m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige) |
m file->datoteka |
||
| Nisu prikazane 2 međuinačice | |||
| Redak 3: | Redak 3: | ||
== Osnovni podaci == | == Osnovni podaci == | ||
Američki nacionalni parkovi su raspoređeni u 27 saveznih država i na područjima [[otok]]a [[Američka Samoa]] i [[Američki Djevičanski Otoci]]. Najviše se nacionalnih parkova nalazi na području [[Kalifornija|Kalifornije]] i [[Aljaska|Aljaske]], u svakoj državi po osam, a potom slijedi [[Utah]] sa pet te [[Colorado]] sa četiri nacionalna parka.<ref name="NPS">[http://www.nps.gov/index.htm National Park Service {{eng oznaka}}]</ref> Najveći nacionalni park je [[Nacionalni park Wrangell-St. Elias|Wrangell-St. Elias]] koji zauzima prostor od 32.000 km<sup>2</sup>. Najmanji je [[Nacionalni park Hot Springs|Hot Springs]] koji je smješten na prostoru manjem od 24 km<sup>2</sup>. Ukupna površina zaštićenih nacionalnih parkova iznosi oko 210.000 km<sup>2</sup>, prosječno po parku oko 3.620 km<sup>2</sup>.<ref name="NPS"/> Najposjećeniji američki nacionalni park je [[Nacionalni park Great Smoky Mountains|Great Smoky Mountains]], s više od devet milijuna posjetitelja tijekom [[2008.]] godine, a potom [[Nacionalni park Grand Canyon|Grand Canyon]], s više od četiri milijuna posjetitelja.<ref>{{ | Američki nacionalni parkovi su raspoređeni u 27 saveznih država i na područjima [[otok]]a [[Američka Samoa]] i [[Američki Djevičanski Otoci]]. Najviše se nacionalnih parkova nalazi na području [[Kalifornija|Kalifornije]] i [[Aljaska|Aljaske]], u svakoj državi po osam, a potom slijedi [[Utah]] sa pet te [[Colorado]] sa četiri nacionalna parka.<ref name="NPS">[http://www.nps.gov/index.htm National Park Service {{eng oznaka}}]</ref> Najveći nacionalni park je [[Nacionalni park Wrangell-St. Elias|Wrangell-St. Elias]] koji zauzima prostor od 32.000 km<sup>2</sup>. Najmanji je [[Nacionalni park Hot Springs|Hot Springs]] koji je smješten na prostoru manjem od 24 km<sup>2</sup>. Ukupna površina zaštićenih nacionalnih parkova iznosi oko 210.000 km<sup>2</sup>, prosječno po parku oko 3.620 km<sup>2</sup>.<ref name="NPS"/> Najposjećeniji američki nacionalni park je [[Nacionalni park Great Smoky Mountains|Great Smoky Mountains]], s više od devet milijuna posjetitelja tijekom [[2008.]] godine, a potom [[Nacionalni park Grand Canyon|Grand Canyon]], s više od četiri milijuna posjetitelja.<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.nps.gov/pub_aff/refdesk/10MVUNP.pdf|title=10 Most Visited National Parks (2008)|publisher=National Park Service|accessdate=21. studenog 2010.|format=PDF}}</ref> Četrnaest nacionalnih parkova su dio [[Svjetska baština|svjetske baštine]].<ref>{{Citiranje weba|url=http://whc.unesco.org/pg.cfm?cid=31&l=en&&&mode=table&order=region|title=World Heritage List|publisher=UNESCO World Heritage Centre|accessdate=21. studenog 2010.}}</ref> | ||
== Nacionalni parkovi == | == Nacionalni parkovi == | ||
| Redak 10: | Redak 10: | ||
!class="unsortable"|Slika | !class="unsortable"|Slika | ||
!Lokacija | !Lokacija | ||
!Osnovan<ref name="Index" /><ref>{{ | !Osnovan<ref name="Index" /><ref>{{Citiranje weba|url=http://home.nps.gov/applications/budget2/documents/chronop.pdf|title=National Park System Areas Listed in Chronological Order of Date Authorized under DOI|date=27 June 2005|publisher=National Park Service|accessdate=21. studenog 2010.|format=PDF}}</ref> | ||
!Površina km<sup>2</sup><ref name="Index">{{Citiranje knjige|title=The National Parks: Index 2005–2007|publisher=National Park Service|location=Washington, D.C.|isbn=9780912627755|url=http://www.nps.gov/pub_aff/refdesk/index2005_07.pdf|accessdate=21. studenog 2010|format=PDF}}</ref> | !Površina km<sup>2</sup><ref name="Index">{{Citiranje knjige|title=The National Parks: Index 2005–2007|publisher=National Park Service|location=Washington, D.C.|isbn=9780912627755|url=http://www.nps.gov/pub_aff/refdesk/index2005_07.pdf|accessdate=21. studenog 2010|format=PDF}}</ref> | ||
!class="unsortable"|Kratki opis | !class="unsortable"|Kratki opis | ||
|- | |- | ||
|[[Nacionalni park Acadia|Acadia]] | |[[Nacionalni park Acadia|Acadia]] | ||
|[[ | |[[Datoteka:SealHarborANP.jpg|150px]] | ||
|[[Maine]]<br/><small>{{coord|44.35|-68.21|name=Acadia|type:landmark}}</small> | |[[Maine]]<br/><small>{{coord|44.35|-68.21|name=Acadia|type:landmark}}</small> | ||
|26. veljače 1919. | |26. veljače 1919. | ||
|191,8 | |191,8 | ||
|Pokriva veći dio [[otok]]a Mount Desert i druge priobalne otoke. U sastavu nacionalnog parka je najviša planina na obali [[Atlantski ocean|Atlantika]], [[granit]]ni vrhovi, obalna crta oceana, šume i slatkovodna jezera.<ref>{{ | |Pokriva veći dio [[otok]]a Mount Desert i druge priobalne otoke. U sastavu nacionalnog parka je najviša planina na obali [[Atlantski ocean|Atlantika]], [[granit]]ni vrhovi, obalna crta oceana, šume i slatkovodna jezera.<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.nps.gov/acad/|title=Acadia National Park|publisher=National Park Service|accessdate=21. studenog 2010.}}</ref> | ||
|- | |- | ||
|[[Nacionalni park Američka Samoa|Američka Samoa]] | |[[Nacionalni park Američka Samoa|Američka Samoa]] | ||
|[[ | |[[Datoteka:Ofu Beach NPS.jpg|150px]] | ||
|[[Američka Samoa]]<br/><small>{{coord|-14.25|-170.68|name=American Samoa|type:landmark}}</small> | |[[Američka Samoa]]<br/><small>{{coord|-14.25|-170.68|name=American Samoa|type:landmark}}</small> | ||
|31. listopada 1988. | |31. listopada 1988. | ||
|36,4 | |36,4 | ||
|Najjužniji američki nacionalni park koji je smješten na tri otoka Američke Samoe. U sastavu parka su zaštićeni [[koraljni greben]]i, kišne šume, [[vulkan]]ske planine i bijele plaže. Područje je dom [[Samoanci|Samoanaca]], samoanskih letećih lisica, [[morske kornjače|morskih kornjača]] i oko 900 različitih vrsta [[riba]].<ref>{{ | |Najjužniji američki nacionalni park koji je smješten na tri otoka Američke Samoe. U sastavu parka su zaštićeni [[koraljni greben]]i, kišne šume, [[vulkan]]ske planine i bijele plaže. Područje je dom [[Samoanci|Samoanaca]], samoanskih letećih lisica, [[morske kornjače|morskih kornjača]] i oko 900 različitih vrsta [[riba]].<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.nps.gov/npsa/|title=National Park of American Samoa|publisher=National Park Service|accessdate=21. studenog 2010.}}</ref> | ||
|- | |- | ||
|[[Nacionalni park Arches|Arches]] | |[[Nacionalni park Arches|Arches]] | ||
|[[ | |[[Datoteka:Delicate arch sunset.jpg|150px]] | ||
|[[Utah]]<br/><small>{{coord|38.68|-109.57|name=Arches|type:landmark}}</small> | |[[Utah]]<br/><small>{{coord|38.68|-109.57|name=Arches|type:landmark}}</small> | ||
|12. studenog 1971. | |12. studenog 1971. | ||
|309.7 | |309.7 | ||
|U ovom nacionalnom parku se nalazi preko 2.000 lukova pješčenjaka. Ove strukture su nastale kao posljedica pustinjske klime i [[erozija|erozije]] tijekom milijuna godina. U parku se nalaze i ostale [[geologija|geološke]] formacije poput kamenih stupova, tornjeva i kula.<ref>{{ | |U ovom nacionalnom parku se nalazi preko 2.000 lukova pješčenjaka. Ove strukture su nastale kao posljedica pustinjske klime i [[erozija|erozije]] tijekom milijuna godina. U parku se nalaze i ostale [[geologija|geološke]] formacije poput kamenih stupova, tornjeva i kula.<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.nps.gov/arch/|title=Arches National Park|publisher=National Park Service|accessdate=21. studenog 2010.}}</ref> | ||
|- | |- | ||
|[[Nacionalni park Badlands|Badlands]] | |[[Nacionalni park Badlands|Badlands]] | ||
|[[ | |[[Datoteka:2003-10-15 1600x900 south dakota badlands.jpg|150px]] | ||
|[[Južna Dakota]]<br/><small>{{coord|43.75|-102.50|name=Badlands|type:landmark}}</small> | |[[Južna Dakota]]<br/><small>{{coord|43.75|-102.50|name=Badlands|type:landmark}}</small> | ||
|10. studenog 1978. | |10. studenog 1978. | ||
|982,4 | |982,4 | ||
|U nacionalnom parku Badlands se nalazi zbrika vertikalnih tornjeva sa relativno ravnim vrhovima i velika travnata [[prerija]]. Područje parka je najbogatije svjetsko nalazište fosila iz [[oligocen]]a te stanište razne divljači, uključujući [[bizon]]e, [[muflon]]e, [[Tvor jazavci|tvor]]ove i [[lisica|lisice]].<ref>{{ | |U nacionalnom parku Badlands se nalazi zbrika vertikalnih tornjeva sa relativno ravnim vrhovima i velika travnata [[prerija]]. Područje parka je najbogatije svjetsko nalazište fosila iz [[oligocen]]a te stanište razne divljači, uključujući [[bizon]]e, [[muflon]]e, [[Tvor jazavci|tvor]]ove i [[lisica|lisice]].<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.nps.gov/badl/|title=Badlands National Park|publisher=National Park Service|accessdate=21. studenog 2010}}</ref> | ||
|- | |- | ||
|[[Nacionalni park Big Bend|Big Bend]] | |[[Nacionalni park Big Bend|Big Bend]] | ||
|[[ | |[[Datoteka:Emory Peak Summit.jpg|150px]] | ||
|[[Teksas]]<br/><small>{{coord|29.25|-103.25|name=Big Bend|type:landmark}}</small> | |[[Teksas]]<br/><small>{{coord|29.25|-103.25|name=Big Bend|type:landmark}}</small> | ||
|20. lipnja 1935. | |20. lipnja 1935. | ||
|3.242,2 | |3.242,2 | ||
|Park obuhvaća pogranično područje rijeke [[Rio Grande]] duž američko-[[Meksiko|meksičke]] granice. U sastavu parka je i pustinja Chihuahuan. Područje je bogato nalazište raznih fosila iz vremena [[kreda|krede]] i [[tercijar]]a te raznih predmeta [[indijanci|indijanske]] kulture.<ref>{{ | |Park obuhvaća pogranično područje rijeke [[Rio Grande]] duž američko-[[Meksiko|meksičke]] granice. U sastavu parka je i pustinja Chihuahuan. Područje je bogato nalazište raznih fosila iz vremena [[kreda|krede]] i [[tercijar]]a te raznih predmeta [[indijanci|indijanske]] kulture.<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.nps.gov/bibe/|title=Big Bend National Park|date=21. studenog 2009.|publisher=National Park Service|accessdate=}}</ref> | ||
