Razlika između inačica stranice »Kreševo (Šestanovac)«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
(Bot: Automatski unos stranica)
 
 
(Nije prikazano 5 međuinačica 2 suradnika)
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Kreševo (Šestanovac)'''-->{{otheruses2|[[Kreševo (razdvojba)]]}}
<!--'''Kreševo (Šestanovac)'''-->{{Drugo značenje2|[[Kreševo (razdvojba)]]}}
{{Naselje u Hrvatskoj
{{Infookvir naselje u Hrvatskoj
|ime        = Kreševo
|ime        = Kreševo
|regija      =  
|regija      =  
Redak 69: Redak 69:
  |izvor  = Državni zavod za statistiku
  |izvor  = Državni zavod za statistiku
  }}
  }}
== Povijest ==
1933. godine na Kreševu Brdu podignuta je područna škola, podružnica središnje škole u Šestanovcu. Školu su podignuli mještani, željni svom selu provide školsku zgradu.<ref>A.K.: ''Pedesetogodišnjica škole''. Slobodna Dalmacija, 23. studenoga 1983., str. 6.</ref>
Poslije Drugoga svjetskog rata dio je kotara Šestanovca. Drugog tjedna ožujka 1946. dvojica učitelja škole na Kreševu Brdu organizirali su djecu za sadnju voćaka. Iskopali su 700 rupa za sadnju voćaka. Pioniri škole u Šestanovcu na kršu, prikupili su 5 kg bajama i oraha za sadnju.<ref>''Šestanovac. Pioniri rade na pošumljavanju''. Slobodna Dalmacija, 16. ožujka 1946., str. 2.</ref>
Sredinom listopada 1986. je osnovna organizacija SSO Kreševo uz suradnju sa SIZ-om za fizičku kulturu općine Omiša asfaltirala igralište za mali nogomet. Lokacija na kojoj je napravljeno zove se Čevušluk. Dragovoljnim radom i vlastitim sredstvima mladež izravnan je teren, postavljena zaštitna ograda i dovezena cjelovita podloga. Za platiti asfal sudjelovao je SFK i mjesna zajednica Kreševo. Radna organizacija za održavanje cesta Split, OOUR ''Izgradnja i rekonstrukcija ceste'' izvela je završne radove. <ref>I.Š.: ''U Kreševu. Asfaltirano igralište''. Slobodna Dalmacija, 15. listopada 1986., 3. izd., str. 5.</ref>
Sredinom 1980-ih u Kreševu se je održavao malonogometni turnir ''Kup Kreševa'' koji je organizirala omladinska organizacija Kreševa. Sudionici su bili iz općine Omiša, Imotskog i Makarske. Na turniru su sudili poznati prvoligaški sudci kao [[Živko Trogrlić]].<ref>I.Š.: ''Prva momčad 'Ciste Provo' ''. Slobodna Dalmacija, 13. lipnja 19878., 3. izd., str. 9.</ref>


== Znamenitosti ==
== Znamenitosti ==
Redak 80: Redak 89:


* [[most na Cetini u Kreševu Polju|most]] preko rijeke Cetine iz doba Austro-Ugarske
* [[most na Cetini u Kreševu Polju|most]] preko rijeke Cetine iz doba Austro-Ugarske


=== Spomenik dr Franji Tuđmanu ===
=== Spomenik dr Franji Tuđmanu ===
Redak 116: Redak 126:
*[[Antea Biskupović]], hrv. kiparica
*[[Antea Biskupović]], hrv. kiparica
*[[Marica Vilibić]], hrv. violinistica
*[[Marica Vilibić]], hrv. violinistica
*Mate Vilić, dobitnik Listopadske nagrade SO Omiš za postignute radne uspjehe, povodom Dana omiške komune<ref>J.Bć.: ''Podjela diploma i pohvala'', Večernji teleprinter. Slobodna Dalmacija, 19. listopada 1985., s. 32.</ref>
Preko trideset godina župnik je u župi koja obuhvaća selo Kreševo i Katune bio don [[Većeslav Šupuk]].
Preko trideset godina župnik je u župi koja obuhvaća selo Kreševo i Katune bio don [[Većeslav Šupuk]].



