Razlika između inačica stranice »Sveti Konstantin i Helena (ljetovalište)«
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)) |
m (file->datoteka) |
||
| (Nije prikazana jedna međuinačica istog suradnika) | |||
| Redak 44: | Redak 44: | ||
Znamenitosti na području ljetovališta su pravoslavni [[manastir]] sv. Konstantin i Helena iz 16. stoljeća, [[Euxinograd]] kraljevska ljetna palača, park i vinarija te botanički vrt [[Sveučilište u Sofiji|Sveučilišta u Sofiji]], također poznat kao Ekopark Varna. Jedan od najbolje očuvanih [[Srednji vijek|srednjovjekovnih]] naselja u zemlji, Kastritzi, također ga spominju [[križari]] 1444. kao Macropolis, iskopan je tokom arheoloških istraživanja unutar Euxinograda. Sredinom 14. stoljeća Kastritzi je bio luka tokom [[Drugo Bugarsko Carstvo| | Znamenitosti na području ljetovališta su pravoslavni [[manastir]] sv. Konstantin i Helena iz 16. stoljeća, [[Euxinograd]] kraljevska ljetna palača, park i vinarija te botanički vrt [[Sveučilište u Sofiji|Sveučilišta u Sofiji]], također poznat kao Ekopark Varna. Jedan od najbolje očuvanih [[Srednji vijek|srednjovjekovnih]] naselja u zemlji, Kastritzi, također ga spominju [[križari]] 1444. kao Macropolis, iskopan je tokom arheoloških istraživanja unutar Euxinograda. Sredinom 14. stoljeća Kastritzi je bio luka tokom [[Drugo Bugarsko Carstvo| | ||
Drugog Bugarskog Carstva]] koju su posjećivali [[venecija]]nski, [[Genova|genoveški]], [[Dubrovačka Republika|dubrovački]] i [[bizant]]ski trgovački brodovi.<ref name="standartnews.com">{{ | Drugog Bugarskog Carstva]] koju su posjećivali [[venecija]]nski, [[Genova|genoveški]], [[Dubrovačka Republika|dubrovački]] i [[bizant]]ski trgovački brodovi.<ref name="standartnews.com">{{Citiranje novina |url=http://standartnews.com/archive/2006/03/18/supplement/s4738_7.htm |publisher=Стандарт |title=Златни перпери под царския дворец |language=bugarski |accessdate=4. svibnja 2007.|date=18. ožujka 2006.}}</ref> | ||
==Galerija== | ==Galerija== | ||
| Redak 51: | Redak 51: | ||
Image:Grand Hotel Varna.JPG|Grand Hotel Varna | Image:Grand Hotel Varna.JPG|Grand Hotel Varna | ||
Image:Constantine and Helena hotel IFB.jpg|Hotel Azalia | Image:Constantine and Helena hotel IFB.jpg|Hotel Azalia | ||
Datoteka:Hotel-Roubin.jpg|Hotel Roubin | |||
</gallery> | </gallery> | ||
==Izvor== | ==Izvor== | ||
Trenutačna izmjena od 11:45, 8. svibnja 2022.
| Sveti Konstantin i Helena Св. св. Константин и Елена | |
|---|---|
 | |
| Koordinate: 43°13′N 28°0′E / 43.217°N 28°E | |
| Država |  Bugarska
|
| Oblast | Varna |
| Zemljovid | |
  Sveti Konstantin i Helena | |
Sveti Konstantin i Helena (bugarski: Св. св. Константин и Елена) je najstarije ljetovalište na bugarskoj obali Crnog mora u uređenom parku 10 km sjeverno od centra grada Varne. Ljetovalište u prošlosti je bilo poznato kao Družba (Prijateljstvo, bug.: Дружба) i Odmaralište Varna (bug.:Курорт Варна).
Ljetovalište je poznato po pješčanim plažama isprekidanim stjenovitim rtovima, vrućim mineralnim izvorima, modernim hotelima, sportskim i zdravstvenim ustanovama, spa centrima te marini za jahte.
Znamenitosti na području ljetovališta su pravoslavni manastir sv. Konstantin i Helena iz 16. stoljeća, Euxinograd kraljevska ljetna palača, park i vinarija te botanički vrt Sveučilišta u Sofiji, također poznat kao Ekopark Varna. Jedan od najbolje očuvanih srednjovjekovnih naselja u zemlji, Kastritzi, također ga spominju križari 1444. kao Macropolis, iskopan je tokom arheoloških istraživanja unutar Euxinograda. Sredinom 14. stoljeća Kastritzi je bio luka tokom Drugog Bugarskog Carstva koju su posjećivali venecijanski, genoveški, dubrovački i bizantski trgovački brodovi.[1]
Galerija
Grand Hotel Varna
Hotel Azalia
Hotel Roubin
Izvor
- ↑ "Златни перпери под царския дворец" (bugarski). Стандарт. 18. ožujka 2006.. http://standartnews.com/archive/2006/03/18/supplement/s4738_7.htm Pristupljeno 4. svibnja 2007.