizantskog, a zatim i Trapezuntskog Carstva. Kao rezultat tih procesa, krajem 15. stoljeća, Gruzija se pretvorila u slomljeni entitet. Ponovne i opetovane invazije Timura na Gruziju (1386. — 1403.), a kasnije i invazije Kara Koyunlua i Ak Koyunlua dovele su do konačnog pada kraljevine u bezvlašće do 1466. godine, te naposlijetku uzajamnog priznavanja njenih sastavnih kraljevstava: Kartlije, Kahetije i Imeretija, od kojih svaku od njih predvodi suparnička grana dinastije Bagrationi. Osim te tri kraljevine, nastalo je i pet polunezavisnih kneževina - Odiši, Gurija, Abhazija, Svanetija i Samche - u kojima dominiraju njihovi feudalni klanovi.