Razlika između inačica stranice »Jevto Dedijer«
(Bot: Automatski unos stranica) |
|||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
<!--'''Jevto Dedijer'''-->'''Jevto Dedijer''', ([[Čepelica]], [[Hercegovina]], [[15. kolovoza]] [[1880.]] - [[Sarajevo]], [[24. prosinca]] [[1918.]]), | <!--'''Jevto Dedijer'''-->'''Jevto Dedijer''', ([[Čepelica]], [[Hercegovina]], [[15. kolovoza]] [[1880.]] - [[Sarajevo]], [[24. prosinca]] [[1918.]]), zemljopisac | ||
Gimnaziju učio u [[Mostar|Mostaru]], studirao na [[Velika škola (Beograd)|Velikoj školi]] u [[Beograd|Beogradu]] i na Univerzitetu u [[Beč]]u, gdje je doktorirao [[1907.]] Bio zaposlen u [[Zemaljski muzej u Sarajevu|Zemaljskom muzeju u Sarajevu]] do aneksije [[BiH]] ([[1908.]]). Potom je profesor na [[bogoslovija|bogosloviji]] u [[Beograd]]u, a on [[1910.]] docent geografije na Univerzitetu u Beogradu. Za [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] emigrirao je u [[Francuska|Francusku]], zatim u [[Švicarska|Švicarsku]]. Po završetku rata vratio se u zemlju, gdje je umro. Kao gimnazijalac počeo je proučavati sela prema ''Uputstvima'' [[Jovan Cvijić|Jovana Cvijića]]. Napisao više radova iz [[antropogeografija|antropogeografije]] i [[geomorfologija|geomorfologije]] (''Prilozi geološkoj istoriji Neretve''; ''Tragovi glečera u Alabaniji i novoj Srbiji'' (na francuskom jeziku)). | Gimnaziju učio u [[Mostar|Mostaru]], studirao na [[Velika škola (Beograd)|Velikoj školi]] u [[Beograd|Beogradu]] i na Univerzitetu u [[Beč]]u, gdje je doktorirao [[1907.]] Bio zaposlen u [[Zemaljski muzej u Sarajevu|Zemaljskom muzeju u Sarajevu]] do aneksije [[BiH]] ([[1908.]]). Potom je profesor na [[bogoslovija|bogosloviji]] u [[Beograd]]u, a on [[1910.]] docent geografije na Univerzitetu u Beogradu. Za [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] emigrirao je u [[Francuska|Francusku]], zatim u [[Švicarska|Švicarsku]]. Po završetku rata vratio se u zemlju, gdje je umro. Kao gimnazijalac počeo je proučavati sela prema ''Uputstvima'' [[Jovan Cvijić|Jovana Cvijića]]. Napisao više radova iz [[antropogeografija|antropogeografije]] i [[geomorfologija|geomorfologije]] (''Prilozi geološkoj istoriji Neretve''; ''Tragovi glečera u Alabaniji i novoj Srbiji'' (na francuskom jeziku)). | ||
| Redak 18: | Redak 18: | ||
[[Kategorija: Srbijanski znanstvenici]] | [[Kategorija: Srbijanski znanstvenici]] | ||
[[Kategorija: Bosanskohercegovački znanstvenici]] | [[Kategorija: Bosanskohercegovački znanstvenici]] | ||
[[Kategorija: | [[Kategorija:Zemljopisci]] | ||
[[Kategorija: Geomorfolozi]] | [[Kategorija: Geomorfolozi]] | ||
Trenutačna izmjena od 23:43, 16. kolovoza 2024.
Jevto Dedijer, (Čepelica, Hercegovina, 15. kolovoza 1880. - Sarajevo, 24. prosinca 1918.), zemljopisac
Gimnaziju učio u Mostaru, studirao na Velikoj školi u Beogradu i na Univerzitetu u Beču, gdje je doktorirao 1907. Bio zaposlen u Zemaljskom muzeju u Sarajevu do aneksije BiH (1908.). Potom je profesor na bogosloviji u Beogradu, a on 1910. docent geografije na Univerzitetu u Beogradu. Za Prvog svjetskog rata emigrirao je u Francusku, zatim u Švicarsku. Po završetku rata vratio se u zemlju, gdje je umro. Kao gimnazijalac počeo je proučavati sela prema Uputstvima Jovana Cvijića. Napisao više radova iz antropogeografije i geomorfologije (Prilozi geološkoj istoriji Neretve; Tragovi glečera u Alabaniji i novoj Srbiji (na francuskom jeziku)).
Bibliografija
- "Bilećke Rudine", "Srpski etnografski zbornik", 1903.;
- "Glacijalni tragovi na Zelengori, Tovarnici i Magliću", "Glas SA", 1905., LXIX;
- "Hercegovina i Hercegovci", "Letopis Matice srpske", 1912., 289;
- "Stara Srbija", SKG, 1912., 25;
- "Nova Srbija", SKZ, 1913., 154;
- "Stočarske zone u planinama dinarske sisteme", "Glasnik Srpskog geografskog društva", 1914., 3-4.
Izvor
- "Enciklopedija Jugoslavije" (3 Crn-Đ), Zgb, 1984.