|- | |- | ||
|[[Nacionalni park Biscayne|Biscayne]] | |[[Nacionalni park Biscayne|Biscayne]] | ||
|[[ | |[[Datoteka:Biscayne NP snorkeling.jpg|150px]] | ||
|[[Florida]]<br/><small>{{coord|25.65|-80.08|name=Biscayne|type:landmark}}</small> | |[[Florida]]<br/><small>{{coord|25.65|-80.08|name=Biscayne|type:landmark}}</small> | ||
|28. lipnja 1980. | |28. lipnja 1980. | ||
|699,8 | |699,8 | ||
|Smješten u zaljevu Biscayne Bay, ovaj park na sjevernom dijelu Florida Keysa sastavljen je od četiri međusobno povezana morska [[ekosustav]]a: šume mangrova, zaljeva, Florida Keysa i koraljnih grebena. Stanište je zapadnog lamantina ({{lat icon}} ''Trichechus manatus''), američkog krokodila ({{lat icon}} ''Crocodylus acutus''), raznih morskih kornjača i [[sokolovke|sivog sokola]].<ref>{{ | |Smješten u zaljevu Biscayne Bay, ovaj park na sjevernom dijelu Florida Keysa sastavljen je od četiri međusobno povezana morska [[ekosustav]]a: šume mangrova, zaljeva, Florida Keysa i koraljnih grebena. Stanište je zapadnog lamantina ({{lat icon}} ''Trichechus manatus''), američkog krokodila ({{lat icon}} ''Crocodylus acutus''), raznih morskih kornjača i [[sokolovke|sivog sokola]].<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.nps.gov/bisc/|title=Biscayne National Park|publisher=National Park Service|accessdate=21. studenog 2010.}}</ref> | ||
|- | |- | ||
|[[Nacionalni park Black Canyon of the Gunnison|Black Canyon of the Gunnison]] | |[[Nacionalni park Black Canyon of the Gunnison|Black Canyon of the Gunnison]] | ||
|[[ | |[[Datoteka:Black canyon gunnison Colorado.jpg|150px]] | ||
|[[Colorado]]<br/><small>{{coord|38.57|-107.72|name=Black Canyon of the Gunnison|type:landmark}}</small> | |[[Colorado]]<br/><small>{{coord|38.57|-107.72|name=Black Canyon of the Gunnison|type:landmark}}</small> | ||
|21. listopada 1999. | |21. listopada 1999. | ||
|133,3 | |133,3 | ||
|Nacionalni park obuhvaća četvrtinu rijeke Gunnison sa zidovima kanjona iz [[kambrij|pretkambrija]]. Zidovi kanjona su vrlo strmi, a kanjon je omiljeno mjesto za [[rafting]] i [[slobodno penjanje]]. Naziv ''Crni'' zahvaljuje svojoj maloj širini zbog koje je stalno u sjeni pa ostavlja dojam da su zidovi crne boje.<ref>{{ | |Nacionalni park obuhvaća četvrtinu rijeke Gunnison sa zidovima kanjona iz [[kambrij|pretkambrija]]. Zidovi kanjona su vrlo strmi, a kanjon je omiljeno mjesto za [[rafting]] i [[slobodno penjanje]]. Naziv ''Crni'' zahvaljuje svojoj maloj širini zbog koje je stalno u sjeni pa ostavlja dojam da su zidovi crne boje.<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.nps.gov/blca/|title=Black Canyon of the Gunnison National Park|publisher=National Park Service|accessdate=21. studenog 2010.}}</ref> | ||
|- | |- | ||
|[[Nacionalni park Bryce Canyon|Bryce Canyon]] | |[[Nacionalni park Bryce Canyon|Bryce Canyon]] | ||
|[[ | |[[Datoteka:Bryce Canyon Hoodoos Amphitheater.jpg|150px]] | ||
|[[Utah]]<br/><small>{{coord|37.57|-112.18|name=Bryce Canyon|type:landmark}}</small> | |[[Utah]]<br/><small>{{coord|37.57|-112.18|name=Bryce Canyon|type:landmark}}</small> | ||
|25. veljače 1928. | |25. veljače 1928. | ||
|145 | |145 | ||
|Bryce Canyon je ogromni prirodni [[amfiteatar]] uz visoravan Paunsaugunt. U području se nalazi na stotine visokih piramida građenih od sedimentnih stijena formiranih erozijom. Područje su izvorno nastanjivali Indijanci a kasnije i doseljenici [[mormoni]].<ref>{{ | |Bryce Canyon je ogromni prirodni [[amfiteatar]] uz visoravan Paunsaugunt. U području se nalazi na stotine visokih piramida građenih od sedimentnih stijena formiranih erozijom. Područje su izvorno nastanjivali Indijanci a kasnije i doseljenici [[mormoni]].<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.nps.gov/brca/|title=Bryce Canyon National Park|publisher=National Park Service|accessdate=21. studenog 2010.}}</ref> | ||
|- | |- | ||
|[[Nacionalni park Canyonlands|Canyonlands]] | |[[Nacionalni park Canyonlands|Canyonlands]] | ||
|[[ | |[[Datoteka:Canyonlands Needles.jpg|150px]] | ||
|[[Utah]]<br/><small>{{coord|38.2|-109.93|name=Canyonlands|type:landmark}}</small> | |[[Utah]]<br/><small>{{coord|38.2|-109.93|name=Canyonlands|type:landmark}}</small> | ||
|12. rujna 1964. | |12. rujna 1964. | ||
|1.366,2 | |1.366,2 | ||
|Kanjon i tornjevi su oblikovani utjecajem rijeka Colorado, Green River i njihovih pritoka. Park je podijeljen na četiri okruga a obiluje nalazima kulture [[Pueblo Indijanci|Pueblo indijanaca]].<ref>{{ | |Kanjon i tornjevi su oblikovani utjecajem rijeka Colorado, Green River i njihovih pritoka. Park je podijeljen na četiri okruga a obiluje nalazima kulture [[Pueblo Indijanci|Pueblo indijanaca]].<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.nps.gov/cany/|title=Canyonlands National Park|publisher=National Park Service|accessdate=21. studenog 2010.}}</ref> | ||
|- | |- | ||
|[[Nacionalni park Capitol Reef|Capitol Reef]] | |[[Nacionalni park Capitol Reef|Capitol Reef]] | ||
|[[ | |[[Datoteka:Cassidy Arch, Capitol Reef National Park.JPG|150px]] | ||
|[[Utah]]<br/><small>{{coord|38.20|-111.17|name=Capitol Reef|type:landmark}}</small> | |[[Utah]]<br/><small>{{coord|38.20|-111.17|name=Capitol Reef|type:landmark}}</small> | ||
|18. prosinca 1971. | |18. prosinca 1971. | ||
|979 | |979 | ||
|Ovaj nacionalni park sadrži oko 160 km dugačku vododerinu na kojoj su izloženi razni [[geologija|geološki]] slojevi. Ostale prirodne značajke su monoliti, pješčenjačke kupole i hridi u obliku zgrade Američkog kongresa.<ref>{{ | |Ovaj nacionalni park sadrži oko 160 km dugačku vododerinu na kojoj su izloženi razni [[geologija|geološki]] slojevi. Ostale prirodne značajke su monoliti, pješčenjačke kupole i hridi u obliku zgrade Američkog kongresa.<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.nps.gov/care/|title=Capitol Reef National Park|publisher=National Park Service|accessdate=21. studenog 2010.}}</ref> | ||
|- | |- | ||
|[[Nacionalni park Carlsbad Caverns|Carlsbad Caverns]] | |[[Nacionalni park Carlsbad Caverns|Carlsbad Caverns]] | ||
|[[ | |[[Datoteka:Carlsbad Interior Formations.jpg|150px]] | ||
|[[Novi Meksiko]]<br/><small>{{coord|32.17|-104.44|name=Carlsbad Caverns|type:landmark}}</small> | |[[Novi Meksiko]]<br/><small>{{coord|32.17|-104.44|name=Carlsbad Caverns|type:landmark}}</small> | ||
|14. svibnja 1930. | |14. svibnja 1930. | ||
|189,3 | |189,3 | ||
|Nacionalni park se sastoji od 117 [[špilja]] od kojih je najduža oko 190 km dugačka. Špilja Big Room 1.200 metara duga i dom je za više od 400.000 meksičkih i 16 drugih vrsta [[šišmiš]]a. Na površinskom dijelu parka se nalaze pustinja Chihuahuan i izvori Rattlesnake.<ref>{{ | |Nacionalni park se sastoji od 117 [[špilja]] od kojih je najduža oko 190 km dugačka. Špilja Big Room 1.200 metara duga i dom je za više od 400.000 meksičkih i 16 drugih vrsta [[šišmiš]]a. Na površinskom dijelu parka se nalaze pustinja Chihuahuan i izvori Rattlesnake.<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.nps.gov/cave/|title=Carlsbad Caverns National Park|publisher=National Park Service|accessdate=21. studenog 2010.}}</ref> | ||
|- | |- | ||
|[[Nacionalni park Channel Islands|Channel Islands]] | |[[Nacionalni park Channel Islands|Channel Islands]] | ||
|[[ | |[[Datoteka:Channel Islands National Park.jpg|150px]] | ||
|[[Kalifornija]]<br/><small>{{coord|34.01|-119.42|name=Channel Islands|type:landmark}}</small> | |[[Kalifornija]]<br/><small>{{coord|34.01|-119.42|name=Channel Islands|type:landmark}}</small> | ||
|5. ožujka 1980. | |5. ožujka 1980. | ||
|1.009,9 | |1.009,9 | ||
|Pet od osam kalifornijskih Kanalskih otoka su zaštićena područja, a polovica nacionalnog parka je podvodno područje. Otoci imaju jedinstveni [[Sredozemlje|sredozemni]] ekosustav i dom su za više od 2.000 vrsta kopnenih [[biljke|biljaka]] i životinja od kojih je 145 [[endem|endemskih]]. Otoke su izvorno naseljavali [[Chumash Indijanci]].<ref>{{ | |Pet od osam kalifornijskih Kanalskih otoka su zaštićena područja, a polovica nacionalnog parka je podvodno područje. Otoci imaju jedinstveni [[Sredozemlje|sredozemni]] ekosustav i dom su za više od 2.000 vrsta kopnenih [[biljke|biljaka]] i životinja od kojih je 145 [[endem|endemskih]]. Otoke su izvorno naseljavali [[Chumash Indijanci]].<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.nps.gov/chis/|title=Channel Islands National Park|publisher=National Park Service|accessdate=21. studenog 2010.}}</ref> | ||
|- | |- | ||
|[[Nacionalni park Congaree|Congaree]] | |[[Nacionalni park Congaree|Congaree]] | ||
|[[ | |[[Datoteka:Congaree swamp.jpg|150px]] | ||
|[[Južna Karolina]]<br/><small>{{coord|33.78|-80.78|name=Congaree|type:landmark}}</small> | |[[Južna Karolina]]<br/><small>{{coord|33.78|-80.78|name=Congaree|type:landmark}}</small> | ||
|10. studenog 2003. | |10. studenog 2003. | ||
|107,4 | |107,4 | ||
|Ovaj nacionalni park, u čijem je sastavu rijeka Congaree, dom je najveće preostale močvarne [[prašuma|prašume]] u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]]. Neka od stabala su najviša na [[istok]]u Sjedinjenih Američkih Država.<ref>{{ | |Ovaj nacionalni park, u čijem je sastavu rijeka Congaree, dom je najveće preostale močvarne [[prašuma|prašume]] u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]]. Neka od stabala su najviša na [[istok]]u Sjedinjenih Američkih Država.<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.nps.gov/cong/|title=Congaree National Park|publisher=National Park Service|accessdate=21. studenog 2010.}}</ref> | ||
