More actions
m no summary specified |
m Zamjena teksta - '<!--'''(.*)-->' u '' |
||
Nisu prikazane 2 međuinačice | |||
Redak 1: | Redak 1: | ||
{{Infookvir književnik | |||
| Ime = Bazilije Pandžić | | Ime = Bazilije Pandžić | ||
| boja = #FFA500 | | boja = #FFA500 | ||
Redak 42: | Redak 42: | ||
Bazilije Pandžić objavio je 24 znanstvene knjige i veći broj znanstvenih rasprava na različitim jezicima. | Bazilije Pandžić objavio je 24 znanstvene knjige i veći broj znanstvenih rasprava na različitim jezicima. | ||
<!-- preoblikovati u enciklopedijski oblik --> | <!-- preoblikovati u enciklopedijski oblik --> | ||
Napomena: Odlomak sadrži popis njegovih monografija, dočim se popis literature i svih mu objavljenih djela do 2010. se nalazi (u PDF formatu) u djelu:<ref name="Bazilije_Pandžić" /><ref name="HRVATSKA_ENCIKLOPEDIJA" /><ref name="bibliographia">{{ | Napomena: Odlomak sadrži popis njegovih monografija, dočim se popis literature i svih mu objavljenih djela do 2010. se nalazi (u PDF formatu) u djelu:<ref name="Bazilije_Pandžić" /><ref name="HRVATSKA_ENCIKLOPEDIJA" /><ref name="bibliographia">{{Citiranje weba |publisher=Zvonko Pandzic |url=http://zvonko-pandzic.wixsite.com/bazilije-pandzic-2/bibliographia |title=Bazilije Stjepan Pandžić: Bibliographia |access-date=2017-11-02}}</ref> | ||
=== Djela na hrvatskom === | === Djela na hrvatskom === |
Posljednja izmjena od 9. prosinac 2024. u 12:55
Bazilije Pandžić | |
---|---|
Bazilije Stjepan Pandžić u Zagrebu, 2011. | |
Rođenje | 30. siječnja 1918. |
Smrt | 16. travnja 2019. |
Nacionalnost | Hrvat |
VIAF-ID, LCCN-ID, GND-ID | |
Portal o životopisima |
Fra Bazilije Pandžić (Drinovci, Bosna i Hercegovina, 30. siječnja 1918. − Franjevački samostan u Humcu, 16. travnja 2019.),[1] hrvatski je povjesničar, arhivist i orijentalist. U franjevački red stupio je godine 1935. u Humcu, a za svećenika je bio zaređen 1941. Od 1947. do 1985. bio je generalni arhivist i analist franjevačkoga reda u Rimu. Godine 1958. bio je izabran za dopredsjednika Međunarodnog udruženja crkvenih arhivista.[2][3]
Životopis
Bazilije Pandžić rođen je 30. siječnja 1918. u Drinovcima, u ljubuškome kotaru, tada još u Austro-Ugarskoj, a trenutačno živi u Zagrebu. Pučku je školu završio u rodnom mjestu 1929., klasičnu gimnaziju (1938.) na Širokom Brijegu, a novicijat na Humcu. Filozofsko-teološki studij započinje u Mostaru koji kao svećenik (zaređen je 1941.) od 1942. nastavlja u Rimu i okončava licencijatom 1943.[2] Na povijesnom odjelu papinskoga sveučilišta Antonianum doktorira (dr. theol.) 1945. tezom o prošlosti Trebinjsko-mrkanske biskupije.[4] Godine 1947. diplomirao je na Vatikanskoj školi za arhivistiku, paleografiju i diplomatiku pri Vatikanskom tajnom arhivu, čime stječe titulu paleographus et archivarius. Usporedno je na Rimskom državnom sveučilištu (La Sapienza) studirao lettere, a na Odjelu za islamske znanosti (arapski, perzijski i turski), gdje je 9. siječnja 1951. promoviran u doktora (dr. phil.)[2][3][5]
