Pogreška kompozicije
Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Pogreška kompozicije vrsta je logičke pogreške. Ovu se pogrešku čini kad se svojstva koja se jedino javljaju kod djelova pripisuje cjelini. Obrnuti je slučaj od pogreške podjele.[1]
Govorne logičke pogreške
- pogreška dvoznačnosti (fallaciae aequivocationis)
- pogreška dvosmislenosti
- pogreška podjele
- pogreška naglaska
- pogreška govornog oblika
- pogreška akcidencije
- pogreška obrnute akcidencije
Vidi
- argumentum ad baculum
- argumentum ad passiones
- argumentum ad populum
- argumentum ad nauseam
- argumentum ad lapidem
- argumentum ad odium
- argumentum ad numerum
- argumentum ad logicam
- argumentum ad ignorantiam
- argument ad misericordiam
- circulus in demonstrando
- argumentum e silentio
- argumentum ad passiones
- argumentum ad novitatem
- argumentum ad antiquitatem
- argumentum ad verecundiam
- petitio principii
- Cum hoc ergo propter hoc
- post hoc ergo propter hoc
- tu quoque
- dicto simpliciter
- reductio ad Hitlerum
- qui nimium probat, nihil probat
- prijelaz u drugi rod
- kompleksno pitanje (sugestivno pitanje)
- non sequitur (logika)
- ignorantio elenchi//mutatio elenchi
- plurium interrogationum
- ipse dixit
- cirkularno zaključivanje
- nepobjedivo neznanje
- pozivanje na neznanje
- pozivanje na prirodu
- pozivanje na motiv
- error fundamentalis
- idem per idem
- konvertiranje kondicionala
- argument iz posljedica
- afirmacija konsekventa
- argumentum ad crumenam
- argumentum ad lazarum
- logička bifurkacija
- slamnati čovjek
- pozivanje na irelevantan autoritet
- lažna dilema
- lažni uzrok
- pozivanje na strah ( argumentum ad metum, argumentum in terrorem)
- pozivanje na laskanje
- argumentum a contrario
- argumentum ad temperantiam
- ishitrena generalizacija
- redefiniranje pojma
- genetička pogreška
- krivnja po asocijaciji
- potvrda posljetka
- pozivanje na licemjerje
- sklizak teren
- zamjena teza
Vrela
- ↑ Tomislav Reškovac: Logika debate, Hrvatsko debatno društvo, str. 23, pristupljeno 2. rujna 2015.