Antun Mažuranić: razlika između inačica

Posljednja izmjena od 15. lipanj 2024. u 22:58

Antun Mažuranić (1805.-1888.)

Antun Mažuranić (Novi Vinodolski, 13. lipnja 1805. - Zagreb, 18. prosinca 1888.), hrvatski jezikoslovac, gramatičar i leksikograf. Bio je sudionik narodnog preporoda i jedan od osnivača Matice ilirske. Postavio je temelje hrvatskoj modernoj akcentologiji, dijalektologiji i tekstologiji.^[1] Brat je hrvatskog bana i književnika Ivana Mažuranića (1814.-1890.) i putopisca Matije Mažuranića (1817.-1881.).^[2]

Životopis

Rođen je u Novom Vinodolskom u obitelji Ivana-Mikule (1771.-1844.) i Kate rođ. Ivić (1778.-1884.). Pohađao je gimnaziju u Rijeci, a 1826. godine studira pravo i filozofiju u Zagrebu. Godine 1834. položio je odvjetnički ispit. Radio je kao srednjoškolski profesor u Rijeci i Zagrebu. Predavao je u Klasičnoj gimnaziji u Zagrebu od 1834. do 1848. te od 1850. do 1863. godine.^[3] Uređivao je "Danicu ilirsku". Djelovao je kao gramatičar i leksikograf. Kritički je izdao glagoljski "Vinodolski zakon", gdje je opisao vinodolsku čakavštinu i postavio temelje znanstvenoj hrvatskoj dijalektologiji.^[1] Prvi je upozorio na važnost hrvatskog naglasnog sustava za slavensku akcentologiju.^[4] Pregledao je Drobničev rukopisni rječnik, doradio ga i dopunio talijanskim značenjem riječi.^{[nedostaje izvor]}

Djela

"Temelji ilirskoga i latinskoga jezika za početnike" (1839.)
"Ilirsko-němačko-talianski mali rěčnik, I–III" (1846.–1849.)
"Slovnica hervatska" (1859., ²1861., ³1866., ⁴1869.)
"O važnosti akcenta hrvatskoga za historiju Slavjanah" (1860.)

Bilješke

↑ ^1,0 ^1,1 Antun Mažuranić - Hrvatska opća enciklopedija
↑ Mažuranić, Mažuranić-Janković
↑ Koprek, Ivan, Thesaurus Archigymnasii, Zbornik radova u prigodi 400. godišnjice Klasične gimnazije u Zagrebu (1607. - 2007.), Zagreb, 2007., str. 896., ISBN 978-953-95772-0-7
↑ Portret Antuna Mažuranića

Vanjske poveznice

Antun Mažuranić - Hrvatska opća enciklopedija (hrv.)
Antun Mažuranić - Proleksis enciklopedija (hrv.)
Portret Antuna Mažuranića (hrv.)
Mažuranić, Mažuranić-Janković (hrv.)

[enciklopedija.hr-1] 1,0 ^1,1 Antun Mažuranić - Hrvatska opća enciklopedija

[2] Mažuranić, Mažuranić-Janković

[3] Koprek, Ivan, Thesaurus Archigymnasii, Zbornik radova u prigodi 400. godišnjice Klasične gimnazije u Zagrebu (1607. - 2007.), Zagreb, 2007., str. 896., ISBN 978-953-95772-0-7

[4] Portret Antuna Mažuranića

[1]

[2]

[3]

[4]