Želja mu je bila u arhivima iz razdoblja Osmanskoga Carstva, koji se nalaze u Carigradu, istraživati dotada nepoznate izvore za povijest Bosne, Hercegovine, Dalmacije i Dubrovnika. Međutim, 1947. biva mu povjerena služba generalnog arhivara Franjevačkog reda (OFM) u Rimu koju obavlja do 1985. Kao arhivar sudjeluje na međunarodnim kongresima arhivista (u Parizu, Moskvi, Firenci, itd.), surađuje u njihovim časopisima, a biran je i u upravu strukovne udruge. Svoje iskustvo arhivara zaokružio je knjigom Archivistica ecclesiastica godine 1967, koju je izdao Vatikanski tajni arhiv. Čitav znanstveni rad Stjepana Bazilija Pandžića temelji se na istraživanju u raznim vatikanskim arhivima. Objavio je dvadeset i jednu znanstvenu i dvije knjige sjećanja, veliki broj znanstvenih i stručnih rasprava, te stotine novinskih članaka. Pisao je uglavnom na latinskom, hrvatskom i talijanskom, a ponekad i na engleskom, francuskom, njemačkom i španjolskom jeziku. Knjige i rasprave je također objavljivao u raznim zemljama (Vatikan, Italija, Hrvatska, BiH, Španjolska, Argentina, SAD, Njemačka, Francuska, Švicarska, Austrija i Poljska). Ovdje izdvajamo samo neke od njegovih radova.[2][3]
Za opću povijest Reda svakako su najznačajnija dva monumentalna sveska (folijata) Annales Minorum,[6] tj. continuatio istoga niza koji je započeo irski franjevac Lucas Wadding u 17. st. Za povijest misija u nizu Historia missionum Ordinis Fratrum Minorum priložio je 4. svezak: Regiones Proximi Orientis et Paeninsulae Balcanicae god. 1974.[2]
Kao vanjski ekspert Kongregacije za proglašenje svetaca surađivao je s nekoliko papa. Objavio je tri tzv. pozicije (positio), tj. povijesno-kritička izdanja o životu i djelovanju pojedinih osoba.[2] Prvu takvu positio objavio je o Nikoli Taveliću godine 1961.,[7] na temelju koje je bl. Nikolu papa Pavao VI. proglasio svetim godine 1970. Druga positio godine 1970. donosi kritički prikazane izvore o životu Beatrice de Silva, španjolskoga podrijetla,[8] a treća je godine 1983. o njemačkom franjevcu Liberatu Weissu i drugovima.[9]
Jedan je od utemeljitelja i urednika naklade ZIRAL godine 1970., koja je u izbjeglištvu, prije konačne selidbe u Mostar, objavila 70 knjiga, a bio je i suosnivač Hrvatskoga povijesnog instituta u Rimu. U izbjeglištvu je, pored znanstvenih rasprava, povremeno objavljivao i novinske priloge u Hrvatskom katoličkom glasniku i Hrvatskom kalendaru iz Chicaga, a po povratku u domovinu surađuje u raznim znanstvenim zbornicima i časopisima (Nova et vetera, Bosna franciscana, Hercegovina franciscana, Kršni zavičaj, Naša ognjišta, Vrutak, itd.). Od 1995. Stjepan Bazilije Pandžić živi u Zagrebu, gdje je nastavio svoj istraživački i znanstveni rad. U novije je vrijeme objavio nekoliko knjiga i rasprava, između ostalih i tri sveska Acta Franciscana Hercegovinae godine 2003. i 2009., te Hercegovački franjevci. Sedam stoljeća s narodom godine 2001. Objavljena su i Sabrana djela Bazilija Stjepana Pandžića gdje su presnimljeni na oko 10 000 stranica svi njegovi znanstveni radovi, tj. uz brojne studije i 22 monografije.[2][10] Nakon objavljivanja sabranih djela 2011. godine Stjepan Bazilije Pandžić objavio je još dvije knjige: drugo, prošireno izdanje sintetskoga djela Hercegovački franjevci,[11] te knjigu fundamentalno-teoloških razmišljanja Ususret Bogu.[12]
Djela
Bazilije Pandžić objavio je 24 znanstvene knjige i veći broj znanstvenih rasprava na različitim jezicima. Napomena: Odlomak sadrži popis njegovih monografija, dočim se popis literature i svih mu objavljenih djela do 2010. se nalazi (u PDF formatu) u djelu:[2][3][13]
Djela na hrvatskom
- Dominik Mandić, Rasprave i prilozi iz starije hrvatske povijesti. Bazilije Pandžić (Priredio, zajedno s fra Dionizijem Lasićem). Rim 1963.
