More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m bnz |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Argumentum ad baculum''' vrsta je [[argument|pseudoargumenta]]. Ovaj dokaz nije zasnovan na činjenicama, nego na [[mana volje|mani volje]]. Kao takav je [[logička pogreška]]<ref>[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=3704 argument], Hrvatska enciklopedija, pristupljeno 2. rujna 2015.</ref> U ovom načinu argumentiranja, pobjedu u debati ne želi se postići činjenicama, nego se protivnika želi [[prisila|prisiliti]] prihvatiti argumente [[prijetnja|prijetnjom]] silom, <ref>Tomislav Reškovac: [http://nastava.tvz.hr/komunikacijske-vjestine/images/pdf/Logika_debate.pdf Logika debate], Hrvatsko debatno društvo, pristupljeno 2. rujna 2015.</ref> odnosno protivnika se [[ucjena|ucjenjuje]], po čemu je blizak logičkoj pogrešci [[pozivanje na strah|pozivanja na strah]] (argumentum ad metum, argumentum in terrorem). Sila kojom se prijeti može biti fizički napad, verbalno zlostavljanje, ali i nametanje (neispravna) stava temeljem nadređenosti podređenom, pri čemu podređeni je prisiljen popustiti jer se s obzirom na ovlasti nadređenog može suočiti s gubitkom radnog mjesta ili degradacijom na poslu, gubitkom ili neostvarivanjem (u punini ili djelimice) prava na radnom mjestu, napredka u poslu i slično. | |||
== Govorne logičke pogreške == | == Govorne logičke pogreške == | ||
Posljednja izmjena od 7. svibanj 2022. u 09:28
Argumentum ad baculum vrsta je pseudoargumenta. Ovaj dokaz nije zasnovan na činjenicama, nego na mani volje. Kao takav je logička pogreška[1] U ovom načinu argumentiranja, pobjedu u debati ne želi se postići činjenicama, nego se protivnika želi prisiliti prihvatiti argumente prijetnjom silom, [2] odnosno protivnika se ucjenjuje, po čemu je blizak logičkoj pogrešci pozivanja na strah (argumentum ad metum, argumentum in terrorem). Sila kojom se prijeti može biti fizički napad, verbalno zlostavljanje, ali i nametanje (neispravna) stava temeljem nadređenosti podređenom, pri čemu podređeni je prisiljen popustiti jer se s obzirom na ovlasti nadređenog može suočiti s gubitkom radnog mjesta ili degradacijom na poslu, gubitkom ili neostvarivanjem (u punini ili djelimice) prava na radnom mjestu, napredka u poslu i slično.
Govorne logičke pogreške
- pogreška dvoznačnosti (fallaciae aequivocationis)
- pogreška dvosmislenosti
- pogreška kompozicije
- pogreška podjele
- pogreška naglaska
- pogreška govornog oblika
Vidi
- pogreška akcidencije
- argumentum ad passiones
- argumentum ad populum
- argumentum ad nauseam
- argumentum ad lapidem
- argumentum ad odium
- argumentum ad numerum
- argumentum ad logicam
- argumentum ad ignorantiam
- argument ad misericordiam
- circulus in demonstrando
- argumentum e silentio
- argumentum ad passiones
- argumentum ad novitatem
- argumentum ad antiquitatem
- argumentum ad verecundiam
- petitio principii
- Cum hoc ergo propter hoc
- post hoc ergo propter hoc
- tu quoque
- dicto simpliciter
- reductio ad Hitlerum
- qui nimium probat, nihil probat
- prijelaz u drugi rod
- kompleksno pitanje (sugestivno pitanje)
- non sequitur (logika)
- ignorantio elenchi//mutatio elenchi
- plurium interrogationum
- ipse dixit
- cirkularno zaključivanje
- nepobjedivo neznanje
- pozivanje na neznanje
- pozivanje na prirodu
- pozivanje na motiv
- error fundamentalis
- idem per idem
- konvertiranje kondicionala
- argument iz posljedica
- afirmacija konsekventa
- argumentum ad crumenam
- argumentum ad lazarum
- logička bifurkacija
- slamnati čovjek
- pozivanje na irelevantan autoritet
- lažna dilema
- lažni uzrok
- pozivanje na strah ( argumentum ad metum, argumentum in terrorem)
- pozivanje na laskanje
- argumentum a contrario
- argumentum ad temperantiam
- ishitrena generalizacija
- redefiniranje pojma
- genetička pogreška
- krivnja po asocijaciji
- potvrda posljetka
- pozivanje na licemjerje
- sklizak teren
- zamjena teza
Vrela
- ↑ argument, Hrvatska enciklopedija, pristupljeno 2. rujna 2015.
- ↑ Tomislav Reškovac: Logika debate, Hrvatsko debatno društvo, pristupljeno 2. rujna 2015.