- PREUSMJERI Predložak:Infookvir likovni umjetnik
Francesco Robba (Venecija, 1. svibnja 1698. - Zagreb, 24. siječnja 1757.) bio je znani talijanski barokni kipar koji je najveći dio svog života proveo radivši po Sloveniji, južnoj Austriji i Hrvatskoj.
Životopis
Francesco Robba kiparski nauk savladao je u Veneciji u botegi kipara Pietra Baratte od 1711. do 1716. Kao mlad čovjek (22 god.) se preselio u Ljubljanu 1720., na poziv slovenskog klesara i kipara Luke Misleja. Ubrzo se i oženio njegovom kćerkom Terezom 1722. i tako učvrstio svoje poslovne veze.
U njegovim ranim djelima još je vidljiv veliki utjecaj njegova učitelja Pietra Baratte. Nakon što mu je umro tast Mislej 1727., Robba je preuzeo njegovu radionicu i klijente. Od 1727. njegovi radovi postaju sve bolji, i svjedoče o njegovu većem samopouzdanju i tehničkoj virtuoznosti koja se vidi u snažno izraženim emocionalnim izrazima njegovih skulptura i profinjenim oblicima njegovih kompozicija. Ubrzo je radionica stekla velik ugled kao najbolja u tom dijelu Habsburške Monarhije za izradu mramornih ansambala po sakralnim objektima i bogatim aristokratskim kućama. Njegov talent nije promakao ni visokim crkvenim prelatima, tako ga je ostrogonski nadbiskup Emerik Esterházy toplo preporučio rektoru zagrebačkog jezuitskog samostana - Francescu Saveriju Barci.
Kako je rastao njegov ugled kao umjetnika, istovremeno je rastao i njegov društveni ugled. Usprkos velikim obavezama po Sloveniji, on nije zaboravio Veneciju, jer je gotovo redovno posjećivao svoj rodni grad. Ta putovanja omogućila su mu da ostane u kontaktu s recentnim baroknim kiparstvom Venecije, središnje Italije i Rima.
Pred sam kraj života još uvjek radi i za katedralu u Zagrebu, gdje je i umro 24. siječnja 1757.
Djela
Slovenija i Donja Austrija
Njegovo najpoznatije djelo je Fontana triju kranjskih rijeka (Save, Ljubljanice i Krke) na trgu ispred Katedrale sv. Nikole u Ljubljani iz 1751.. Na toj tipično barokno dinamičkoj kiparskoj grupi, jasno je vidljiv neposredni utjecaj Berninija i njegove kompozicije Fontana četiriju rijeka na rimskom trgu Piazza Navona.
Pored tog djela izveo je Narcisovu fontanu, također u Ljubljani. Mramorni oltar sa kiparskom kompozicijom za Crkvu sv. Jakoba u Ljubljani (1736.) Mramorni oltar za crkvu Marijina Navještenja u Ljubljani i kip Svetog Ivana Nepomuka u Klagenfurtu (Austrija).
.jpg)
Hrvatska
Francesco Robba izveo je 1730. jedini mramorni oltar u Kapeli sv. Ignacija Loyolskoga u jezuitskoj crkvi sv. Katarine u Zagrebu. Po nekim podacima on je i pokopan u kripti crkve.[1]Lijevi kip sa tog oltara predstavlja slavnog pariškog profesora Franju Ksavera (1506.-1552.), kojeg je Ignacije Loyola učinio isusovcem i apostolom Indije i Japana.
Francesco Robba potpisao je ugovor za izradu četiri oltara za zagrebačku katedralu. Danas pouzdano znamo da je izveo oltar Sv. Križa (1756.), koji je za velike neogotičke obnove (1880. – 1906.) katedrale prenesen u Križevce u crkvu sv. Križa. To je njegovo najljepše i najdinamičnije monumentalno djelo u Hrvatskoj. Na tom mramornom oltaru je s jedne strane majstorski isklesano tijelo Krista, a postrance je i velika grupa Žrtve Abrahamove. Ta izrazito dijagonalna kompozicija, sva u pokretu i napetosti.[2]
Djelo Francesca Robbe, ostao je dugo vremena relativno zapostavljeno, zbog toga je u studenom 1998. održan međunarodni simpozij u Ljubljani.[3]
Izvori
Bibliografija
- Vera Horvat-Pintarić, Francesco Robba. Zagreb: Društvo historičara umjetnosti NRH, 1961.
- Anđela Horvat, Barok u kontinentalnoj Hrvatskoj u: Anđela Horvat, Radmila Matejčić, Kruno Prijatelj, Barok u Hrvatskoj. Zagreb: Sveučilišna naklada Liber, 1982.
- Matej Klemenčić, Francesco Robba in beneško baročno kiparstvo v Ljubljani. Ljubljana: Založba Rokus, 1998.
- Janez Höfler, Francesco Robba in beneško kiparstvo 18. stoljeća. Ljubljana: Založba Rokus, 2000.
- Doris Baričević, Barokno kiparstvo sjeverne Hrvatske u: Hrvatska i Europa III. Barok i prosvjetiteljstvo (XVII-XVIII. stoljeće). Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Školska knjiga, 2003.
- Matej Klemenčič, Francesco Robba (1698–1757). Beneški kipar in arhitekt v baročni Ljubljani, Maribor 2013, 311 pp.