- Životopis fra Dominika Mandića. Izdanje ZIRAL knjiga 64, Sabrana djela Dominika Mandića, vol. 12. Bazilije Pandžić. Chicago 1994.
- Hercegovački franjevci. Sedam stoljeća s narodom. Bazilije Pandžić. Mostar-Zagreb: ZIRAL 2001.
- Svjetlo na krovu Afrike. Mučenici fra Liberat Weiss i njegova subraća (3. ožujka 1716). Izdanje Teovizija, Zagreb, 2003.
- Acta Franciscana Hercegovinae, svezak II (1700–1849). Bazilije Pandžić. Mostar-Zagreb 2003.
- Acta Franciscana Hercegovinae, svezak III (1850–1892). Bazilije Pandžić. Mostar-Zagreb 2003.
- Maksimirska razmišljanja. Bazilije Pandžić. Zagreb, 2004.
- Kraljevi i gradovi. Crtice iz hrvatske povijesti. Bazilije Pandžić. Zagreb: Tusculanae editiones.
- Acta Franciscana Hercegovinae, 1206-1699. sv. I.. Sabrao i za tisak pripremio Dominik Mandić, novo izdanje priredio i nadopunio Bazilije S. Pandžić. ZIRAL, Mostar/Zagreb, 2009.
- Priredio (zajedno s fra Dionizijem Lasićem): Dominik Mandić, Rasprave i prilozi iz starije hrvatske povijesti. Bazilije Pandžić. Rim 1963, drugo izdanje Zagreb, 2009.
- Tragovi jednog života. Bazilije Pandžić. Zagreb, 2009.
- Hercegovački franjevci. Sedam stoljeća s narodom. Bazilije Pandžić. Mostar-Zagreb: ZIRAL; drugo, prošireno izdanje 2011.
Djela na latinskom
- Annales Minorum, vol. XXXI (1661–1670). Bazilije Pandžić. Rim, 1956.
- De dioecesi tribuniensi et mercanensi, u Studia Antoniana, vol. 12. Bazilije Pandžić. Rim, 1959.
- Sacra Rituum Congregatio, Sectio historica, n. 12: Sebenicen. Declarationis martyrii B. Nicolai Tavelić sacerdotis professi Ordinis Fratrum Minorum in odium fidei, ut fertur, in civitate Ierusalem interfecti (+1391), Positio super martyrio ex officio concinnata. Bazilije Pandžić. Typis Polyglotis Vaticanis 1961.
- Annales Minorum, vol. XXXII (1671–1680). Bazilije Pandžić. Rim 1964.
- Sacra Congregatio pro causis Sanctorum, Officium Historicum n. 6: Toletana Canonizationis Beatricis de Silva Fundatricis Monialium Franciscalium a Santissima Conceptione († c. 1492), Positio super vita et virtutibus ex officio concinnata. Bazilije Pandžić. Rim 1970.
- Historia missionum Ordinis Fratrum Minorum, vol. IV. Regiones proximi Orientis et paeninsulae Balcanicae. Bazilije Pandžić. Rim, 1974.
- Sacra Congregatio pro causis sanctorum, Officium historicum, n. 108: Viennen. Beatificationis seu declarationis martyrii servi Dei et 2 sociorum O. F. M. in odium fidei, uti fertur, anno 1716 in Aethiopia occisorum Positio super martyrio ex officio concinnata. Bazilije Pandžić. Rim, 1983.
Djela na talijanskom
- Archivistica ecclesiastica, Pontificia commissione per gli archivi ecclesiastici, vol. III. S. Duca e Bazilije Pandžić. Città del Vaticano 1967.
Djela na njemačkom
- Sehnsucht nach Äthiopien. Bazilije Pandžić (O.F.M.) und P. Ludwig Raber (O.F.M.). Mödling 1988.