|- | |- | ||
|[[Nacionalni park Crater Lake|Crater Lake]] | |[[Nacionalni park Crater Lake|Crater Lake]] | ||
|[[ | |[[Datoteka:Crater lake oregon.jpg|150px]] | ||
|[[Oregon]]<br/><small>{{coord|42.94|-122.1|name=Crater Lake|type:landmark}}</small> | |[[Oregon]]<br/><small>{{coord|42.94|-122.1|name=Crater Lake|type:landmark}}</small> | ||
|22. svibnja 1902. | |22. svibnja 1902. | ||
|741,5 | |741,5 | ||
|Kratersko jezero ({{eng oznaka}} ''Crater Lake'') smješteno je u [[kaldera|kalderi]] planine Mazama, formiranoj nakon velike vulkanske erupcije prije 7.700 godina. To je najdublje jezero u Sjedinjenim Američkim Državama a poznato je po svojoj plavoj boji i čistoći vode. Na jezeru postoje dva otočića, a jezero se puni isključivo padalinama.<ref>{{ | |Kratersko jezero ({{eng oznaka}} ''Crater Lake'') smješteno je u [[kaldera|kalderi]] planine Mazama, formiranoj nakon velike vulkanske erupcije prije 7.700 godina. To je najdublje jezero u Sjedinjenim Američkim Državama a poznato je po svojoj plavoj boji i čistoći vode. Na jezeru postoje dva otočića, a jezero se puni isključivo padalinama.<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.nps.gov/crla/|title=Crater Lake National Park|publisher=National Park Service|accessdate=21. studenog 2010.}}</ref> | ||
|- | |- | ||
|[[Nacionalni park Cuyahoga Valley|Cuyahoga Valley]] | |[[Nacionalni park Cuyahoga Valley|Cuyahoga Valley]] | ||
|[[ | |[[Datoteka:OhioErieCanalLock.JPG|150px]] | ||
|[[Ohio]]<br/><small>{{coord|41.24|-81.55|name=Cuyahoga Valley|type:landmark}}</small> | |[[Ohio]]<br/><small>{{coord|41.24|-81.55|name=Cuyahoga Valley|type:landmark}}</small> | ||
|11. listopada 2000. | |11. listopada 2000. | ||
|133 | |133 | ||
|Ovaj park smješten je uz rijeku Cuyahoga, a obiluje [[slap]]ovima, brdima i stazama, te prikazuje način ranog ruralnog života. U parku se također nalaze brojne povijesne kuće, [[most]]ovi i druge građevine.<ref>{{ | |Ovaj park smješten je uz rijeku Cuyahoga, a obiluje [[slap]]ovima, brdima i stazama, te prikazuje način ranog ruralnog života. U parku se također nalaze brojne povijesne kuće, [[most]]ovi i druge građevine.<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.nps.gov/cuva/|title=Cuyahoga Valley National Park|publisher=National Park Service|accessdate=21. studenog 2010.}}</ref> | ||
|- | |- | ||
|[[Nacionalni park Dolina smrti|Dolina smrti]] | |[[Nacionalni park Dolina smrti|Dolina smrti]] | ||
|[[ | |[[Datoteka:Devil's Golf Course in Death Valley NP.jpg|150px]] | ||
|[[Kalifornija]], [[Nevada]]<br/><small>{{coord|36.24|-116.82|name=Death Valley|type:landmark}}</small> | |[[Kalifornija]], [[Nevada]]<br/><small>{{coord|36.24|-116.82|name=Death Valley|type:landmark}}</small> | ||
|31. listopada 1994. | |31. listopada 1994. | ||
|13.647,6 | |13.647,6 | ||
|Dolina smrti je najtoplije, najniže, a najsušnije područje Sjedinjenih Američkih Država. U parku se nalaze brojni kanjoni, [[pješčana dina|pješčane dine]], planine, slane ravnice i više od 1.000 vrsta biljaka.<ref>{{ | |Dolina smrti je najtoplije, najniže, a najsušnije područje Sjedinjenih Američkih Država. U parku se nalaze brojni kanjoni, [[pješčana dina|pješčane dine]], planine, slane ravnice i više od 1.000 vrsta biljaka.<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.nps.gov/deva/|title=Death Valley National Park|publisher=National Park Service|accessdate=21. studenog 2010.}}</ref> | ||
|- | |- | ||
|[[Nacionalni park Denali|Denali]] | |[[Nacionalni park Denali|Denali]] | ||
|[[ | |[[Datoteka:Mount McKinley and Denali National Park Road 2048px.jpg|150px]] | ||
|[[Aljaska]]<br/><small>{{coord|63.33|-150.50|name=Denali|type:landmark}}</small> | |[[Aljaska]]<br/><small>{{coord|63.33|-150.50|name=Denali|type:landmark}}</small> | ||
|26. veljače 1917. | |26. veljače 1917. | ||
|19.185,8 | |19.185,8 | ||
|Nacionalni park Denali smješten je oko planine Mount McKinley, najviše planine u Sjevernoj Americi. McKinley i ostali vrhovi planinskog lanca Alaska Range prekriveni su dugačkim [[ledenjak|ledenjacima]] i sjevernim šumama. Ovo područje je obitavalište medvjeda [[grizli]], [[karibu]]a i [[sivi vuk|sivih vukova]].<ref>{{ | |Nacionalni park Denali smješten je oko planine Mount McKinley, najviše planine u Sjevernoj Americi. McKinley i ostali vrhovi planinskog lanca Alaska Range prekriveni su dugačkim [[ledenjak|ledenjacima]] i sjevernim šumama. Ovo područje je obitavalište medvjeda [[grizli]], [[karibu]]a i [[sivi vuk|sivih vukova]].<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.nps.gov/dena/|title=Denali National Park|publisher=National Park Service|accessdate=21. studenog 2010.}}</ref> | ||
|- | |- | ||
|[[Nacionalni park Dry Tortugas|Dry Tortugas]] | |[[Nacionalni park Dry Tortugas|Dry Tortugas]] | ||
|[[ | |[[Datoteka:Fort-Jefferson Dry-Tortugas.jpg|150px]] | ||
|[[Florida]]<br/><small>{{coord|24.63|-82.87|name=Dry Tortugas|type:landmark}}</small> | |[[Florida]]<br/><small>{{coord|24.63|-82.87|name=Dry Tortugas|type:landmark}}</small> | ||
|26. listopada 1992. | |26. listopada 1992. | ||
|261,8 | |261,8 | ||
|Dry Tortugas se nalazi zapadno od Florida Keysa. Otok je dom tvrđave Fort Jefferson, najveće zidane građevine na zapadnoj hemisferi. Većinu parka čini [[more]] pa park obiluje koraljnim grebenima i brojnim brodskim olupinama. U nacionalni park je moguće doći isključivo zračnim ili morskim putem.<ref>{{ | |Dry Tortugas se nalazi zapadno od Florida Keysa. Otok je dom tvrđave Fort Jefferson, najveće zidane građevine na zapadnoj hemisferi. Većinu parka čini [[more]] pa park obiluje koraljnim grebenima i brojnim brodskim olupinama. U nacionalni park je moguće doći isključivo zračnim ili morskim putem.<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.nps.gov/drto/|title=Dry Tortugas National Park|publisher=National Park Service|accessdate=21. studenog 2010.}}</ref> | ||
|- | |- | ||
|[[Nacionalni park Everglades|Everglades]] | |[[Nacionalni park Everglades|Everglades]] | ||
|[[ | |[[Datoteka:Everglades National Park cypress.jpg|150px]] | ||
|[[Florida]]<br/><small>{{coord|25.32|-80.93|name=Everglades|type:landmark}}</small> | |[[Florida]]<br/><small>{{coord|25.32|-80.93|name=Everglades|type:landmark}}</small> | ||
|30. svibnja 1934. | |30. svibnja 1934. | ||
|6.104,8 | |6.104,8 | ||
|Nacionalni park Everglades najveća je suptropska divljina Sjedinjenih Američkih država. Ovaj ekosustav [[Šuma mangrova|šume magrova]] i morskog [[estuarij]]a dom je 36 zaštićenih vrsta uključujući floridsku [[pantera|panteru]], američkog krokodila i zapadnog lamantina.<ref>{{ | |Nacionalni park Everglades najveća je suptropska divljina Sjedinjenih Američkih država. Ovaj ekosustav [[Šuma mangrova|šume magrova]] i morskog [[estuarij]]a dom je 36 zaštićenih vrsta uključujući floridsku [[pantera|panteru]], američkog krokodila i zapadnog lamantina.<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.nps.gov/ever/|title=Everglades National Park|publisher=National Park Service|accessdate=21. studenog 2010.}}</ref> | ||
|- | |- | ||
|[[Nacionalni park Gates of the Arctic|Gates of the Arctic]] | |[[Nacionalni park Gates of the Arctic|Gates of the Arctic]] | ||
|[[ | |[[Datoteka:GatesofArctic.jpg|150px]] | ||
|[[Aljaska]]<br/><small>{{coord|67.78|-153.30|name=Gates of the Arctic|type:landmark}}</small> | |[[Aljaska]]<br/><small>{{coord|67.78|-153.30|name=Gates of the Arctic|type:landmark}}</small> | ||
|2. prosinca 1980. | |2. prosinca 1980. | ||
|30.448,1 | |30.448,1 | ||
|Najsjeverniji američki nacionalni park žaštićeni je dio planinskog prstena [[Brooks Range]]. Dom je aljaških starosjedilaca koji su od zemlje i karibua preživljavali oko 11.000 godina.<ref>{{ | |Najsjeverniji američki nacionalni park žaštićeni je dio planinskog prstena [[Brooks Range]]. Dom je aljaških starosjedilaca koji su od zemlje i karibua preživljavali oko 11.000 godina.<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.nps.gov/gaar/|title=Gates of the Arctic National Park|publisher=National Park Service|accessdate=21. studenog 2010.}}</ref> | ||
|- | |- | ||
|[[Nacionalni park Glacier|Glacier]] | |[[Nacionalni park Glacier|Glacier]] | ||
|[[ | |[[Datoteka:Goat Haunt Overlook.jpg|150px]] | ||
|[[Montana]]<br/><small>{{coord|48.80|-114.00|name=Glacier|type:landmark}}</small> | |[[Montana]]<br/><small>{{coord|48.80|-114.00|name=Glacier|type:landmark}}</small> | ||
|11. svibnja 1910. | |11. svibnja 1910. | ||
|4.101,8 | |4.101,8 | ||
|Park je dio većeg Waterton Glacier International Peace parka. U ovom području se nalazi 26 preostalih ledenjaka i 130 jezera smještenih ispod vrhova planine Rocky Mountain. <ref>{{ | |Park je dio većeg Waterton Glacier International Peace parka. U ovom području se nalazi 26 preostalih ledenjaka i 130 jezera smještenih ispod vrhova planine Rocky Mountain. <ref>{{Citiranje weba|url=http://www.nps.gov/glac/|title=Glacier National Park|publisher=National Park Service|accessdate=21. studenog 2010.}}</ref> | ||
|- | |- | ||
|[[Nacionalni park Glacier Bay|Glacier Bay]] | |[[Nacionalni park Glacier Bay|Glacier Bay]] | ||
|[[ | |[[Datoteka:GlacierBay3.jpg|150px]] | ||
|[[Aljaska]]<br/><small>{{coord|58.50|-137.00|name=Glacier Bay|type:landmark}}</small> | |[[Aljaska]]<br/><small>{{coord|58.50|-137.00|name=Glacier Bay|type:landmark}}</small> | ||
|2. prosinca 1980. | |2. prosinca 1980. | ||
|13.050,5 | |13.050,5 | ||
