Velika i Mala Gubavica: razlika između inačica
More actions
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Nije prikazana jedna međuinačica | |||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Velika Gubavica''' i '''Mala Gubavica''' su dva slapa na rijeci [[Cetina|Cetini]]. Jedan od drugog su udaljeni manje od 20 metara. Dijelom su [[značajni krajobraz|značajnog krajobraza]] [[kanjon rijeke Cetine|kanjona rijeke Cetine]].<ref name=palo>D.D.: [https://www.dalmacijadanas.hr/velicanstven-je-pogledajte-kako-danas-izgleda-slap-gubavica-nakon-sto-je-palo-preko-200-litara-kise/gubavica_slap7/ ''VELIČANSTVEN JE Pogledajte kako danas izgleda slap Gubavica nakon što je palo preko 200 litara kiše'' - Fotografija]. Foto: Bernarda Božić. Dalmacija danas. Članak od 5. prosinca 2020. Pristupljeno 21. svibnja 2023.</ref> | [[Datoteka:Vodopády na řece Cetina.JPG|mini|desno|alt=Velika i Mala Gubavica|Velika i Mala Gubavica]] | ||
'''Velika Gubavica''' i '''Mala Gubavica''' su dva [[slapa]] na rijeci [[Cetina|Cetini]]. Jedan od drugog su udaljeni manje od 20 metara. Dijelom su [[značajni krajobraz|značajnog krajobraza]] [[kanjon rijeke Cetine|kanjona rijeke Cetine]].<ref name=palo>D.D.: [https://www.dalmacijadanas.hr/velicanstven-je-pogledajte-kako-danas-izgleda-slap-gubavica-nakon-sto-je-palo-preko-200-litara-kise/gubavica_slap7/ ''VELIČANSTVEN JE Pogledajte kako danas izgleda slap Gubavica nakon što je palo preko 200 litara kiše'' - Fotografija]. Foto: Bernarda Božić. Dalmacija danas. Članak od 5. prosinca 2020. Pristupljeno 21. svibnja 2023.</ref> | |||
== Osobine == | == Osobine == | ||
Velika Gubavica visoka je 49 metara, a Mala Gubavica je visoka 7 metara. Nalaze se blizu Zadvarja. U dijelu nakon njih je prirodna oaza smirena vodotoka na samo nekoliko metara od | Velika Gubavica visoka je 49 metara, a Mala Gubavica je visoka 7 metara. Nalaze se blizu Zadvarja. U dijelu nakon njih je prirodna oaza smirena vodotoka na samo nekoliko metara od [[vodopad]]a. Zbog toga je tu Cetina pogodna za kupanje i ima se bliski pogled na slapove.<ref name=palo/> | ||
Predstavljaju izlaz iz drugog od dvaju najvažnijih kanjona rijeke Cetine. Ovaj se proteže od Blata na Cetini do Zadvarja. Kanjon čiji svršetak čine dvije Gubavice usječen je u kredne i jurske vapnence te je puno homogeniji i strmiji, od prvog. Dubine je više od 50 metara. Budući da su tu nazočne rasjedne zone između slojeva, prouzročile su da na tom dijelu rijeka Cetina skreće oštro tvoreći "lakat". Slapovi Velike i Male Gubavice su na izlasku iz kanjona, na dodiru između krednih vapnenaca i eocenskog fliša.<ref>Katarina Pavlek: [https://repozitorij.pmf.unizg.hr/islandora/object/pmf:5688/datastream/PDF/download ''Recentne geomorfološke promjene korita rijeke Cetine''][https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:217:500723]. Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu. 2019. Pristupljeno 21. svibnja 2023. Str. 11.</ref> | |||
== Gospodarstvo == | == Gospodarstvo == | ||
Vodu ovih vodopada koristi hidroelektrana koja je podignuta 1912. godine.<ref name=valor/> To je [[HE Kraljevac]], protočna visokotlačna derivacijska hidroelektrana snage 46,4 MW, koja koristi vodu rijeke Cetine nizvodno od brane Prančevića, kod ovih dvaju slapova, a ukupni pad vode iznosi 110 m. 1912. godine imala je dva agregata instalirane snage po 12,8 MW te je prema veličini i proizvodnji, tada bila jedna od najvećih hidroelektrana u Europi. Elektrana je bila namijenjena za potrebe tvornice karbida u Dugom Ratu. Stanovništvo se okoristilo strujom od ovih slapova odnosno HE od godine 1924., kad je izgrađen 15 kV-ni dalekovod od Dugog Rata do Omiša, te dvije godine potom 50 kV-ni dalekovod Dugi Rat – Split. 1932. godine, ugrađen je treći i četvrti agregat pojedinačne snage od 20,8 MW i time je s ukupnom instaliranom snagom od 67,2 MW, HE Kraljevac bila najveća hidroelektrana u ovom dijelu Europe.<ref>[https://www.hep.hr/proizvodnja/hidroelektrane-1528/pp-he-jug/he-kraljevac/1557 ''HE Kraljevac'']. HEP. Pristupljeno 21. svibnja 2023.</ref> | Vodu ovih vodopada koristi [[hidroelektrana]] koja je podignuta 1912. godine.