Razlika između inačica stranice »Operacija Drenjula«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
(Bot: Automatski unos stranica)
 
 
(Nije prikazana jedna međuinačica istog suradnika)
Redak 6: Redak 6:
| vrijeme = [[4. studenoga|4.]] {{--}} [[13. studenoga]] [[1991.]]
| vrijeme = [[4. studenoga|4.]] {{--}} [[13. studenoga]] [[1991.]]
| mjesto = [[Otočac]] i bliža okolica, [[Hrvatska]]
| mjesto = [[Otočac]] i bliža okolica, [[Hrvatska]]
| ishod = deblokiranje grada Otočca i cestovne prometnice Otočac-Žuta Lokva
| ishod = deblokiranje grada Otočca i cestovne prometnice Otočac Žuta Lokva
| strana1 = <center>[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|120px]]<br />[[Hrvatska vojska]]
| strana1 = <center>[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|120px]]<br />[[Hrvatska vojska]]
| strana2 = <center>[[Datoteka:Flag of SFR Yugoslavia.svg|border|120px]]<br>[[Jugoslavenska narodna armija]]<br>[[Datoteka:State_Flag_of_Serbian_Krajina_(1991).svg|border|120px]]<br> [[Srpska vojska Krajine]]</center>
| strana2 = <center>[[Datoteka:Flag of SFR Yugoslavia.svg|border|120px]]<br>[[Jugoslavenska narodna armija]]<br>[[Datoteka:State_Flag_of_Serbian_Krajina_(1991).svg|border|120px]]<br> [[Srpska vojska Krajine]]</center>
Redak 19: Redak 19:
'''Operacija Drenjula''' je bila napadno-oslobodilačka operacija hrvatskih postrojaba u početnom razdoblju Domovinskog rata. <ref>[http://novine.novilist.hr/default.asp?WCI=Rubrike&WCU=2859285F2863285E2863285A28582858285E286328962897289E2863289628972897288A28942892288D286328632863286328582863A Novi list] Dragan Ogurlić: Prva bitka za Drenov klanac, 17. lipnja 2006.</ref>.
'''Operacija Drenjula''' je bila napadno-oslobodilačka operacija hrvatskih postrojaba u početnom razdoblju Domovinskog rata. <ref>[http://novine.novilist.hr/default.asp?WCI=Rubrike&WCU=2859285F2863285E2863285A28582858285E286328962897289E2863289628972897288A28942892288D286328632863286328582863A Novi list] Dragan Ogurlić: Prva bitka za Drenov klanac, 17. lipnja 2006.</ref>.


== Uvod ==
Uslijedila je malo poslije oslobodilačke operacije [[operacija Medvjed|kodnog naziva Medvjeda]]. Kao i Medvjed, Drenjula je poduzeta radi deblokiranja gradića Otočca, jer uspješni rezultati iz Medvjeda nisu bili dostatni.  
Uslijedila je malo poslije oslobodilačke operacije [[operacija Medvjed|kodnog naziva Medvjeda]]. Kao i Medvjed, Drenjula je poduzeta radi deblokiranja gradića Otočca, jer uspješni rezultati iz Medvjeda nisu bili dostatni.  


Redak 24: Redak 25:


Operacija je završila [[13. studenoga]] [[1991.]] godine.
Operacija je završila [[13. studenoga]] [[1991.]] godine.
== Pripreme  ==
Novoosnovana 111. brigada ZNG bila je na taktičkim vježbama u Povilama uvježbavati bojnim strjeljvom za oružje pješaštva, minobacače i netrzajne topove. Zapovjednici su bili svjesni kakva ih situacija i zadaće na bojištu oćekuju. Zato su htjeli neka vojska još dok se pripravljala za odlazak na bojište osjeti djelovanje pravog naoružanja. Držali su da je psihički iznimno važno pobijediti u prvoj bitci, jer ako se to ne dogodi nema jamstva da će postrojba biti uspješna. Stoga su na položaje pošli s najboljim postrojbama: dijelovima 1. bataljuna, senjske čete, dvije satnije A-bojne, minobacačkom i haubičkom baterijom, plus inženjerija i tenkovi. Nastojali su ostvariti da imaj barem onaj obvezni minimum odnosa snaga od tri prema jedan u svoju korist. Točne brojke velikosrpskih snaga nisu znali stoga su pripremili svoje snage prema onolikom broju pobunjeničkih snaga za koliko su ih pretpostavljali da ih ima u Drenovom Klancu. Za neposrednu bitku bilo je pripremljeno 850 hrvatskih bojovnika. Napad na Drenov Klanac radi deblokade Otočca mogao je početi.<ref name=preminuo>Uredništvo: [https://kamenjar.com/preminuo-je-sergio-rabar-prvi-general-hrvatske-vojske-iz-istre/ ''Preminuo je Sergio Rabar, prvi general Hrvatske vojske iz Istre '']. Kamenjar.com. 5. veljače 2022. Pristupljeno 24. svibnja 2023.</ref>
== Operacija ==
Hrvatske postrojbe krenule su oko 6:30 [[3. studenoga u Domovinskom ratu|3. studenoga]]. Napadne snage činile su A-bojna ojačana senjskom satnijom, baterijom MN 120 mm i PZO bitnicom, zajedno s domaćom 133. brigadom. Opći pravac napada bio je iz [[Babić Most]]a prema selu [[Drakule|Drakulama]], [[Žakule|Žakulama]] i [[Glavace|Glavacu]]. Namjera je bila izbiti na crtu Glavace – Sv. Petka. Ondje bi se zaustavili i utvrdili. Potom bi se bilo u stanju pripravnosti za u borbu k Vrhovinama i Dabru. Velikosrpske snage dobro su organizirale obranu te hrvatske snage su relativno malo naprjedovale. Ukopane velikosrpske snage pružale su žilave otpor, pa čak i uzvraćali protunapadima. Saldo prvog dana kod hrvatskih snaga bio je pet ranjenikak, jedan teže i četvorica lakše ranjenih. Mali, ali iznimno psihološki važan napredak postignut je. Ne uzevši u obzir vojarne i ine objekte JNA, oslobođeni su prvi metri Hrvatske na bojišnici u trenutcima dok su na drugim bojištima hrvatske snage bile u uzmaku. Oslobođeno je 500 metara, odnosno područje Babić Mosta. <ref name=preminuo/>
Naprjedovanje u oslobađanju postupno je raslo. Već drugi dan oslobođeno je više, ostvaren je veći tempo napada. Zaustavilo ih je potpisivanja primirja usred bitke, ali na položajima u dolini gdje su bili vrlo izloženi, dok su velikosrpski osvajači držali visove. Zatečena taktička situacija na terenu bila je nepovoljna po obije strane i motivirala ih je na napadna djelovanja za izlazak iz nje. Bilo je pitanje trenutka kad će tko prvi krenuti na onog drugog, jer prvenstvo u navali značilo je pobjedu u akciji. Hrvatske snage bile su motiviranije, svjesne svojih ciljeva. Stoga su snažno pripremile topništvom teren za djelovanje, BK strjeljivom koje je netom pristiglo iz oslobođene vojarne u Delnicama. Produžili su bitku produžile bitku, i u dva dana su odbijajući protunapade, došli na crtu kraj Drenovog klanca. Dosegnute crte otklonile su svu mogućnost pada Otočca i Gacke doline, i razbijanja Hrvatske na Žutoj Lokvi prema Senju.<ref name=preminuo/>


== Izvori ==
== Izvori ==
Redak 37: Redak 47:


[[Kategorija:Operacije u Domovinskom ratu]]
[[Kategorija:Operacije u Domovinskom ratu]]
{{coord|44.9248|15.2272|display=title}}

Trenutačna izmjena od 01:29, 24. svibnja 2023.

Operacija Drenjula
sukob: Domovinski rat
Vrijeme 4.13. studenoga 1991.
Mjesto Otočac i bliža okolica, Hrvatska
Ishod deblokiranje grada Otočca i cestovne prometnice Otočac — Žuta Lokva
Sukobljene strane
Flag of Croatia.svg
Hrvatska vojska
Flag of Yugoslavia (1946-1992).svg
Jugoslavenska narodna armija
State Flag of Serbian Krajina (1991).svg
Srpska vojska Krajine
Zapovjednici
Flag of Croatia.svg Flag of Yugoslavia (1946-1992).svg
State Flag of Serbian Krajina (1991).svg
Postrojbe

Operacija Drenjula je bila napadno-oslobodilačka operacija hrvatskih postrojaba u početnom razdoblju Domovinskog rata. [1].

Uvod

Uslijedila je malo poslije oslobodilačke operacije kodnog naziva Medvjeda. Kao i Medvjed, Drenjula je poduzeta radi deblokiranja gradića Otočca, jer uspješni rezultati iz Medvjeda nisu bili dostatni.