|Glacier Bay obiluje ledenjacima, planinama i [[fjord]]ovima. Umjerene kišne šume i uvale dom su grizlija, [[divokoza]], [[kit|kitova]], [[tuljan]]a i [[orao|orlova]]. Kada je 1794. otkriven, cijeli je zaljev bio okovan [[led]]om, ali su se vremenom ledenjaci otapali i povukli za više od 105 km.<ref>{{ | |Glacier Bay obiluje ledenjacima, planinama i [[fjord]]ovima. Umjerene kišne šume i uvale dom su grizlija, [[divokoza]], [[kit|kitova]], [[tuljan]]a i [[orao|orlova]]. Kada je 1794. otkriven, cijeli je zaljev bio okovan [[led]]om, ali su se vremenom ledenjaci otapali i povukli za više od 105 km.<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.nps.gov/glba/|title=Glacier Bay National Park|publisher=National Park Service|accessdate=21. studenog 2010.}}</ref> | ||
|- | |- | ||
|[[Nacionalni park Grand Canyon|Grand Canyon]] | |[[Nacionalni park Grand Canyon|Grand Canyon]] | ||
|[[ | |[[Datoteka:USA 09847 Grand Canyon Luca Galuzzi 2007.jpg|150px]] | ||
|[[Arizona]]<br/><small>{{coord|36.06|-112.14|name=Grand Canyon|type:landmark}}</small> | |[[Arizona]]<br/><small>{{coord|36.06|-112.14|name=Grand Canyon|type:landmark}}</small> | ||
|26. veljače 1919. | |26. veljače 1919. | ||
|4.926,7 | |4.926,7 | ||
|Grand kanjon, koji je oblikovala rijeka Colorado, dug je 446 km, dubok do 1.600 m i širok do 24 km. Milijuni godina izloženosti doveli su do formiranja šarenih slojeva na zidovima kanjona.<ref>{{ | |Grand kanjon, koji je oblikovala rijeka Colorado, dug je 446 km, dubok do 1.600 m i širok do 24 km. Milijuni godina izloženosti doveli su do formiranja šarenih slojeva na zidovima kanjona.<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.nps.gov/grca/|title=Grand Canyon National Park|publisher=National Park Service|accessdate=21. studenog 2010.}}</ref> | ||
|- | |- | ||
|[[Nacionalni park Grand Teton|Grand Teton]] | |[[Nacionalni park Grand Teton|Grand Teton]] | ||
|[[ | |[[Datoteka:Teton Range from Glacier View Turnout-closeup.JPG|150px]] | ||
|[[Wyoming]]<br/><small>{{coord|43.73|-110.80|name=Grand Teton|type:landmark}}</small> | |[[Wyoming]]<br/><small>{{coord|43.73|-110.80|name=Grand Teton|type:landmark}}</small> | ||
|26. veljače 1929. | |26. veljače 1929. | ||
|1.254,5 | |1.254,5 | ||
|Grand Teton je najveća planina u planinskom vijencu Teton range. Najveća znamenitost parka je dolina Jackson Hole.<ref>{{ | |Grand Teton je najveća planina u planinskom vijencu Teton range. Najveća znamenitost parka je dolina Jackson Hole.<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.nps.gov/grte/|title=Grand Teton National Park|publisher=National Park Service|accessdate=21. studenog 2010.}}</ref> | ||
|- | |- | ||
|[[Nacionalni park Great Basin|Great Basin]] | |[[Nacionalni park Great Basin|Great Basin]] | ||
|[[ | |[[Datoteka:Stella Lake Great Basin.jpg|150px]] | ||
|[[Nevada]]<br/><small>{{coord|38.98|-114.30|name=Great Basin|type:landmark}}</small> | |[[Nevada]]<br/><small>{{coord|38.98|-114.30|name=Great Basin|type:landmark}}</small> | ||
|27. listopada 1986. | |27. listopada 1986. | ||
|312,3 | |312,3 | ||
|Smješten oko vrha Wheeler Peak, Great Basin ({{eng oznaka}} ''Veliki bazen'') dom je 5.000 godina stare vrste stabala bora ({{lat icon}} ''Pinus aristata''), ledenjačkih morena i [[vapnenac|vapnenačkih]] špilja Lehman Caves.<ref>{{ | |Smješten oko vrha Wheeler Peak, Great Basin ({{eng oznaka}} ''Veliki bazen'') dom je 5.000 godina stare vrste stabala bora ({{lat icon}} ''Pinus aristata''), ledenjačkih morena i [[vapnenac|vapnenačkih]] špilja Lehman Caves.<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.nps.gov/grba/|title=Great Basin National Park|publisher=National Park Service|accessdate=21. studenog 2010.}}</ref> | ||
|- | |- | ||
|[[Nacionalni park Great Sand Dunes|Great Sand Dunes]] | |[[Nacionalni park Great Sand Dunes|Great Sand Dunes]] | ||
|[[ | |[[Datoteka:Coloradodunes.jpg|150px]] | ||
|[[Colorado]]<br/><small>{{coord|37.73|-105.51|name=Great Sand Dunes|type:landmark}}</small> | |[[Colorado]]<br/><small>{{coord|37.73|-105.51|name=Great Sand Dunes|type:landmark}}</small> | ||
|13. rujna 2004. | |13. rujna 2004. | ||
|173,9 | |173,9 | ||
|U nacionalnom parku se nalaze najveće ajevernoameričke [[pješčana dina|pješčane dine]] čija visina doseže do 230 m. U parku se također nalaze i travnjaci, močvare te područja grmlja. Pješčane dine su nastale kao posljedica taloženja pijeska koje rijeka [[Rio Grande]] donosi u dolinu [[San Luis Valley]] a vjetar ga raznosi po okolici.<ref>{{ | |U nacionalnom parku se nalaze najveće ajevernoameričke [[pješčana dina|pješčane dine]] čija visina doseže do 230 m. U parku se također nalaze i travnjaci, močvare te područja grmlja. Pješčane dine su nastale kao posljedica taloženja pijeska koje rijeka [[Rio Grande]] donosi u dolinu [[San Luis Valley]] a vjetar ga raznosi po okolici.<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.nps.gov/grsa/|title=Great Sand Dunes National Park|publisher=National Park Service|accessdate=21. studenog 2010.}}</ref> | ||
|- | |- | ||
|[[Nacionalni park Great Smoky Mountains|Great Smoky Mountains]] | |[[Nacionalni park Great Smoky Mountains|Great Smoky Mountains]] | ||
|[[ | |[[Datoteka:Fall at Oconaluftee Overlook.JPG|150px]] | ||
|[[Sjeverna Karolina]], [[Tennessee]]<br/><small>{{coord|35.68|-83.53|name=Great Smoky Mountains|type:landmark}}</small> | |[[Sjeverna Karolina]], [[Tennessee]]<br/><small>{{coord|35.68|-83.53|name=Great Smoky Mountains|type:landmark}}</small> | ||
|22. svibnja 1926. | |22. svibnja 1926. | ||
|2.110,4 | |2.110,4 | ||
|Planine Great Smoky Mountains dio su gorja Appalachian sa velikim rasponom visina. Dom su oko 400 vrsta [[kralježnjaci|kralježnjaka]], 100 vrsta stabala i oko 5.000 različitih biljnih vrsta.<ref>{{ | |Planine Great Smoky Mountains dio su gorja Appalachian sa velikim rasponom visina. Dom su oko 400 vrsta [[kralježnjaci|kralježnjaka]], 100 vrsta stabala i oko 5.000 različitih biljnih vrsta.<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.nps.gov/grsm/|title=Great Smoky Mountains National Park|publisher=National Park Service|accessdate=21. studenog 2010.}}</ref> | ||
|- | |- | ||
|[[Nacionalni park Guadalupe Mountains|Guadalupe Mountains]] | |[[Nacionalni park Guadalupe Mountains|Guadalupe Mountains]] | ||
|[[ | |[[Datoteka:Guadalupe_Mountains_El_Capitan_2006.jpg|150px]] | ||
|[[Teksas]]<br/><small>{{coord|31.92|-104.87|name=Guadalupe Mountains|type:landmark}}</small> | |[[Teksas]]<br/><small>{{coord|31.92|-104.87|name=Guadalupe Mountains|type:landmark}}</small> | ||
|15. listopada 1966. | |15. listopada 1966. | ||
|349,7 | |349,7 | ||
|U parku se nalazi Guadalupe Peak koji je najviši vrh američke savezne države Teksas, slikoviti kanjon McKittrick koji obiluje biljnom vrstom {{lat icon}} ''Acer grandidentatum'', dio pustinje Chihuahuan i fosilizirani greben iz razdoblja [[Perm (geološko razdoblje)|perma]].<ref>{{ | |U parku se nalazi Guadalupe Peak koji je najviši vrh američke savezne države Teksas, slikoviti kanjon McKittrick koji obiluje biljnom vrstom {{lat icon}} ''Acer grandidentatum'', dio pustinje Chihuahuan i fosilizirani greben iz razdoblja [[Perm (geološko razdoblje)|perma]].<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.nps.gov/gumo/|title=Guadalupe Mountains National Park|publisher=National Park Service|accessdate=21. studenog 2010.}}</ref> | ||
|- | |- | ||
|[[Nacionalni park Haleakala|Haleakala]] | |[[Nacionalni park Haleakala|Haleakala]] | ||
|[[ | |[[Datoteka:Haleakala Crater.jpg|150px]] | ||
|[[Havaji]]<br/><small>{{coord|20.72|-156.17|name=Haleakala|type:landmark}}</small> | |[[Havaji]]<br/><small>{{coord|20.72|-156.17|name=Haleakala|type:landmark}}</small> | ||
|1. kolovoza 1916. | |1. kolovoza 1916. | ||
|117,7 | |117,7 | ||
|Vulkan Haleakala na havajskom otoku [[Maui]] ima veliki [[krater]] sa mnoštvom stožaca ugarka. Dio parka Kipahulu obiluje slatkovodnim bazenima punim riba. Ovaj nacionalni park je dom najvećem broju ugroženih vrsta.<ref>{{ | |Vulkan Haleakala na havajskom otoku [[Maui]] ima veliki [[krater]] sa mnoštvom stožaca ugarka. Dio parka Kipahulu obiluje slatkovodnim bazenima punim riba. Ovaj nacionalni park je dom najvećem broju ugroženih vrsta.<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.nps.gov/hale/|title=Haleakala National Park|publisher=National Park Service|accessdate=21. studenog 2010.}}</ref> | ||
|- | |- | ||
|[[Nacionalni park Havajski vulkani|Havajski vulkani]] | |[[Nacionalni park Havajski vulkani|Havajski vulkani]] | ||
|[[ | |[[Datoteka:Puu Oo cropped.jpg|150px]] | ||
|[[Havaji]]<br/><small>{{coord|19.38|-155.20|name=Hawaii Volcanoes|type:landmark}}</small> | |[[Havaji]]<br/><small>{{coord|19.38|-155.20|name=Hawaii Volcanoes|type:landmark}}</small> | ||
|1. kolovoza 1916. | |1. kolovoza 1916. | ||
|1.308,9 | |1.308,9 | ||
|Nacionalni park Havajski vulkani smješten je na najvećem havajskom otoku istoimenog naziva Havaji. U sastavu parka su dva najaktivnija svjetska vulkana [[Kilauea]] i [[Mauna Loa]]. Raznoliki ekosustav parka se proteže od razine mora do visine od oko 4.000 m.<ref>{{ | |Nacionalni park Havajski vulkani smješten je na najvećem havajskom otoku istoimenog naziva Havaji. U sastavu parka su dva najaktivnija svjetska vulkana [[Kilauea]] i [[Mauna Loa]]. Raznoliki ekosustav parka se proteže od razine mora do visine od oko 4.000 m.<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.nps.gov/havo/|title=Hawaii Volcanoes National Park|publisher=National Park Service|accessdate=21. studenog 2010.}}</ref> | ||
|- | |- | ||
|[[Nacionalni park Hot Springs|Hot Springs]] | |[[Nacionalni park Hot Springs|Hot Springs]] | ||
|[[ | |[[Datoteka:Hots Springs National Park aerial.jpg|150px]] | ||
|[[Arkansas]]<br/><small>{{coord|34.51|-93.05|name=Hot Springs|type:landmark}}</small> | |[[Arkansas]]<br/><small>{{coord|34.51|-93.05|name=Hot Springs|type:landmark}}</small> | ||