- Juraj Dragišić und Johannes Reuchlin, u Georgius Benignus (Juraj Dragišić), Defensio praestantissimi viri Joannis Reuchlin. Nachdruck und Kommentar. E. v. Erdmann-Pandžić und Bazilije Pandžić. Bamberg 1989.
- Bosna Argentina. Studien zur Geschichte des Franziskanerordens in Bosnien und der Herzegowina. Bazilije Pandžić. Köln, Waimar, Wien: Böhlau Verlag.
Djela na engleskom
- A review of Croatian History. Bazilije Pandžić. Chicago, 1954.
Literatura
- Zvonko Pandžić (priredio/edidit): Stephani Basilii Pandžić, O.F.M. – Opera omnia typis edita. Editio electronico modo confecta. Izdavač: Editiones Tusculanae. Zagreb 2010. ISBN 978-953-55514-0-9
- Elisabeth von Erdmann-Pandžić, ed. Regiones Paeninsulae Balcanicae et Proximi Orientis. Festschrift für Basilius S. Pandžić. Bamberg, 1988.
Izvori
- ↑ jabuka.tv: Fra Bazilije Pandžić preminuo u 102. godini, Jabuka TV. 17. travnja 2019. Pristupljeno 10. svibnja 2019.
- ↑ 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 2,5 2,6 2,7 Zvonko Pandžić (priredio/edidit): Stephani Basilii Pandžić, O.F.M. – Opera Omnia Typis Edita. Editio electronico modo confecta. Izdavač: Editiones Tusculanae. Zagreb 2010.
- ↑ 3,0 3,1 3,2 3,3 Hrvatska enciklopedija, Mrežno izdanje: Pandžić, Bazilije Stjepan. www.enciklopedija.hr, 2017., ISBN 978-953-268-038-6
- ↑ Bazilije Pandžić: De dioecese tribuniensi et mercanensi, Rim, 1959.
- ↑ Wixstatic: Isprave / Documents (Bazilije Pandžić). PDF.
- ↑ sv. 31/1956. i 32/1964.
- ↑ Sacra Rituum Congregatio, Sectio historica, n. 12: Sebenicen. Declarationis martyrii B. Nicolai Tavelić sacerdotis professi Ordinis Fratrum Minorum in odium fidei, ut fertur, in civitate Ierusalem interfecti (+1391), Positio super martyrio ex officio concinnata. Bazilije Pandžić. Typis Polyglotis Vaticanis 1961.
- ↑ Sacra Congregatio pro causis Sanctorum, Officium Historicum n. 6: Toletana Canonizationis Beatricis de Silva Fundatricis Monialium Franciscalium a Santissima Conceptione († c. 1492), Positio super vita et virtutibus ex officio concinnata. Bazilije Pandžić. Rim 1970.
- ↑ Sacra Congregatio pro causis sanctorum, Officium historicum, n. 108: Viennen. Beatificationis seu declarationis martyrii servi Dei et 2 sociorum O. F. M. in odium fidei, uti fertur, anno 1716 in Aethiopia occisorum Positio super martyrio ex officio concinnata. Bazilije Pandžić. Rim 1983.
- ↑ Stephani Basilii Pandžić O.F.M., Opera omnia typis edita. Collegit Zvonko Pandžić. Editio electronico modo confecta. Zagreb: Editiones Tusculanae 2010.
- ↑ Basil Pandžić: Hercegovački franjevci. Sedam stoljeća s narodom. Mostar, 2011.
- ↑ Zagreb, 2011
- ↑ "Bazilije Stjepan Pandžić: Bibliographia". Zvonko Pandzic. http://zvonko-pandzic.wixsite.com/bazilije-pandzic-2/bibliographia Pristupljeno 2. studeni 2017.
Vanjske poveznice
- Pandžić, Bazilije Stjepan, www.enciklopedija.hr
- Fra Bazilije proslavio 97. rođendan!, fra3.net
- Hercegovac 40 godina čuva tajne Vatikana, vecernji.ba
- Kako sam čuvao Vatikanske tajne, jutarnji.hr