Toggle menu
309,3 tis.
61
18
533,2 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Slovnica hervatska: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Stvorena nova stranica sa sadržajem: »'''Slovnica hèrvatska''' je znanstveno djelo hrvatskog jezikoslovca Antuna Mažuranića. Vrhunac je Mažuranićeve djelatnosti u...«.
 
Nema sažetka uređivanja
 
Redak 1: Redak 1:
'''Slovnica hèrvatska'''  je znanstveno djelo hrvatskog jezikoslovca [[Antun Mažuranić|Antuna Mažuranića]]. Vrhunac je Mažuranićeve djelatnosti u jezikoslovlju. Prvi je prikaz naglasnoga sustava u jednoj [[Gramatike hrvatskoga jezika|hrvatskoj gramatici]]. I iznimne je gramatične vrijednosti u jezikoslovnim promišljanjima [[hrvatski jezik|hrvatskoga jezika]]. S djelom ''[[Skladnja]]'' [[Adolfo Veber Tkalčević|Adolfa Vebera Tkalčevića]] čini zaokruženu cjelinu gramatičkog opisa hrvatskog jezika. <ref name=narodAntun>dr: [https://narod.hr/kultura/13-lipnja-1805-roden-antun-mazuranic-znanstveno-obradio-hrvatski-cakavski-dijalekt ''13. lipnja 1805. rođen Antun Mažuranić – veliki jezikoslovac koji je znanstveno obradio hrvatski čakavski dijalekt '']. Narod.hr. 13. lipnja 2024. Pristupljeno 16. lipnja 2024.</ref>
'''Slovnica hèrvatska'''  je znanstveno djelo hrvatskog jezikoslovca [[Antun Mažuranić|Antuna Mažuranića]]. Vrhunac je Mažuranićeve djelatnosti u jezikoslovlju. Prvi je prikaz naglasnoga sustava u jednoj [[Gramatike hrvatskoga jezika|hrvatskoj gramatici]]. I iznimne je gramatične vrijednosti u jezikoslovnim promišljanjima [[hrvatski jezik|hrvatskoga jezika]]. S djelom ''[[Skladnja ilirskog jezika|Skladnjom ilirskog jezika]]'' [[Adolfo Veber Tkalčević|Adolfa Vebera Tkalčevića]] čini zaokruženu cjelinu gramatičkog opisa hrvatskog jezika. <ref name=narodAntun>dr: [https://narod.hr/kultura/13-lipnja-1805-roden-antun-mazuranic-znanstveno-obradio-hrvatski-cakavski-dijalekt ''13. lipnja 1805. rođen Antun Mažuranić – veliki jezikoslovac koji je znanstveno obradio hrvatski čakavski dijalekt '']. Narod.hr. 13. lipnja 2024. Pristupljeno 16. lipnja 2024.</ref>


Objavio ju je [[znanost u 1859.|1859.]] godine. Zasnovana je na hrvatskome književnom jeziku i hrvatskoj [[gramatika|gramatičkoj]] tradiciji. Pretečom je suvremenih gramatičkih opisa, jer u njoj su [[sustav]]no obrađeni gramatički pojmovi, vrlo kvalitetno opisan [[naglasak|naglasni]] [[naglasni sustav|sustav]] te temeljna načela [[tvorba riječi|tvorbe riječi]]. Osobiti su temeljiti opisi [[glas]]ova i [[glasovna promjena|glasovnih promjena]], [[sklonidba imenica]], [[glagolski vid]] te određene odrednice nepromjenjivih vrsta riječi. Zbog velike znanstvene i nastavne vrijednosti, u sljedećih deset godina objavljena je još tri puta (1861., 1866., 1869.).
Objavio ju je [[znanost u 1859.|1859.]] godine. Zasnovana je na hrvatskome književnom jeziku i hrvatskoj [[gramatika|gramatičkoj]] tradiciji. Pretečom je suvremenih gramatičkih opisa, jer u njoj su [[sustav]]no obrađeni gramatički pojmovi, vrlo kvalitetno opisan [[naglasak|naglasni]] [[naglasni sustav|sustav]] te temeljna načela [[tvorba riječi|tvorbe riječi]]. Osobiti su temeljiti opisi [[glas]]ova i [[glasovna promjena|glasovnih promjena]], [[sklonidba imenica]], [[glagolski vid]] te određene odrednice nepromjenjivih vrsta riječi. Zbog velike znanstvene i nastavne vrijednosti, u sljedećih deset godina objavljena je još tri puta (1861., 1866., 1869.).

Posljednja izmjena od 15. lipanj 2024. u 23:15

Slovnica hèrvatska je znanstveno djelo hrvatskog jezikoslovca Antuna Mažuranića. Vrhunac je Mažuranićeve djelatnosti u jezikoslovlju. Prvi je prikaz naglasnoga sustava u jednoj hrvatskoj gramatici. I iznimne je gramatične vrijednosti u jezikoslovnim promišljanjima hrvatskoga jezika. S djelom Skladnjom ilirskog jezika Adolfa Vebera Tkalčevića čini zaokruženu cjelinu gramatičkog opisa hrvatskog jezika. [1]

Objavio ju je 1859. godine. Zasnovana je na hrvatskome književnom jeziku i hrvatskoj gramatičkoj tradiciji. Pretečom je suvremenih gramatičkih opisa, jer u njoj su sustavno obrađeni gramatički pojmovi, vrlo kvalitetno opisan naglasni sustav te temeljna načela tvorbe riječi. Osobiti su temeljiti opisi glasova i glasovnih promjena, sklonidba imenica, glagolski vid te određene odrednice nepromjenjivih vrsta riječi. Zbog velike znanstvene i nastavne vrijednosti, u sljedećih deset godina objavljena je još tri puta (1861., 1866., 1869.).

Izvori

Sadržaj