|4. ožujka 1921. | |4. ožujka 1921. | ||
|22,5 | |22,5 | ||
|Ovo je jedini američki nacionalni park koji se nalazi u urbanom području, a ujedno je i najmanji američki nacionalni park. Smješten je oko geotermalnih vrućih izvora.<ref>{{ | |Ovo je jedini američki nacionalni park koji se nalazi u urbanom području, a ujedno je i najmanji američki nacionalni park. Smješten je oko geotermalnih vrućih izvora.<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.nps.gov/hosp/|title=Hot Springs National Park|publisher=National Park Service|accessdate=21. studenog 2010.}}</ref> | ||
|- | |- | ||
|[[Nacionalni park Isle Royale|Isle Royale]] | |[[Nacionalni park Isle Royale|Isle Royale]] | ||
|[[ | |[[Datoteka:IsleRoyalePlane.jpg|150px]] | ||
|[[Michigan]]<br/><small>{{coord|48.10|-88.55|name=Isle Royale|type:landmark}}</small> | |[[Michigan]]<br/><small>{{coord|48.10|-88.55|name=Isle Royale|type:landmark}}</small> | ||
|3. ožujka 1931. | |3. ožujka 1931. | ||
|2.314 | |2.314 | ||
|Isle Royale je najveći otok jezera [[Superior]] i jedan je od dva parka do kojih se ne može doći cestovnom komunikacijom. Zbog divljine i izoliranosti jedan je od najmanje posjećivanih američkih nacionalnih parkova. Na otoku obitava tek 20-tak vrsta sisavaca.<ref>{{ | |Isle Royale je najveći otok jezera [[Superior]] i jedan je od dva parka do kojih se ne može doći cestovnom komunikacijom. Zbog divljine i izoliranosti jedan je od najmanje posjećivanih američkih nacionalnih parkova. Na otoku obitava tek 20-tak vrsta sisavaca.<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.nps.gov/isro/|title=Isle Royale National Park|publisher=National Park Service|accessdate=21. studenog 2010.}}</ref> | ||
|- | |- | ||
|[[Nacionalni park Joshua Tree|Joshua Tree]] | |[[Nacionalni park Joshua Tree|Joshua Tree]] | ||
|[[ | |[[Datoteka:Joshua Tree - Rock formation in Real Hidden Valley 1.jpg|150px]] | ||
|[[Kalifornija]]<br/><small>{{coord|33.79|-115.90|name=Joshua Tree|type:landmark}}</small> | |[[Kalifornija]]<br/><small>{{coord|33.79|-115.90|name=Joshua Tree|type:landmark}}</small> | ||
|31. listopada 1994. | |31. listopada 1994. | ||
|3.196 | |3.196 | ||
|Park pokriva dijelove područja pustinja Colorado i Mojave, a dijelom se nalazi na području planina Little San Bernardino. Park je dom biljke juka ({{lat icon'' ''Yucca brevifolia'', {{eng oznaka}} ''Joshua tree''). Područje obiluje pješčanim dinama, suhim jezerima, planinama i granitnim monolitima.<ref>{{ | |Park pokriva dijelove područja pustinja Colorado i Mojave, a dijelom se nalazi na području planina Little San Bernardino. Park je dom biljke juka ({{lat icon'' ''Yucca brevifolia'', {{eng oznaka}} ''Joshua tree''). Područje obiluje pješčanim dinama, suhim jezerima, planinama i granitnim monolitima.<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.nps.gov/jotr/|title=Joshua Tree National Park|publisher=National Park Service|accessdate=21. studenog 2010.}}</ref> | ||
|- | |- | ||
|[[Nacionalni park Katmai|Katmai]] | |[[Nacionalni park Katmai|Katmai]] | ||
|[[ | |[[Datoteka:Brown bears brooks falls.jpg|150px]] | ||
|[[Aljaska]]<br/><small>{{coord|58.50|-155.00|name=Katmai|type:landmark}}</small> | |[[Aljaska]]<br/><small>{{coord|58.50|-155.00|name=Katmai|type:landmark}}</small> | ||
|2. prosinca 1980. | |2. prosinca 1980. | ||
|14.870,3 | |14.870,3 | ||
|Nacionalni park Katmai se nalazi u saveznoj državi Aljaska. U sastavu parka je dolina Valley of Ten Thousand Smokes i tokovi pepela nastali [[1912.]] godine nakon erupcije vulkana Novarupta i stratovulkana Mount Katmai. Tijekom proljeća u područje dolaze brojni smeđi medvjedi u potrazi i lovu na [[losos]]e.<ref>{{ | |Nacionalni park Katmai se nalazi u saveznoj državi Aljaska. U sastavu parka je dolina Valley of Ten Thousand Smokes i tokovi pepela nastali [[1912.]] godine nakon erupcije vulkana Novarupta i stratovulkana Mount Katmai. Tijekom proljeća u područje dolaze brojni smeđi medvjedi u potrazi i lovu na [[losos]]e.<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.nps.gov/katm/|title=Katmai National Park|publisher=National Park Service|accessdate=21. studenog 2010.}}</ref> | ||
|- | |- | ||
|[[Nacionalni park Kenai Fjords|Kenai Fjords]] | |[[Nacionalni park Kenai Fjords|Kenai Fjords]] | ||
|[[ | |[[Datoteka:Exit Glacier Jul09.JPG|150px]] | ||
|[[Aljaska]]<br/><small>{{coord|59.92|-149.65|name=Kenai Fjords|type:landmark}}</small> | |[[Aljaska]]<br/><small>{{coord|59.92|-149.65|name=Kenai Fjords|type:landmark}}</small> | ||
|2. prosinca 1980. | |2. prosinca 1980. | ||
|2.711,3 | |2.711,3 | ||
|Park se nalazi u neposrednoj blizini aljaškog gradića [[Seward, Alaska|Seward]] na poluotoku Kenai. U sastavu parka je veliko ledeno polje Harding Icefield, najmanje 38 ledenjaka i fjordovi kao posljedica njihovog djelovanja.<ref>{{ | |Park se nalazi u neposrednoj blizini aljaškog gradića [[Seward, Alaska|Seward]] na poluotoku Kenai. U sastavu parka je veliko ledeno polje Harding Icefield, najmanje 38 ledenjaka i fjordovi kao posljedica njihovog djelovanja.<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.nps.gov/kefj/|title=Kenai Fjords National Park|publisher=National Park Service|accessdate=21. studenog 2010.}}</ref> | ||
|- | |- | ||
|[[Nacionalni park Kings Canyon|Kings Canyon]] | |[[Nacionalni park Kings Canyon|Kings Canyon]] | ||
|[[ | |[[Datoteka:ParadiseValley.JPG|150px]] | ||
|[[Kalifornija]]<br/><small>{{coord|36.80|-118.55|name=Kings Canyon|type:landmark}}</small> | |[[Kalifornija]]<br/><small>{{coord|36.80|-118.55|name=Kings Canyon|type:landmark}}</small> | ||
|1. listopada 1890. | |1. listopada 1890. | ||
|1.869,2 | |1.869,2 | ||
|Kings Canyon dom je nekolicine gigantskih sekvoja te drugog po veličini svjetskog stabla naziva General Grant. U sastavu parka također se nalaze dio kalifornijske rijeke Kings River, dio granitnog Kings kanjona, rijeka San Joaquin, kao i špilja Boyden Cave.<ref>{{ | |Kings Canyon dom je nekolicine gigantskih sekvoja te drugog po veličini svjetskog stabla naziva General Grant. U sastavu parka također se nalaze dio kalifornijske rijeke Kings River, dio granitnog Kings kanjona, rijeka San Joaquin, kao i špilja Boyden Cave.<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.nps.gov/seki/|title=Kings Canyon National Park|publisher=National Park Service|accessdate=21. studenog 2010.}}</ref> | ||
|- | |- | ||
|[[Nacionalni park Kobuk Valley|Kobuk Valley]] | |[[Nacionalni park Kobuk Valley|Kobuk Valley]] | ||
|[[ | |[[Datoteka:Agie River.jpg|150px]] | ||
|[[Aljaska]]<br/><small>{{coord|67.55|-159.28|name=Kobuk Valley|type:landmark}}</small> | |[[Aljaska]]<br/><small>{{coord|67.55|-159.28|name=Kobuk Valley|type:landmark}}</small> | ||
|2. prosinca 1980. | |2. prosinca 1980. | ||
|7.084,9 | |7.084,9 | ||
|U sastavu parka Kobuk Valley nalazi se oko 98 km rijeke Kobuk i tri regije prekrivene pješčanim dinama. Nastali kao posljedica djelovanja ledenjaka, Great Kobuk, Little Kobuk i pješčane dine rijeke Hunt dosežu visinu od oko 38 m i temperature od oko 38°C, a ujedno su najviše [[arktik|arktičke]] dine. Milijuni karibua dva puta godišnje migriraju kroz područje parka. Ovaj nacionalni park je najmanje posjećivani.<ref>{{ | |U sastavu parka Kobuk Valley nalazi se oko 98 km rijeke Kobuk i tri regije prekrivene pješčanim dinama. Nastali kao posljedica djelovanja ledenjaka, Great Kobuk, Little Kobuk i pješčane dine rijeke Hunt dosežu visinu od oko 38 m i temperature od oko 38°C, a ujedno su najviše [[arktik|arktičke]] dine. Milijuni karibua dva puta godišnje migriraju kroz područje parka. Ovaj nacionalni park je najmanje posjećivani.<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.nps.gov/kova/|title=Kobuk Valley National Park|publisher=National Park Service|accessdate=21. studenog 2010.}}</ref> | ||
|- | |- | ||
|[[Nacionalni park Lake Clark|Lake Clark]] | |[[Nacionalni park Lake Clark|Lake Clark]] | ||
|[[ | |[[Datoteka:Lake Clark National Park.jpg|150px]] | ||
|[[Aljaska]]<br/><small>{{coord|60.97|-153.42|name=Lake Clark|type:landmark}}</small> | |[[Aljaska]]<br/><small>{{coord|60.97|-153.42|name=Lake Clark|type:landmark}}</small> | ||
|2. prosinca 1980. | |2. prosinca 1980. | ||
|10.601,7 | |10.601,7 | ||
|Na području parka oko jezera Clark nalaze se čak četiri aktivna vulkana, uključujući planinu Mount Redoubt, rijeke, ledenjaci, slapovi, umkjerene kišne šume, visoravan [[tundra|tundre]] i tri planinska vijenca.<ref>{{ | |Na području parka oko jezera Clark nalaze se čak četiri aktivna vulkana, uključujući planinu Mount Redoubt, rijeke, ledenjaci, slapovi, umkjerene kišne šume, visoravan [[tundra|tundre]] i tri planinska vijenca.<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.nps.gov/lacl/|title=Lake Clark National Park|publisher=National Park Service|accessdate=21. studenog 2010.}}</ref> | ||
|- | |- | ||
|[[Nacionalni park Lassen Volcanic|Lassen Volcanic]] | |[[Nacionalni park Lassen Volcanic|Lassen Volcanic]] | ||
|[[ | |[[Datoteka:Cinder-cone-from-behind-Snag-Lassen.jpg|150px]] | ||
|[[Kalifornija]]<br/><small>{{coord|40.49|-121.51|name=Lassen Volcanic|type:landmark}}</small> | |[[Kalifornija]]<br/><small>{{coord|40.49|-121.51|name=Lassen Volcanic|type:landmark}}</small> | ||
|9. kolovoza 1916. | |9. kolovoza 1916. | ||
|430,5 | |430,5 | ||