Trenutačna izmjena od 02:24, 30. lipnja 2023.

Disambig.svg Za druga značenja, pogledajte Kreševo (razdvojba).
Kreševo
Kreševo na karti Hrvatska
Kreševo
Kreševo
Kreševo na zemljovidu Hrvatske
Država Flag of Croatia.svg Hrvatska
Županija Flag of Split-Dalmatia County.svg Splitsko-dalmatinska
Općina/Grad Šestanovac
Najbliži (veći) grad Omiš
Zemljopisne koordinate 43°29′17″N 16°52′30″E / 43.488°N 16.875°E / 43.488; 16.875
Stanovništvo (2001.)
 - Ukupno 324
Pozivni broj 021
Autooznaka ST
Kreševo na karti Splitsko-dalmatinska županija
Kreševo
Kreševo
Kreševo na zemljovidu Splitsko-dalmatinske županije

Kreševo je naselje u općini Šestanovac, u Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Zemljopis

Selo se nalazi zapadno od Katuna i sjevero-istočno od Blata na Cetini, a u povijesti je pripadalo hrvatskoj župi Radobilji[1].

Stanovništvo

Kretanje broja stanovnika 1857.-2001.[2]

Povijest

1933. godine na Kreševu Brdu podignuta je područna škola, podružnica središnje škole u Šestanovcu. Školu su podignuli mještani, željni svom selu provide školsku zgradu.[3]

Poslije Drugoga svjetskog rata dio je kotara Šestanovca. Drugog tjedna ožujka 1946. dvojica učitelja škole na Kreševu Brdu organizirali su djecu za sadnju voćaka. Iskopali su 700 rupa za sadnju voćaka. Pioniri škole u Šestanovcu na kršu, prikupili su 5 kg bajama i oraha za sadnju.[4]

Sredinom listopada 1986. je osnovna organizacija SSO Kreševo uz suradnju sa SIZ-om za fizičku kulturu općine Omiša asfaltirala igralište za mali nogomet. Lokacija na kojoj je napravljeno zove se Čevušluk. Dragovoljnim radom i vlastitim sredstvima mladež izravnan je teren, postavljena zaštitna ograda i dovezena cjelovita podloga. Za platiti asfal sudjelovao je SFK i mjesna zajednica Kreševo. Radna organizacija za održavanje cesta Split, OOUR Izgradnja i rekonstrukcija ceste izvela je završne radove. [5]

Sredinom 1980-ih u Kreševu se je održavao malonogometni turnir Kup Kreševa koji je organizirala omladinska organizacija Kreševa. Sudionici su bili iz općine Omiša, Imotskog i Makarske. Na turniru su sudili poznati prvoligaški sudci kao Živko Trogrlić.[6]

Znamenitosti

  • crkva Uznesenja BDM, na granici sa susjednim Katunima
  • spomenik dr. Franji Tuđmanu (kod crkve Posrednice Svih Milosti koja se nalazi na granici sela Kreševa i Katuna)
  • spomenik poginulim hrvatskim braniteljima sa spomen-križem
  • najveća krunica na svijetu (napravljena od balota) (kod župne crkve na granici sela Kreševa i Katuna)[7]
  • križni put s velikim križem, najvišim u Hrvata
  • crkva sv. Roka
  • Nezgrija, kasnoantička ilirska utvrda
  • most preko rijeke Cetine iz doba Austro-Ugarske


