Antun Mažuranić: razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
Nema sažetka uređivanja |
||
(Nije prikazana jedna međuinačica jednog suradnika) | |||
Redak 1: | Redak 1: | ||
[[Datoteka:Antun-Mazuranic.jpg|desno|mini|'''Antun Mažuranić''' (1805.-1888.)]] | |||
'''Antun Mažuranić''' ([[Novi Vinodolski]], [[13. lipnja]] [[1805.]] - [[Zagreb]], [[18. prosinca]] [[1888.]]), [[hrvatska|hrvatski]] jezikoslovac, gramatičar i leksikograf. Bio je sudionik [[Hrvatski narodni preporod|narodnog preporoda]] i jedan od osnivača ''[[Matica hrvatska|Matice ilirske]]''. Postavio je temelje hrvatskoj modernoj akcentologiji, dijalektologiji i tekstologiji.<ref name="enciklopedija.hr">[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=39659 Antun Mažuranić - Hrvatska opća enciklopedija]</ref> Brat je [[ban|hrvatskog bana]] i književnika [[Ivan Mažuranić|Ivana Mažuranića]] (1814.-1890.) i putopisca [[Matija Mažuranić|Matije Mažuranića]] (1817.-1881.).<ref>[http://www.mazuranic.com/genealogy-text-in-croatian/ Mažuranić, Mažuranić-Janković]</ref> | '''Antun Mažuranić''' ([[Novi Vinodolski]], [[13. lipnja]] [[1805.]] - [[Zagreb]], [[18. prosinca]] [[1888.]]), [[hrvatska|hrvatski]] jezikoslovac, gramatičar i leksikograf. Bio je sudionik [[Hrvatski narodni preporod|narodnog preporoda]] i jedan od osnivača ''[[Matica hrvatska|Matice ilirske]]''. Postavio je temelje hrvatskoj modernoj [[akcentologija|akcentologiji]], [[dijalektologija|dijalektologiji]] i [[tekstologija|tekstologiji]].<ref name="enciklopedija.hr">[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=39659 Antun Mažuranić - Hrvatska opća enciklopedija]</ref> Brat je [[ban|hrvatskog bana]] i književnika [[Ivan Mažuranić|Ivana Mažuranića]] (1814.-1890.) i putopisca [[Matija Mažuranić|Matije Mažuranića]] (1817.-1881.).<ref>[http://www.mazuranic.com/genealogy-text-in-croatian/ Mažuranić, Mažuranić-Janković]</ref> | ||
== Životopis == | == Životopis == | ||
Rođen je u Novom Vinodolskom u obitelji Ivana-Mikule (1771.-1844.) i Kate rođ. Ivić (1778.-1884.). Pohađao je gimnaziju u [[Rijeka|Rijeci]], a [[1826.]] godine studira [[pravo]] i [[filozofija|filozofiju]] u Zagrebu. Godine [[1834.]] položio je odvjetnički ispit. Radio je kao srednjoškolski profesor u Rijeci i Zagrebu. Predavao je u [[Klasična gimnazija u Zagrebu|Klasičnoj gimnaziji]] u Zagrebu od 1834. do 1848. te od 1850. do 1863. godine.<ref>Koprek, Ivan, Thesaurus Archigymnasii, Zbornik radova u prigodi 400. godišnjice Klasične gimnazije u Zagrebu (1607. - 2007.), Zagreb, 2007., str. 896., {{ISBN|978-953-95772-0-7}}</ref> Uređivao je "''[[Danica (časopis)|Danicu ilirsku]]''". Djelovao je kao gramatičar i leksikograf. Kritički je izdao glagoljski "''[[Vinodolski zakonik|Vinodolski zakon]]''", gdje je opisao vinodolsku čakavštinu i postavio temelje znanstvenoj hrvatskoj dijalektologiji.<ref name="enciklopedija.hr"/> Prvi je upozorio na važnost hrvatskog naglasnog sustava za slavensku akcentologiju.<ref>[http://drumtidam.info/vijesti/zanimljivosti/7291-portret-antun-maurani Portret Antuna Mažuranića]</ref> Pregledao je Drobničev rukopisni rječnik, doradio ga i dopunio talijanskim značenjem riječi.{{fact}} | Rođen je u Novom Vinodolskom u obitelji Ivana-Mikule (1771.-1844.) i Kate rođ. Ivić (1778.-1884.). Pohađao je gimnaziju u [[Rijeka|Rijeci]], a [[1826.]] godine studira [[pravo]] i [[filozofija|filozofiju]] u Zagrebu. Godine [[1834.]] položio je odvjetnički ispit. Radio je kao srednjoškolski profesor u Rijeci i Zagrebu. Predavao je u [[Klasična gimnazija u Zagrebu|Klasičnoj gimnaziji]] u Zagrebu od 1834. do 1848. te od 1850. do 1863. godine.