Razlika između inačica stranice »Crkva Marijina Navještenja u Ljubljani«

Trenutačna izmjena od 07:38, 15. svibnja 2022.

Crkva Navještenja Marijina

Današnja župna crkva Navještenja Marijina sagrađena je prvotno kao crkva augustinaca. Na poticaj baruna Konrada Ruessensteina, gradnja je tekla 1646. do 1660. godine, ali je nakon toga zaustavljena radi slabog priliva sredstava. Nakon jozefinskih reformi, crkvu su preuzeli franjevci koji su postupno do 19. stoljeća dovršili gradnju. Oni su sagradili dva zvonika i današnje pročelje. Sredinom 18. stoljeća podignut jer glavni oltar, rad kipara Francesca Robbe.

Crkva je dvoranska građevina s bočnim kapelama, tlocrtno rađena po uzoru na ljubljansku crkvu sv. Jakoba

Literatura

Andrej Hrausky, Janez Koželj, Arhitekturni vodnik po Ljubljani, Ljubljana 2002, str. 21. ISBN 961-209-249-4

Inačica od 00:25, 15. rujna 2021. (vidi izvor) WikiSysop (razgovor \| doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)		Trenutačna izmjena od 07:38, 15. svibnja 2022. (vidi izvor) WikiSysop (razgovor \| doprinosi) m (bnz)
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Crkva Marijina Navještenja u Ljubljani'''-->~~[[Slika:Ljubljana - Annunciation Church.jpg\|thumb\|right\|250\|Crkva Navještenja Marijina]]		[[Slika:Ljubljana - Annunciation Church.jpg\|thumb\|right\|250\|Crkva Navještenja Marijina]]
	Današnja župna crkva Navještenja Marijina sagrađena je prvotno kao crkva [[Augustinci\|augustinaca]]. Na poticaj baruna Konrada Ruessensteina, gradnja je tekla [[1646.]] do [[1660.]] godine, ali je nakon toga zaustavljena radi slabog priliva sredstava. Nakon jozefinskih reformi, crkvu su preuzeli franjevci koji su postupno do 19. stoljeća dovršili gradnju. Oni su sagradili dva zvonika i današnje pročelje. Sredinom 18. stoljeća podignut jer glavni oltar, rad kipara [[Francesco Robba\|Francesca Robbe]].		Današnja župna crkva Navještenja Marijina sagrađena je prvotno kao crkva [[Augustinci\|augustinaca]]. Na poticaj baruna Konrada Ruessensteina, gradnja je tekla [[1646.]] do [[1660.]] godine, ali je nakon toga zaustavljena radi slabog priliva sredstava. Nakon jozefinskih reformi, crkvu su preuzeli franjevci koji su postupno do 19. stoljeća dovršili gradnju. Oni su sagradili dva zvonika i današnje pročelje. Sredinom 18. stoljeća podignut jer glavni oltar, rad kipara [[Francesco Robba\|Francesca Robbe]].