|Lassen Peak najveći je ugasli vulkan na [[svijet]]u. Zadnja njegova [[erupcija]] zabilježena je [[1915.]] godine. Osim vulkana park sadrži hidrotermalna područja sa dimnjacima fumarolima, kipućim bazenima i isparavajućim tlom grijanim rastaljenim stijenama smještenim ispod same površine.<ref>{{ | |Lassen Peak najveći je ugasli vulkan na [[svijet]]u. Zadnja njegova [[erupcija]] zabilježena je [[1915.]] godine. Osim vulkana park sadrži hidrotermalna područja sa dimnjacima fumarolima, kipućim bazenima i isparavajućim tlom grijanim rastaljenim stijenama smještenim ispod same površine.<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.nps.gov/lavo/|title=Lassen Volcanic National Park|publisher=National Park Service|accessdate=21. studenog 2010.}}</ref> | ||
|- | |- | ||
|[[Nacionalni park Mammoth Cave|Mammoth Cave]] | |[[Nacionalni park Mammoth Cave|Mammoth Cave]] | ||
|[[ | |[[Datoteka:Mammoth Cave National Park 007.jpg|150px]] | ||
|[[Kentucky]]<br/><small>{{coord|37.18|-86.10|name=Mammoth Cave|type:landmark}}</small> | |[[Kentucky]]<br/><small>{{coord|37.18|-86.10|name=Mammoth Cave|type:landmark}}</small> | ||
|25. svibnja 1926. | |25. svibnja 1926. | ||
|213,8 | |213,8 | ||
|Sa 587 zabilježenih i označenih prolaza, špilja Mammoth Cave je daleko najduži špiljski sustav na svijetu. U ovom jedinstvenom ekosustavu obitavaju pet vrsta [[šišmiš]]a, špiljski [[škamp]]i, špiljske ribe i špiljski [[vodenjak|vodenjaci]]. Iznad špilje, na površini se nalaze brojne rijeke, pješačke staze, ponikve i izvori.<ref>{{ | |Sa 587 zabilježenih i označenih prolaza, špilja Mammoth Cave je daleko najduži špiljski sustav na svijetu. U ovom jedinstvenom ekosustavu obitavaju pet vrsta [[šišmiš]]a, špiljski [[škamp]]i, špiljske ribe i špiljski [[vodenjak|vodenjaci]]. Iznad špilje, na površini se nalaze brojne rijeke, pješačke staze, ponikve i izvori.<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.nps.gov/maca/|title=Mammoth Cave National Park|publisher=National Park Service|accessdate=21. studenog 2010.}}</ref> | ||
|- | |- | ||
|[[Nacionalni park Mesa Verde|Mesa Verde]] | |[[Nacionalni park Mesa Verde|Mesa Verde]] | ||
|[[ | |[[Datoteka:Mesa Verde National Park Cliff Palace Right Part 2006 09 12.jpg|150px]] | ||
|[[Colorado]]<br/><small>{{coord|37.18|-108.49|name=Mesa Verde|type:landmark}}</small> | |[[Colorado]]<br/><small>{{coord|37.18|-108.49|name=Mesa Verde|type:landmark}}</small> | ||
|29. lipnja 1906. | |29. lipnja 1906. | ||
|210,9 | |210,9 | ||
|U ovom području se nalazi preko 4.000 [[arheologija|arheoloških]] nalazišta [[Pueblo Indijanci|Pueblo Indijanaca]] koji su ovdje živjeli preko 700 godina. Nastambe uklesane u stijenu građene su tijekom [[12. stoljeće|12.]] i [[13. stoljeće|13. stoljeća]]. Najveća nastamba je Cliff Palace koja sadrži 150 soba, 23 prostorije namijenjene vjerskim ritualima te brojne prolaze i tunele.<ref>{{ | |U ovom području se nalazi preko 4.000 [[arheologija|arheoloških]] nalazišta [[Pueblo Indijanci|Pueblo Indijanaca]] koji su ovdje živjeli preko 700 godina. Nastambe uklesane u stijenu građene su tijekom [[12. stoljeće|12.]] i [[13. stoljeće|13. stoljeća]]. Najveća nastamba je Cliff Palace koja sadrži 150 soba, 23 prostorije namijenjene vjerskim ritualima te brojne prolaze i tunele.<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.nps.gov/meve/|title=Mesa Verde National Park|publisher=National Park Service|accessdate=21. studenog 2010.}}</ref> | ||
|- | |- | ||
|[[Nacionalni park Mount Rainier|Mount Rainier]] | |[[Nacionalni park Mount Rainier|Mount Rainier]] | ||
|[[ | |[[Datoteka:Mount Rainier from west.jpg|150px]] | ||
|[[Washington (savezna država)|Washington]]<br/><small>{{coord|46.85|-121.75|name=Mount Rainier|type:landmark}}</small> | |[[Washington (savezna država)|Washington]]<br/><small>{{coord|46.85|-121.75|name=Mount Rainier|type:landmark}}</small> | ||
|2. ožujka 1899. | |2. ožujka 1899. | ||
|953,5 | |953,5 | ||
|Aktivni vulkan Mount Rainier najistaknutiji je vrh u gorju Cascades, a prekriven je sa 26 ledenjaka uključujući i ledenjake Carbon Glacier te Emmons Glacier koji je najveći kontinentalni ledenjak Sjedinjenih Američkih Država.<ref>{{ | |Aktivni vulkan Mount Rainier najistaknutiji je vrh u gorju Cascades, a prekriven je sa 26 ledenjaka uključujući i ledenjake Carbon Glacier te Emmons Glacier koji je najveći kontinentalni ledenjak Sjedinjenih Američkih Država.<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.nps.gov/mora/|title=Mount Rainier National Park|publisher=National Park Service|accessdate=21. studenog 2010.}}</ref> | ||
|- | |- | ||
|[[Nacionalni park North Cascades|North Cascades]] | |[[Nacionalni park North Cascades|North Cascades]] | ||
|[[ | |[[Datoteka:Thornton Lakes 25932.JPG|150px]] | ||
|[[Washington (savezna država)|Washington]]<br/><small>{{coord|48.70|-121.20|name=North Cascades|type:landmark}}</small> | |[[Washington (savezna država)|Washington]]<br/><small>{{coord|48.70|-121.20|name=North Cascades|type:landmark}}</small> | ||
|2. listopada 1968. | |2. listopada 1968. | ||
|2.042,8 | |2.042,8 | ||
|Ovaj kompleks uključuje dva dijela nacionalnog parka, jezero Ross Lake i jezero Lake Chelan sa [[rekreacija|rekreacijskim]] područjima. U sastavu parka su brojni ledenjaci i vrlo popularna područja namijenjena [[planinarenje|planinarenju]] i šetnji poput Cascade Pass, Mount Shuksan, Mount Triumph i Eldorado Peak.<ref>{{ | |Ovaj kompleks uključuje dva dijela nacionalnog parka, jezero Ross Lake i jezero Lake Chelan sa [[rekreacija|rekreacijskim]] područjima. U sastavu parka su brojni ledenjaci i vrlo popularna područja namijenjena [[planinarenje|planinarenju]] i šetnji poput Cascade Pass, Mount Shuksan, Mount Triumph i Eldorado Peak.<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.nps.gov/noca/|title=North Cascades National Park|publisher=National Park Service|accessdate=21. studenog 2010.}}</ref> | ||
|- | |- | ||
|[[Nacionalni park Olympic|Olympic]] | |[[Nacionalni park Olympic|Olympic]] | ||
|[[ | |[[Datoteka:Acer macrophyllum in Hoh Rain Forest.jpg|150px]] | ||
|[[Washington (savezna država)|Washington]]<br/><small>{{coord|47.97|-123.50|name=Olympic|type:landmark}}</small> | |[[Washington (savezna država)|Washington]]<br/><small>{{coord|47.97|-123.50|name=Olympic|type:landmark}}</small> | ||
|29. lipnja 1938. | |29. lipnja 1938. | ||
|3.733,8 | |3.733,8 | ||
|Smješten na poluotoku Olympic, ovaj se nacionalni park rasprostire od [[obala|obale]] [[Pacifik]]a do umjerenih kišnih šuma planine Olympus. Dio parka je najvlažnije područje u Sjedinjenim Američkim Državama.<ref>{{ | |Smješten na poluotoku Olympic, ovaj se nacionalni park rasprostire od [[obala|obale]] [[Pacifik]]a do umjerenih kišnih šuma planine Olympus. Dio parka je najvlažnije područje u Sjedinjenim Američkim Državama.<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.nps.gov/olym/|title=Olympic National Park|publisher=National Park Service|accessdate=21. studenog 2010.}}</ref> | ||
|- | |- | ||
|[[Nacionalni park Petrified Forest|Petrified Forest]] | |[[Nacionalni park Petrified Forest|Petrified Forest]] | ||
|[[ | |[[Datoteka:PAINTED DESERT BADLANDS.jpg|150px]] | ||
|[[Arizona]]<br/><small>{{coord|35.07|-109.78|name=Petrified Forest|type:landmark}}</small> | |[[Arizona]]<br/><small>{{coord|35.07|-109.78|name=Petrified Forest|type:landmark}}</small> | ||
|9. prosinca 1962. | |9. prosinca 1962. | ||
|378,5 | |378,5 | ||
|Nacionalni park sadrži veliku koncetraciju 225 milijuna godina stare okamenjene [[šuma|šume]]. Na području parka je i nalazište fosila [[dinosauri|dinosaura]] i preko 350 nalazišta domorodaca.<ref>{{ | |Nacionalni park sadrži veliku koncetraciju 225 milijuna godina stare okamenjene [[šuma|šume]]. Na području parka je i nalazište fosila [[dinosauri|dinosaura]] i preko 350 nalazišta domorodaca.<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.nps.gov/pefo/|title=Petrified Forest National Park|publisher=National Park Service|accessdate=21. studenog 2010.}}</ref> | ||
|- | |- | ||
|[[Nacionalni park Redwood|Redwood]] | |[[Nacionalni park Redwood|Redwood]] | ||
|[[ | |[[Datoteka:Redwood_National_Park,_fog_in_the_forest.jpg|150px]] | ||
|[[Kalifornija]]<br/><small>{{coord|41.30|-124.00|name=Redwood|type:landmark}}</small> | |[[Kalifornija]]<br/><small>{{coord|41.30|-124.00|name=Redwood|type:landmark}}</small> | ||
|2. listopada 1968. | |2. listopada 1968. | ||
|455,3 | |455,3 | ||
|Ovaj nacionalni park u službi je zaštite gotovo polovice preostalih sekvoja ({{lat icon}} ''Sequoia sempervirens''), najviših svjetskih stabala. U ovom [[seizmologija|seizmološki]] vrlo aktivnom području nalaze se i tri riječna sustava i oko 60 km zaštićenog obalnog pojasa sa [[plima|plimnim]] bazenima. Područje je dom raznih vrsta biljnog i životinjskog svijeta.<ref>{{ | |Ovaj nacionalni park u službi je zaštite gotovo polovice preostalih sekvoja ({{lat icon}} ''Sequoia sempervirens''), najviših svjetskih stabala. U ovom [[seizmologija|seizmološki]] vrlo aktivnom području nalaze se i tri riječna sustava i oko 60 km zaštićenog obalnog pojasa sa [[plima|plimnim]] bazenima. Područje je dom raznih vrsta biljnog i životinjskog svijeta.<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.nps.gov/redw/|title=Redwood National Park|publisher=National Park Service|accessdate=21. studenog 2010.}}</ref> | ||
|- | |- | ||
|[[Nacionalni park Rocky Mountain|Rocky Mountain]] | |[[Nacionalni park Rocky Mountain|Rocky Mountain]] | ||
|[[ | |[[Datoteka:Bierstadt Lake, Rocky Mountain National Park, USA.jpg|150px]] | ||
|[[Colorado]]<br/><small>{{coord|40.40|-105.58|name=Rocky Mountain|type:landmark}}</small> | |[[Colorado]]<br/><small>{{coord|40.40|-105.58|name=Rocky Mountain|type:landmark}}</small> | ||
|26. siječnja 1915. | |26. siječnja 1915. | ||
|1.075,8 | |1.075,8 | ||