Spomenik dr Franji Tuđmanu

Začetnik zamislio izgradnje spomenika je don Većeslav Šupuk, i sam zaslužan za hrvatske ratnike iznimnom skrbi i pomoći od lijekova do jeepova koje je uz pomoc naših ljudi u Domovini i inozemstvu nabavljao. Spomenik je kod crkve Posrednice svih milosti, graničnoj crkvi između dvaju sela. Spomenik je s katunske strane. Postavljen je nasuprot spomenika hrvatskim braniteljima. 2. lipnja 2001. u subotu otkriven je spomenik dr Franji Tuđmanu. Otkrio ga je njegov sin, dr. Miroslav Tuđman. Otkrivanju je nazočilo oko 8 tisuća posjetitelja uz brojne osobe iz javnoga, kulturnog i društvenoga života Republike Hrvatske. Održan je prigodni kulturno-umjetnički program. Sudjelovao je prvak splitske opere g. Ratomir Kliškić i pjevacka klapa iz Kostanja. Prije svečanog otkrivanja slavljena je sv. misa braniteljima hrvatske domovine i u čast hrvatske neovisnosti. Mnoštvu su se poslije mise obratili Mirko Čondić, Luka Podrug, Nenad Ivanković, dr. Branimir Lukšić i Miroslav Tuđman. Uvodno su govorili Većeslav Šupuk i fra Kruno Vukušić. Spomenik je mase oko 25 tona. Izgrađen je od granitnog mramora. Isklesali su ga hrvatski akademski kipari Mladen Mikulin i Krešimir Rod. Kip je visoki reljef dr Tuđmana "u mitskoj pozi kako nakon ljubljenja i puštanja kuta zastave na Zvonimirovoj tvrđavi u kraljevskom Kninu stišće ruke i suznih očiju kao da kaže: Slobodni smo! U simboličkom i općealegorijskom smislu spomenik je sasvim uspio jer već i sam kamen kao materijal daje osnovu za dimenziju više u sagledavanju biti poruke. U pozadini je velika gromada, koja može simbolizirati i kulu i planinu i snagu dinarskoga krša, ali i cijele Domovine; gotovo u sredini je u reljefu dubinski izvučen jasan lik dr. Tuđmana u već spomenutoj pozi, dok je iza njega naznačena hrvatska trobojnica. " (Ferdo Šarić) Na svečanosti otkrivanja spomenika rečeno je da će Splitsko-dalmatinska županija zauzeti se da bi ovaj prostor postao središnje okupljalište makar središnje Dalmacije za Dan državnosti i Dan zahvalnosti. Na bočnoj strani spomenika uklesan je Tuđmanov sveti i neporecivi aksiom: Sve za Hrvatsku, Hrvatsku ni za što.[8]

Kulturne manifestacije

Poznate osobe

Poznate osobe koje su se rodile u Kreševu ili su podrijetlom iz ovog kraja.

Preko trideset godina župnik je u župi koja obuhvaća selo Kreševo i Katune bio don Većeslav Šupuk.