<ref name=valor/> To je [[HE Kraljevac]], protočna visokotlačna derivacijska hidroelektrana snage 46,4 MW, koja koristi vodu rijeke Cetine nizvodno od brane Prančevića, kod ovih dvaju slapova, a ukupni pad vode iznosi 110 m. 1912. godine imala je dva agregata instalirane snage po 12,8 MW te je prema veličini i proizvodnji, tada bila jedna od najvećih hidroelektrana u Europi. Elektrana je bila namijenjena za potrebe tvornice karbida u Dugom Ratu. Stanovništvo se okoristilo strujom od ovih slapova odnosno HE od godine 1924., kad je izgrađen 15 kV-ni dalekovod od Dugog Rata do Omiša, te dvije godine potom 50 kV-ni dalekovod Dugi Rat – Split. 1932. godine, ugrađen je treći i četvrti agregat pojedinačne snage od 20,8 MW i time je s ukupnom instaliranom snagom od 67,2 MW, HE Kraljevac bila najveća hidroelektrana u ovom dijelu Europe.<ref>[https://www.hep.hr/proizvodnja/hidroelektrane-1528/pp-he-jug/he-kraljevac/1557 ''HE Kraljevac'']. HEP. Pristupljeno 21. svibnja 2023.</ref> | ||
Slapovi su također velika turistička atrakcija.<ref name=valor>Tanja Radić Lakoš, Ankica Arbutina: [https://hrcak.srce.hr/file/272099 ''Turistička valorizacija rijeke Cetine'']. Zbornik radova Veleučilišta u Šibeniku 3-4/2017. str. 49.</ref> | Slapovi su također velika turistička atrakcija.<ref name=valor>Tanja Radić Lakoš, Ankica Arbutina: [https://hrcak.srce.hr/file/272099 ''Turistička valorizacija rijeke Cetine'']. Zbornik radova Veleučilišta u Šibeniku 3-4/2017. str. 49.</ref> | ||
Posljednja izmjena od 21. svibanj 2023. u 00:12
Velika Gubavica i Mala Gubavica su dva slapa na rijeci Cetini. Jedan od drugog su udaljeni manje od 20 metara. Dijelom su značajnog krajobraza kanjona rijeke Cetine.[1]
Osobine
Velika Gubavica visoka je 49 metara, a Mala Gubavica je visoka 7 metara. Nalaze se blizu Zadvarja. U dijelu nakon njih je prirodna oaza smirena vodotoka na samo nekoliko metara od vodopada. Zbog toga je tu Cetina pogodna za kupanje i ima se bliski pogled na slapove.[1]
Predstavljaju izlaz iz drugog od dvaju najvažnijih kanjona rijeke Cetine. Ovaj se proteže od Blata na Cetini do Zadvarja. Kanjon čiji svršetak čine dvije Gubavice usječen je u kredne i jurske vapnence te je puno homogeniji i strmiji, od prvog. Dubine je više od 50 metara. Budući da su tu nazočne rasjedne zone između slojeva, prouzročile su da na tom dijelu rijeka Cetina skreće oštro tvoreći "lakat". Slapovi Velike i Male Gubavice su na izlasku iz kanjona, na dodiru između krednih vapnenaca i eocenskog fliša.[2]
Gospodarstvo
Vodu ovih vodopada koristi hidroelektrana koja je podignuta 1912. godine.[3] To je HE Kraljevac, protočna visokotlačna derivacijska hidroelektrana snage 46,4 MW, koja koristi vodu rijeke Cetine nizvodno od brane Prančevića, kod ovih dvaju slapova, a ukupni pad vode iznosi 110 m. 1912. godine imala je dva agregata instalirane snage po 12,8 MW te je prema veličini i proizvodnji, tada bila jedna od najvećih hidroelektrana u Europi. Elektrana je bila namijenjena za potrebe tvornice karbida u Dugom Ratu. Stanovništvo se okoristilo strujom od ovih slapova odnosno HE od godine 1924., kad je izgrađen 15 kV-ni dalekovod od Dugog Rata do Omiša, te dvije godine potom 50 kV-ni dalekovod Dugi Rat – Split. 1932. godine, ugrađen je treći i četvrti agregat pojedinačne snage od 20,8 MW i time je s ukupnom instaliranom snagom od 67,2 MW, HE Kraljevac bila najveća hidroelektrana u ovom dijelu Europe.[4]
Slapovi su također velika turistička atrakcija.[3]
Izvori, referencije i bilješke
- ↑ 1,0 1,1 D.D.: VELIČANSTVEN JE Pogledajte kako danas izgleda slap Gubavica nakon što je palo preko 200 litara kiše - Fotografija. Foto: Bernarda Božić. Dalmacija danas. Članak od 5. prosinca 2020. Pristupljeno 21. svibnja 2023.
- ↑ Katarina Pavlek: Recentne geomorfološke promjene korita rijeke Cetine[1]. Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu. 2019. Pristupljeno 21. svibnja 2023. Str. 11.
- ↑ 3,0 3,1 Tanja Radić Lakoš, Ankica Arbutina: Turistička valorizacija rijeke Cetine. Zbornik radova Veleučilišta u Šibeniku 3-4/2017. str. 49.
- ↑ HE Kraljevac. HEP. Pristupljeno 21. svibnja 2023.