|Ovaj dio planinskog lanca [[Stijenjak]] područje je različitog ekosustava jezera, planinskih i podalpskih šuma te [[tundra|tundre]]. park je dom jelena mazgara, muflona, crnih [[medvjed]]a i [[puma]].<ref>{{ | |Ovaj dio planinskog lanca [[Stijenjak]] područje je različitog ekosustava jezera, planinskih i podalpskih šuma te [[tundra|tundre]]. park je dom jelena mazgara, muflona, crnih [[medvjed]]a i [[puma]].<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.nps.gov/romo/|title=Rocky Mountain National Park|publisher=National Park Service|accessdate=21. studenog 2010.}}</ref> | ||
|- | |- | ||
|[[Nacionalni park Saguaro|Saguaro]] | |[[Nacionalni park Saguaro|Saguaro]] | ||
|[[ | |[[Datoteka:Saguaronationalparl17102008.jpg|150px]] | ||
|[[Arizona]]<br/><small>{{coord|32.25|-110.50|name=Saguaro|type:landmark}}</small> | |[[Arizona]]<br/><small>{{coord|32.25|-110.50|name=Saguaro|type:landmark}}</small> | ||
|14. listopada 1994. | |14. listopada 1994. | ||
|370 | |370 | ||
|Podijeljena između planine Rincon i gorja Tucson, suha [[Pustinja Sonora|pustinja Sonora]] dom je mnoštva životinja u šest različitih bioloških zajednica. Park je nazvan po kaktusu Saguaro kojim je prekriveno ovo područje.<ref>{{ | |Podijeljena između planine Rincon i gorja Tucson, suha [[Pustinja Sonora|pustinja Sonora]] dom je mnoštva životinja u šest različitih bioloških zajednica. Park je nazvan po kaktusu Saguaro kojim je prekriveno ovo područje.<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.nps.gov/sagu/|title=Saguaro National Park|publisher=National Park Service|accessdate=21. studenog 2010.}}</ref> | ||
|- | |- | ||
|[[Nacionalni park Sequoia|Sequoia]] | |[[Nacionalni park Sequoia|Sequoia]] | ||
|[[ | |[[Datoteka:Giant Forest.jpg|150px]] | ||
|[[Kalifornija]]<br/><small>{{coord|36.43|-118.68|name=Sequoia|type:landmark}}</small> | |[[Kalifornija]]<br/><small>{{coord|36.43|-118.68|name=Sequoia|type:landmark}}</small> | ||
|25. rujna 1890. | |25. rujna 1890. | ||
|1.635,1 | |1.635,1 | ||
|Pod zaštitom ovoga nacionalnog parka nalazi se divovska šuma Giant Forest, koja je dom najvećih pet svjetskih stabala a od kojih je najveće ono naziva General Sherman. Na području parka se također nalazi preko 240 špilja i granitna kupola Moro Rock.<ref>{{ | |Pod zaštitom ovoga nacionalnog parka nalazi se divovska šuma Giant Forest, koja je dom najvećih pet svjetskih stabala a od kojih je najveće ono naziva General Sherman. Na području parka se također nalazi preko 240 špilja i granitna kupola Moro Rock.<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.nps.gov/seki/|title=Sequoia National Park|publisher=National Park Service|accessdate=21. studenog 2010.}}</ref> | ||
|- | |- | ||
|[[Nacionalni park Shenandoah|Shenandoah]] | |[[Nacionalni park Shenandoah|Shenandoah]] | ||
|[[ | |[[Datoteka:Dark Hollow Falls Shenandoah NP 2007.jpg|150px]] | ||
|[[Virginia]]<br/><small>{{coord|38.53|-78.35|name=Shenandoah|type:landmark}}</small> | |[[Virginia]]<br/><small>{{coord|38.53|-78.35|name=Shenandoah|type:landmark}}</small> | ||
|22. svibnja 1926. | |22. svibnja 1926. | ||
|805,5 | |805,5 | ||
|Opjevane planine [[Blue Ridge Mountains]] nacionalnog parka Shenandoah, prekrivene gustim šumama, dom su za oko 10.000 životinja. Ceste i staze Skyline Drive i Appalachian Trail protežu se uzduž ovog uskog parka u dužini od preko 800 km. Posebnost parka čine i slapovi rijeke Shenandoah.<ref>{{ | |Opjevane planine [[Blue Ridge Mountains]] nacionalnog parka Shenandoah, prekrivene gustim šumama, dom su za oko 10.000 životinja. Ceste i staze Skyline Drive i Appalachian Trail protežu se uzduž ovog uskog parka u dužini od preko 800 km. Posebnost parka čine i slapovi rijeke Shenandoah.<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.nps.gov/shen/|title=Shenandoah National Park|publisher=National Park Service|accessdate=21. studenog 2010.}}</ref> | ||
|- | |- | ||
|[[Nacionalni park Theodore Roosevelt|Theodore Roosevelt]] | |[[Nacionalni park Theodore Roosevelt|Theodore Roosevelt]] | ||
|[[ | |[[Datoteka:Theodore Roosevelt National Park.jpg|150px]] | ||
|[[Sjeverna Dakota]]<br/><small>{{coord|46.97|-103.45|name=Theodore Roosevelt|type:landmark}}</small> | |[[Sjeverna Dakota]]<br/><small>{{coord|46.97|-103.45|name=Theodore Roosevelt|type:landmark}}</small> | ||
|10. studenog 1978. | |10. studenog 1978. | ||
|285,1 | |285,1 | ||
|Područje parka koji je nastao utjecajem američkog oredsjednika [[Theodore Roosevelt|Theodora Roosevelta]] podijeljen je na tri dijela. Osim posjete Rooseveltovoj kolibi u parku je moguće i planinarenje. Park je dom bizonima, [[Vitoroga antilopa|vitorogim antilopama]], muflonima i divljim [[konj]]ima.<ref>{{ | |Područje parka koji je nastao utjecajem američkog oredsjednika [[Theodore Roosevelt|Theodora Roosevelta]] podijeljen je na tri dijela. Osim posjete Rooseveltovoj kolibi u parku je moguće i planinarenje. Park je dom bizonima, [[Vitoroga antilopa|vitorogim antilopama]], muflonima i divljim [[konj]]ima.<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.nps.gov/thro/|title=Theodore Roosevelt National Park|publisher=National Park Service|accessdate=21. studenog 2010.}}</ref> | ||
|- | |- | ||
|[[Nacionalni park Virgin Islands|Virgin Islands]] | |[[Nacionalni park Virgin Islands|Virgin Islands]] | ||
|[[ | |[[Datoteka:St John Trunk Bay 1.jpg|150px]] | ||
|[[Američki Djevičanski Otoci]]<br/><small>{{coord|18.33|-64.73|name=Virgin Islands|type:landmark}}</small> | |[[Američki Djevičanski Otoci]]<br/><small>{{coord|18.33|-64.73|name=Virgin Islands|type:landmark}}</small> | ||
|2. kolovoza 1956. | |2. kolovoza 1956. | ||
|59,4 | |59,4 | ||
|Otog Svetog Ivana ({{eng oznaka}} ''Saint John'') ima bogatu kulturnu i prirodnu povijest. Na otoku su arheološka nalazišta kulture [[Taíno]] i ruševine plantaža [[šećer]]a još iz vremena [[Cristofor Columbo|Cristofora Columba]].<ref>{{ | |Otog Svetog Ivana ({{eng oznaka}} ''Saint John'') ima bogatu kulturnu i prirodnu povijest. Na otoku su arheološka nalazišta kulture [[Taíno]] i ruševine plantaža [[šećer]]a još iz vremena [[Cristofor Columbo|Cristofora Columba]].<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.nps.gov/viis/|title=Virgin Islands National Park|publisher=National Park Service|accessdate=21. studenog 2010.}}</ref> | ||
|- | |- | ||
|[[Nacionalni park Voyageurs|Voyageurs]] | |[[Nacionalni park Voyageurs|Voyageurs]] | ||
|[[ | |[[Datoteka:Voyageurs National Park.jpg|150px]] | ||
|[[Minnesota]]<br/><small>{{coord|48.50|-92.88|name=Voyageurs|type:landmark}}</small> | |[[Minnesota]]<br/><small>{{coord|48.50|-92.88|name=Voyageurs|type:landmark}}</small> | ||
|8. siječnja 1971. | |8. siječnja 1971. | ||
|883 | |883 | ||
|Ovaj park smješten na četiri glavna jezera, mjesto je za vožnju kanua, kajaka i [[ribolov]]. Prvi stanovnici parka bili su pripadnici plemena [[Chippewa]] Indijanaca. Područje obiluje visokim stijenama, kamenim vrtovima, otocima, uvalama i povijesnim zgradama.<ref>{{ | |Ovaj park smješten na četiri glavna jezera, mjesto je za vožnju kanua, kajaka i [[ribolov]]. Prvi stanovnici parka bili su pripadnici plemena [[Chippewa]] Indijanaca. Područje obiluje visokim stijenama, kamenim vrtovima, otocima, uvalama i povijesnim zgradama.<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.nps.gov/voya/|title=Voyageurs National Park|publisher=National Park Service|accessdate=21. studenog 2010.}}</ref> | ||
|- | |- | ||
|[[Nacionalni park Wind Cave|Wind Cave]] | |[[Nacionalni park Wind Cave|Wind Cave]] | ||
|[[ | |[[Datoteka:Wind Cave lower.jpg|150px]] | ||
|[[Južna Dakota]]<br/><small>{{coord|43.57|-103.48|name=Wind Cave|type:landmark}}</small> | |[[Južna Dakota]]<br/><small>{{coord|43.57|-103.48|name=Wind Cave|type:landmark}}</small> | ||
|9. siječnja 1903. | |9. siječnja 1903. | ||
|114,5 | |114,5 | ||
|U sastavu parka je špilja, koja je otkrivena zahvaljujući zvuku [[vjetar|vjetra]] koji je dolazio iz rupe u zemlji. Wind Cave je u svijetu najgušći špiljski sustav.<ref>{{ | |U sastavu parka je špilja, koja je otkrivena zahvaljujući zvuku [[vjetar|vjetra]] koji je dolazio iz rupe u zemlji. Wind Cave je u svijetu najgušći špiljski sustav.<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.nps.gov/wica/|title=Wind Cave National Park|publisher=National Park Service|accessdate=21. studenog 2010.}}</ref> | ||
|- | |- | ||
|[[Nacionalni park Wrangell-St. Elias|Wrangell–St. Elias]] | |[[Nacionalni park Wrangell-St. Elias|Wrangell–St. Elias]] | ||
|[[ | |[[Datoteka:MountJarvis.jpg|150px]] | ||
|[[Aljaska]]<br/><small>{{coord|61.00|-142.00|name=Wrangell – St. Elias|type:landmark}}</small> | |[[Aljaska]]<br/><small>{{coord|61.00|-142.00|name=Wrangell – St. Elias|type:landmark}}</small> | ||
|2. prosinca 1980. | |2. prosinca 1980. | ||
|33.682,6 | |33.682,6 | ||
|Ovo planinsko područje spoj je aljaških planinskih vijenaca Alaska, Chugach i Wrangell-Saint Elias, koji se sastoje od brojnih najvećih vrhova kontinenta viših od 4.900 m uključujući planinu Mount Saint Elias. Preko 25% površine parka su ledenjacima prekriveni vulkanski vrhovi.<ref>{{ | |Ovo planinsko područje spoj je aljaških planinskih vijenaca Alaska, Chugach i Wrangell-Saint Elias, koji se sastoje od brojnih najvećih vrhova kontinenta viših od 4.900 m uključujući planinu Mount Saint Elias. Preko 25% površine parka su ledenjacima prekriveni vulkanski vrhovi.<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.nps.gov/wrst/|title=Wrangell – St. Elias National Park|publisher=National Park Service|accessdate=21. studenog 2010.}}</ref> | ||
|- | |- | ||
|[[Nacionalni park Yellowstone|Yellowstone]] | |[[Nacionalni park Yellowstone|Yellowstone]] | ||
|[[ | |[[Datoteka:Grand Prismatic Spring and Midway Geyser Basin from above.jpg|150px]] | ||