@@ Redak 1: / Redak 1: @@
 [[Datoteka:Antun-Mazuranic.jpg|desno|mini|'''Antun Mažuranić''' (1805.-1888.)]]
-'''Antun Mažuranić''' ([[Novi Vinodolski]], [[13. lipnja]] [[1805.]] - [[Zagreb]], [[18. prosinca]] [[1888.]]), [[hrvatska|hrvatski]] jezikoslovac, gramatičar i leksikograf. Bio je sudionik [[Hrvatski narodni preporod|narodnog preporoda]] i jedan od osnivača ''[[Matica hrvatska|Matice ilirske]]''. Postavio je temelje hrvatskoj modernoj akcentologiji, dijalektologiji i tekstologiji.<ref name="enciklopedija.hr">[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=39659 Antun Mažuranić - Hrvatska opća enciklopedija]</ref> Brat je [[ban|hrvatskog bana]] i književnika [[Ivan Mažuranić|Ivana Mažuranića]] (1814.-1890.) i putopisca [[Matija Mažuranić|Matije Mažuranića]] (1817.-1881.).<ref>[http://www.mazuranic.com/genealogy-text-in-croatian/ Mažuranić, Mažuranić-Janković]</ref>
+'''Antun Mažuranić''' ([[Novi Vinodolski]], [[13. lipnja]] [[1805.]] - [[Zagreb]], [[18. prosinca]] [[1888.]]), [[hrvatska|hrvatski]] jezikoslovac, gramatičar i leksikograf. Bio je sudionik [[Hrvatski narodni preporod|narodnog preporoda]] i jedan od osnivača ''[[Matica hrvatska|Matice ilirske]]''. Postavio je temelje hrvatskoj modernoj [[akcentologija|akcentologiji]], [[dijalektologija|dijalektologiji]] i [[tekstologija|tekstologiji]].<ref name="enciklopedija.hr">[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=39659 Antun Mažuranić - Hrvatska opća enciklopedija]</ref> Brat je [[ban|hrvatskog bana]] i književnika [[Ivan Mažuranić|Ivana Mažuranića]] (1814.-1890.) i putopisca [[Matija Mažuranić|Matije Mažuranića]] (1817.-1881.).<ref>[http://www.mazuranic.com/genealogy-text-in-croatian/ Mažuranić, Mažuranić-Janković]</ref>
 == Životopis ==
-Rođen je u Novom Vinodolskom u obitelji Ivana-Mikule (1771.-1844.) i Kate rođ. Ivić (1778.-1884.). Pohađao je gimnaziju u [[Rijeka|Rijeci]], a [[1826.]] godine studira [[pravo]] i [[filozofija|filozofiju]] u Zagrebu. Godine [[1834.]] položio je odvjetnički ispit. Radio je kao srednjoškolski profesor u Rijeci i Zagrebu. Predavao je u [[Klasična gimnazija u Zagrebu|Klasičnoj gimnaziji]] u Zagrebu od 1834. do 1848. te od 1850. do 1863. godine.<ref>Koprek, Ivan, Thesaurus Archigymnasii, Zbornik radova u prigodi 400. godišnjice Klasične gimnazije u Zagrebu (1607. - 2007.), Zagreb, 2007., str. 896., {{ISBN|978-953-95772-0-7}}</ref> Uređivao je "''[[Danica (časopis)|Danicu ilirsku]]''". Djelovao je kao gramatičar i leksikograf. Kritički je izdao glagoljski "''[[Vinodolski zakonik|Vinodolski zakon]]''", gdje je opisao vinodolsku čakavštinu i postavio temelje znanstvenoj hrvatskoj dijalektologiji.<ref name="enciklopedija.hr"/> Prvi je upozorio na važnost hrvatskog naglasnog sustava za slavensku akcentologiju.<ref>[http://drumtidam.info/vijesti/zanimljivosti/7291-portret-antun-maurani Portret Antuna Mažuranića]</ref>  Pregledao je Drobničev rukopisni rječnik, doradio ga i dopunio talijanskim značenjem riječi.{{fact}}
+Rođen je u Novom Vinodolskom u obitelji Ivana-Mikule (1771.-1844.) i Kate rođ. Ivić (1778.-1884.). Pohađao je gimnaziju u [[Rijeka|Rijeci]], a [[1826.]] godine studira [[pravo]] i [[filozofija|filozofiju]] u Zagrebu. Godine [[1834.]] položio je odvjetnički ispit. Radio je kao srednjoškolski profesor u Rijeci i Zagrebu. Predavao je u [[Klasična gimnazija u Zagrebu|Klasičnoj gimnaziji]] u Zagrebu od 1834. do 1848. te od 1850. do 1863. godine.<ref>Koprek, Ivan, Thesaurus Archigymnasii, Zbornik radova u prigodi 400. godišnjice Klasične gimnazije u Zagrebu (1607. - 2007.), Zagreb, 2007., str. 896., {{ISBN|978-953-95772-0-7}}</ref> Uređivao je "''[[Danica (časopis)|Danicu ilirsku]]''". Djelovao je kao [[gramatičar]] i [[leksikograf]]. Kritički je izdao glagoljski "''[[Vinodolski zakonik|Vinodolski zakon]]''", gdje je opisao vinodolsku čakavštinu i postavio temelje znanstvenoj hrvatskoj dijalektologiji.<ref name="enciklopedija.hr"/> Prvi je upozorio na važnost hrvatskog naglasnog sustava za slavensku akcentologiju.<ref>[http://drumtidam.info/vijesti/zanimljivosti/7291-portret-antun-maurani Portret Antuna Mažuranića]</ref>  Pregledao je Drobničev rukopisni rječnik, doradio ga i dopunio talijanskim značenjem riječi.{{fact}}
 == Djela ==
@@ Redak 10: / Redak 10: @@
 * "Temelji ilirskoga i latinskoga jezika za početnike" (1839.)
 * "Ilirsko-němačko-talianski mali rěčnik, I–III" (1846.–1849.)
-* "Slovnica hervatska" (1859., <sup>2</sup>1861., <sup>3</sup>1866., <sup>4</sup>1869.)
+* "[[Slovnica hervatska]]" (1859., <sup>2</sup>1861., <sup>3</sup>1866., <sup>4</sup>1869.)
 * "O važnosti akcenta hrvatskoga za historiju Slavjanah" (1860.)