Izvori

  1. Radobilja
  2. Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., www.dzs.hr
  3. A.K.: Pedesetogodišnjica škole. Slobodna Dalmacija, 23. studenoga 1983., str. 6.
  4. Šestanovac. Pioniri rade na pošumljavanju. Slobodna Dalmacija, 16. ožujka 1946., str. 2.
  5. I.Š.: U Kreševu. Asfaltirano igralište. Slobodna Dalmacija, 15. listopada 1986., 3. izd., str. 5.
  6. I.Š.: Prva momčad 'Ciste Provo' . Slobodna Dalmacija, 13. lipnja 19878., 3. izd., str. 9.
  7. Bilten IKA 33/2003. Krunica duga 30 metara, 16. kolovoza 2003.
  8. Ferdo Šarić: Spomenik tvorcu današnje države Hrvatske, Hrvatsko slovo, 8. lipnja 2001. Pristupljeno 1. siječnja 2019. Stranice Hrvatsko-kanadskog kongresa.
  9. Udruga Radobiljski vrisak Čuvari Gospodinova groba
  10. Slika
  11. Slika
  12. [1]
  13. Dubrovački vjesnik Borbe bikova u župi Radobilji - bik Kobra novi je prvak Hrvatske u teškoj kategoriji, 4. kolovoza 2009.
  14. Slobodna Dalmacija Orilo se ‘Drži ga Zekonja, podbodi Peronja’, 11. kolovoza 2010.
  15. Slobodna Dalmacija Mladen Nejašmić: Trka magaraca i borbe bikova u župi Radobilji, 18. kolovoza 2003.
  16. Petar Merčep: P.Merčep: Glagoljaš, Hrvatsko nebo. 1. veljače 2019. Pristupljeno 8. veljače 2019.
  17. (špa.) A las 20:20 dejo de existir Marcos Lausic, gloria del automovilismo patagónico, Radio Magallanes, 4. ožujka 2008.
    "Marcos Lausic Baleta es recordado como una de las más grandes figuras del deporte automotor, recordadas son sus participaciones en circuitos callejeros de Porvenir y Rio Grande, corriendo y ganando en Rio Gallegos y también en Punta Arenas.
  18. (špa.) El imborrable recuerdo de “Marquitos”, El Pinguino, 21. travnja 2015.
    "Marcos Lausic Baleta, “Marquitos” como se le conoció a uno de los ídolos más grandes del automovilismo en el sur de Argentina y Chile en la décadas de los años 60 y 70, participando activamente junto a las reconocidas figuras de la época."
  19. (špa.) EMOTIVA DESPEDIDA BRINDÓ LA COMUNIDAD AL DESTACADO TRANSPORTISTA Y PILOTO MARCOS LAUSIC BALETA (noticia con video), Radio Polar, 6. ožujka 2008.
    "Hasta siempre “EMPERADOR DE LA RUTA”...Desde el comienzo de su carrera que el “cóndor patagónico” ..."

  20. (špa.) Atractivos turisticos Porvenir, Porvenir
    "CASA DE MARCOS LAUSIC BISKUPOVIC, fue construida en el año 1930 por Marcos Lausic y su viuda la señora Violeta Baleta. Fue vendida en 1987 a la señora de Juan Ferrada"
  21. (špa.) Ante cierre del autódromo René Schneider. Concejo fueguino expresó intención de ceder terreno para futuro nuevo circuito, La Prensa Austral, 16. travnja 2013.
    "Y justo cuando se dio la bajada de bandera al primer auto del clasificatorio, a las 18,40 horas, comenzó a llover, dándole un sentido de “pésame celestial” al área donde se vivieron cientos de emociones, debuts y despedidas de la afición “tuerca” fueguina e incluso patagónica (por ejemplo, el destacado piloto argentino Jackie Finocchio se despidió como tal ahí), y que había sido cedido por el crédito local Marcos Lausic Baleta a los automovilistas de su natal Porvenir, en memoria de su padre, Marcos Lausic Biskupovic"
  22. (špa.) 12.45 | REGLAMENTO DE LA SÉPTIMA EDICIÓN DEL GRAN PREMIO KARUKINKÁ, 19. studenoga 2011.
    "Circuito Rene Schneider Complejo Marcos Lausic Biskupovic"
  23. (špa.) El Desafío para Valientes se corre hoy en Porvenir, La Prensa Austral, 26. svibnja 2012.
    "Un súper especial y Desafío de Valientes se correrá hoy en Porvenir, organizado por la Asociación Deportiva Local Fueguina de Automovilismo (Adelfa) y la Agrupación de Pilotos de Tierra de Fuego, la que tendrá por anfiteatro de operaciones el circuito “René Schneider” y el circuito exterior del complejo deportivo “Marcos Lausic Biskupovic”."
  24. Ima ulicu u Punta Arenasu koja se zove po njemu.
  25. J.Bć.: Podjela diploma i pohvala, Večernji teleprinter. Slobodna Dalmacija, 19. listopada 1985., s. 32.

Vanjske poveznice


Noia 64 filesystems home white.pngFlag of Croatia.svg Nedovršeni članak Kreševo (Šestanovac) koji govori o naselju u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.