Hrvatske postrojbe su 4. studenoga 1991. pokrenule napadno-oslobodilačku akciju Drenjulu radi deblokiranja najvažnije i skoro jedine kvalitetne cestovne prometnice kroz Liku i Gacku koja je spajala hrvatski sjever i jug.

Operacija je završila 13. studenoga 1991. godine.

Pripreme

Novoosnovana 111. brigada ZNG bila je na taktičkim vježbama u Povilama uvježbavati bojnim strjeljvom za oružje pješaštva, minobacače i netrzajne topove. Zapovjednici su bili svjesni kakva ih situacija i zadaće na bojištu oćekuju. Zato su htjeli neka vojska još dok se pripravljala za odlazak na bojište osjeti djelovanje pravog naoružanja. Držali su da je psihički iznimno važno pobijediti u prvoj bitci, jer ako se to ne dogodi nema jamstva da će postrojba biti uspješna. Stoga su na položaje pošli s najboljim postrojbama: dijelovima 1. bataljuna, senjske čete, dvije satnije A-bojne, minobacačkom i haubičkom baterijom, plus inženjerija i tenkovi. Nastojali su ostvariti da imaj barem onaj obvezni minimum odnosa snaga od tri prema jedan u svoju korist. Točne brojke velikosrpskih snaga nisu znali stoga su pripremili svoje snage prema onolikom broju pobunjeničkih snaga za koliko su ih pretpostavljali da ih ima u Drenovom Klancu. Za neposrednu bitku bilo je pripremljeno 850 hrvatskih bojovnika. Napad na Drenov Klanac radi deblokade Otočca mogao je početi.[2]

Operacija

Hrvatske postrojbe krenule su oko 6:30 3. studenoga. Napadne snage činile su A-bojna ojačana senjskom satnijom, baterijom MN 120 mm i PZO bitnicom, zajedno s domaćom 133. brigadom. Opći pravac napada bio je iz Babić Mosta prema selu Drakulama, Žakulama i Glavacu. Namjera je bila izbiti na crtu Glavace – Sv. Petka. Ondje bi se zaustavili i utvrdili. Potom bi se bilo u stanju pripravnosti za u borbu k Vrhovinama i Dabru. Velikosrpske snage dobro su organizirale obranu te hrvatske snage su relativno malo naprjedovale. Ukopane velikosrpske snage pružale su žilave otpor, pa čak i uzvraćali protunapadima. Saldo prvog dana kod hrvatskih snaga bio je pet ranjenikak, jedan teže i četvorica lakše ranjenih. Mali, ali iznimno psihološki važan napredak postignut je. Ne uzevši u obzir vojarne i ine objekte JNA, oslobođeni su prvi metri Hrvatske na bojišnici u trenutcima dok su na drugim bojištima hrvatske snage bile u uzmaku. Oslobođeno je 500 metara, odnosno područje Babić Mosta. [2]

Naprjedovanje u oslobađanju postupno je raslo. Već drugi dan oslobođeno je više, ostvaren je veći tempo napada. Zaustavilo ih je potpisivanja primirja usred bitke, ali na položajima u dolini gdje su bili vrlo izloženi, dok su velikosrpski osvajači držali visove. Zatečena taktička situacija na terenu bila je nepovoljna po obije strane i motivirala ih je na napadna djelovanja za izlazak iz nje. Bilo je pitanje trenutka kad će tko prvi krenuti na onog drugog, jer prvenstvo u navali značilo je pobjedu u akciji. Hrvatske snage bile su motiviranije, svjesne svojih ciljeva. Stoga su snažno pripremile topništvom teren za djelovanje, BK strjeljivom koje je netom pristiglo iz oslobođene vojarne u Delnicama. Produžili su bitku produžile bitku, i u dva dana su odbijajući protunapade, došli na crtu kraj Drenovog klanca. Dosegnute crte otklonile su svu mogućnost pada Otočca i Gacke doline, i razbijanja Hrvatske na Žutoj Lokvi prema Senju.[2]


Izvori

  1. Novi list Dragan Ogurlić: Prva bitka za Drenov klanac, 17. lipnja 2006.
  2. 2,0 2,1 2,2 Uredništvo: Preminuo je Sergio Rabar, prvi general Hrvatske vojske iz Istre . Kamenjar.com. 5. veljače 2022. Pristupljeno 24. svibnja 2023.