<ref>Koprek, Ivan, Thesaurus Archigymnasii, Zbornik radova u prigodi 400. godišnjice Klasične gimnazije u Zagrebu (1607. - 2007.), Zagreb, 2007., str. 896., {{ISBN|978-953-95772-0-7}}</ref> Uređivao je "''[[Danica (časopis)|Danicu ilirsku]]''". Djelovao je kao [[gramatičar]] i [[leksikograf]]. Kritički je izdao glagoljski "''[[Vinodolski zakonik|Vinodolski zakon]]''", gdje je opisao vinodolsku čakavštinu i postavio temelje znanstvenoj hrvatskoj dijalektologiji.<ref name="enciklopedija.hr"/> Prvi je upozorio na važnost hrvatskog naglasnog sustava za slavensku akcentologiju.<ref>[http://drumtidam.info/vijesti/zanimljivosti/7291-portret-antun-maurani Portret Antuna Mažuranića]</ref> Pregledao je Drobničev rukopisni rječnik, doradio ga i dopunio talijanskim značenjem riječi.{{fact}} | ||
== Djela == | == Djela == | ||
Redak 10: | Redak 10: | ||
* "Temelji ilirskoga i latinskoga jezika za početnike" (1839.) | * "Temelji ilirskoga i latinskoga jezika za početnike" (1839.) | ||
* "Ilirsko-němačko-talianski mali rěčnik, I–III" (1846.–1849.) | * "Ilirsko-němačko-talianski mali rěčnik, I–III" (1846.–1849.) | ||
* "Slovnica hervatska" (1859., <sup>2</sup>1861., <sup>3</sup>1866., <sup>4</sup>1869.) | * "[[Slovnica hervatska]]" (1859., <sup>2</sup>1861., <sup>3</sup>1866., <sup>4</sup>1869.) | ||
* "O važnosti akcenta hrvatskoga za historiju Slavjanah" (1860.) | * "O važnosti akcenta hrvatskoga za historiju Slavjanah" (1860.) | ||
Posljednja izmjena od 15. lipanj 2024. u 22:58
Antun Mažuranić (Novi Vinodolski, 13. lipnja 1805. - Zagreb, 18. prosinca 1888.), hrvatski jezikoslovac, gramatičar i leksikograf. Bio je sudionik narodnog preporoda i jedan od osnivača Matice ilirske. Postavio je temelje hrvatskoj modernoj akcentologiji, dijalektologiji i tekstologiji.[1] Brat je hrvatskog bana i književnika Ivana Mažuranića (1814.-1890.) i putopisca Matije Mažuranića (1817.-1881.).[2]
Životopis[uredi]
Rođen je u Novom Vinodolskom u obitelji Ivana-Mikule (1771.-1844.) i Kate rođ. Ivić (1778.-1884.). Pohađao je gimnaziju u Rijeci, a 1826. godine studira pravo i filozofiju u Zagrebu. Godine 1834. položio je odvjetnički ispit. Radio je kao srednjoškolski profesor u Rijeci i Zagrebu. Predavao je u Klasičnoj gimnaziji u Zagrebu od 1834. do 1848. te od 1850. do 1863. godine.[3] Uređivao je "Danicu ilirsku". Djelovao je kao gramatičar i leksikograf. Kritički je izdao glagoljski "Vinodolski zakon", gdje je opisao vinodolsku čakavštinu i postavio temelje znanstvenoj hrvatskoj dijalektologiji.[1] Prvi je upozorio na važnost hrvatskog naglasnog sustava za slavensku akcentologiju.[4] Pregledao je Drobničev rukopisni rječnik, doradio ga i dopunio talijanskim značenjem riječi.[nedostaje izvor]
Djela[uredi]
- "Temelji ilirskoga i latinskoga jezika za početnike" (1839.)
- "Ilirsko-němačko-talianski mali rěčnik, I–III" (1846.–1849.)
- "Slovnica hervatska" (1859., 21861., 31866., 41869.)
- "O važnosti akcenta hrvatskoga za historiju Slavjanah" (1860.)
Bilješke[uredi]
- ↑ 1,0 1,1 Antun Mažuranić - Hrvatska opća enciklopedija
- ↑ Mažuranić, Mažuranić-Janković
- ↑ Koprek, Ivan, Thesaurus Archigymnasii, Zbornik radova u prigodi 400. godišnjice Klasične gimnazije u Zagrebu (1607. - 2007.), Zagreb, 2007., str. 896., ISBN 978-953-95772-0-7 nevaljani ISBN
- ↑ Portret Antuna Mažuranića