|[[Wyoming]], [[Montana]], [[Idaho]]<br/><small>{{coord|44.60|-110.50|name=Yellowstone|type:landmark}}</small> | |[[Wyoming]], [[Montana]], [[Idaho]]<br/><small>{{coord|44.60|-110.50|name=Yellowstone|type:landmark}}</small> | ||
|1. ožujka 1872. | |1. ožujka 1872. | ||
|8.983,2 | |8.983,2 | ||
|Ovaj nacionalni park je smješten na Yellowstoneskoj kalderi i najstariji je svjetski nacionalni park. Obiluje geotermalnim područjima poput vrelih izvora i [[gejzir]]a, od koji su najpoznatiji gejzir [[Old Faithful]] i termalni izvor Grand Prismatic Spring. Park je obitavalište oko 60 vrsta [[sisavci|sisavaca]] uključujući i sivog vuka, grizlija, bizona i [[jelen]]a.<ref>{{ | |Ovaj nacionalni park je smješten na Yellowstoneskoj kalderi i najstariji je svjetski nacionalni park. Obiluje geotermalnim područjima poput vrelih izvora i [[gejzir]]a, od koji su najpoznatiji gejzir [[Old Faithful]] i termalni izvor Grand Prismatic Spring. Park je obitavalište oko 60 vrsta [[sisavci|sisavaca]] uključujući i sivog vuka, grizlija, bizona i [[jelen]]a.<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.nps.gov/yell/|title=Yellowstone National Park|publisher=National Park Service|accessdate=21. studenog 2010.}}</ref> | ||
|- | |- | ||
|[[Nacionalni park Yosemite|Yosemite]] | |[[Nacionalni park Yosemite|Yosemite]] | ||
|[[ | |[[Datoteka:YosemitePark2 amk.jpg|150px]] | ||
|[[Kalifornija]]<br/><small>{{coord|37.83|-119.50|name=Yosemite|type:landmark}}</small> | |[[Kalifornija]]<br/><small>{{coord|37.83|-119.50|name=Yosemite|type:landmark}}</small> | ||
|1. listopada 1890. | |1. listopada 1890. | ||
|3.080,7 | |3.080,7 | ||
|U sastavu parka Yosemite, u različitim geološkim i [[hidrologija|hidrološkim]] područjima, nalaze se vrlo visoke litice, slapovi i šume [[sekvoja|sekvoje]]. Najveće znamenitosti su granitna kupola Half Dome i stjenoviti toranj El Capitan koji se uzdižu visoko iznad doline Yosemite nastale pod utjecajem ledenjaka. U parku se nalazi i najveći sjevernoamerički slap Yosemite Falls čija je visina 739 m.<ref>{{ | |U sastavu parka Yosemite, u različitim geološkim i [[hidrologija|hidrološkim]] područjima, nalaze se vrlo visoke litice, slapovi i šume [[sekvoja|sekvoje]]. Najveće znamenitosti su granitna kupola Half Dome i stjenoviti toranj El Capitan koji se uzdižu visoko iznad doline Yosemite nastale pod utjecajem ledenjaka. U parku se nalazi i najveći sjevernoamerički slap Yosemite Falls čija je visina 739 m.<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.nps.gov/yose/|title=Yosemite National Park|publisher=National Park Service|accessdate=21. studenog 2010.}}</ref> | ||
|- | |- | ||
|[[Nacionalni park Zion|Zion]] | |[[Nacionalni park Zion|Zion]] | ||
|[[ | |[[Datoteka:Zion angels landing view.jpg|150px]] | ||
|[[Utah]]<br/><small>{{coord|37.30|-113.05|name=Zion|type:landmark}}</small> | |[[Utah]]<br/><small>{{coord|37.30|-113.05|name=Zion|type:landmark}}</small> | ||
|19. studenog 1919. | |19. studenog 1919. | ||
|593,3 | |593,3 | ||
|U sastavu ovog geološki jedinstvenog područja brojni su šareno obojeni [[pješčenjak|pješčenjački]] kanjoni, visoravni i stjenoviti tornjevi. Prirodni lukovi visoravan Colorado Plateau čine veliku divljinu četiri različita ekosustava.<ref>{{ | |U sastavu ovog geološki jedinstvenog područja brojni su šareno obojeni [[pješčenjak|pješčenjački]] kanjoni, visoravni i stjenoviti tornjevi. Prirodni lukovi visoravan Colorado Plateau čine veliku divljinu četiri različita ekosustava.<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.nps.gov/zion/|title=Zion National Park|publisher=National Park Service|accessdate=21. studenog 2010.}}</ref> | ||
|} | |} | ||
Posljednja izmjena od 30. travanj 2022. u 18:30
Nacionalni parkovi Sjedinjenih Američkih Država naziv je za skupinu od 59 nacionalnih parkova i zaštićenih područja smještenih na teritoriju Sjedinjenih Američkih Država, kojima upravlja National Park Service, agencija američkog Ministarstva unutarnjih poslova. Da bi neko područje postalo nacionalnim parkom, njegovo utemeljenje mora biti potvrđeno aktom Kongresa Sjedinjenih Američkih Država. Prvi utemeljeni park, čije je utemeljenje 1872. godine potpisao američki predsjednik Ulysses S. Grant, bio je Yellowstone. Posebnim zakonskim aktom ((engl.) Organic Act) izglasanim 1916. godine, osnovana je agencija National Park Service, čija je zadaća očuvanje prirode, prirodnih i povijesnih objekata i divljeg života u zaštićenim područjima te očuvanje tih područja za buduće generacije.[1] Američki nacionalni parkovi obično obiluju raznim prirodnim resursima na velikim površinama. Mnogi od njih prvotno su bili zaštićeni nacionalni spomenici prirode. Sedam je američkih nacionalnih parkova spojeno sa nacionalnim rezervatima. Šest takvih se nalazi na teritoriju savezne države Aljaska.
Osnovni podaci
Američki nacionalni parkovi su raspoređeni u 27 saveznih država i na područjima otoka Američka Samoa i Američki Djevičanski Otoci. Najviše se nacionalnih parkova nalazi na području Kalifornije i Aljaske, u svakoj državi po osam, a potom slijedi Utah sa pet te Colorado sa četiri nacionalna parka.[2] Najveći nacionalni park je Wrangell-St. Elias koji zauzima prostor od 32.000 km2. Najmanji je Hot Springs koji je smješten na prostoru manjem od 24 km2. Ukupna površina zaštićenih nacionalnih parkova iznosi oko 210.000 km2, prosječno po parku oko 3.620 km2.[2] Najposjećeniji američki nacionalni park je Great Smoky Mountains, s više od devet milijuna posjetitelja tijekom 2008. godine, a potom Grand Canyon, s više od četiri milijuna posjetitelja.[3] Četrnaest nacionalnih parkova su dio svjetske baštine.[4]
Nacionalni parkovi
| Naziv | Slika | Lokacija | Osnovan[5][6] | Površina km2[5] | Kratki opis |
|---|---|---|---|---|---|
| Acadia | 
|
Maine 44°21′N 68°13′W / 44.35°N 68.21°W |
26. veljače 1919. | 191,8 | Pokriva veći dio otoka Mount Desert i druge priobalne otoke. U sastavu nacionalnog parka je najviša planina na obali Atlantika, granitni vrhovi, obalna crta oceana, šume i slatkovodna jezera.[7] |
| Američka Samoa | 
|
Američka Samoa 14°15′S 170°41′W / 14.25°S 170.68°W |
31. listopada 1988. | 36,4 | Najjužniji američki nacionalni park koji je smješten na tri otoka Američke Samoe. U sastavu parka su zaštićeni koraljni grebeni, kišne šume, vulkanske planine i bijele plaže. Područje je dom Samoanaca, samoanskih letećih lisica, morskih kornjača i oko 900 različitih vrsta riba.[8] |
| Arches | 
|
Utah 38°41′N 109°34′W / 38.68°N 109.57°W |
12. studenog 1971. | 309.7 | U ovom nacionalnom parku se nalazi preko 2.000 lukova pješčenjaka. Ove strukture su nastale kao posljedica pustinjske klime i erozije tijekom milijuna godina. U parku se nalaze i ostale geološke formacije poput kamenih stupova, tornjeva i kula.[9] |
| Badlands | 
|
Južna Dakota 43°45′N 102°30′W / 43.75°N 102.50°W |
10. studenog 1978. | 982,4 | U nacionalnom parku Badlands se nalazi zbrika vertikalnih tornjeva sa relativno ravnim vrhovima i velika travnata prerija. Područje parka je najbogatije svjetsko nalazište fosila iz oligocena te stanište razne divljači, uključujući bizone, muflone, tvorove i lisice.[10] |
| Big Bend | 
|
Teksas 29°15′N 103°15′W / 29.25°N 103.25°W |
20. lipnja 1935. | 3.242,2 | Park obuhvaća pogranično područje rijeke Rio Grande duž američko-meksičke granice. U sastavu parka je i pustinja Chihuahuan. Područje je bogato nalazište raznih fosila iz vremena krede i tercijara te raznih predmeta indijanske kulture.[11] |
| Biscayne | 
|
Florida 25°39′N 80°05′W / 25.65°N 80.08°W |
28. lipnja 1980. | 699,8 | Smješten u zaljevu Biscayne Bay, ovaj park na sjevernom dijelu Florida Keysa sastavljen je od četiri međusobno povezana morska ekosustava: šume mangrova, zaljeva, Florida Keysa i koraljnih grebena. Stanište je zapadnog lamantina (
|
| Black Canyon of the Gunnison | 
|
Colorado 38°34′N 107°43′W / 38.57°N 107.72°W |
21. listopada 1999. | 133,3 | Nacionalni park obuhvaća četvrtinu rijeke Gunnison sa zidovima kanjona iz pretkambrija. Zidovi kanjona su vrlo strmi, a kanjon je omiljeno mjesto za rafting i slobodno penjanje. Naziv Crni zahvaljuje svojoj maloj širini zbog koje je stalno u sjeni pa ostavlja dojam da su zidovi crne boje.[13] |
| Bryce Canyon | 
|
Utah 37°34′N 112°11′W / 37.57°N 112.18°W |
25. veljače 1928. | 145 | Bryce Canyon je ogromni prirodni amfiteatar uz visoravan Paunsaugunt. U području se nalazi na stotine visokih piramida građenih od sedimentnih stijena formiranih erozijom. Područje su izvorno nastanjivali Indijanci a kasnije i doseljenici mormoni.[14] |
| Canyonlands | 
|
Utah 38°12′N 109°56′W / 38.2°N 109.93°W |
12. rujna 1964. | 1.366,2 | Kanjon i tornjevi su oblikovani utjecajem rijeka Colorado, Green River i njihovih pritoka. Park je podijeljen na četiri okruga a obiluje nalazima kulture Pueblo indijanaca.[15] |
| Capitol Reef | 
|
Utah 38°12′N 111°10′W / 38.20°N 111.17°W |
18. prosinca 1971. | 979 | Ovaj nacionalni park sadrži oko 160 km dugačku vododerinu na kojoj su izloženi razni geološki slojevi. Ostale prirodne značajke su monoliti, pješčenjačke kupole i hridi u obliku zgrade Američkog kongresa.[16] |
| Carlsbad Caverns | 
|
Novi Meksiko 32°10′N 104°26′W / 32.17°N 104.44°W |
14. svibnja 1930. | 189,3 | Nacionalni park se sastoji od 117 špilja od kojih je najduža oko 190 km dugačka. Špilja Big Room 1.200 metara duga i dom je za više od 400.000 meksičkih i 16 drugih vrsta šišmiša. Na površinskom dijelu parka se nalaze pustinja Chihuahuan i izvori Rattlesnake.[17] |
| Channel Islands | 
|
Kalifornija 34°01′N 119°25′W / 34.01°N 119.42°W |
5. ožujka 1980. | 1.009,9 | Pet od osam kalifornijskih Kanalskih otoka su zaštićena područja, a polovica nacionalnog parka je podvodno područje. Otoci imaju jedinstveni sredozemni ekosustav i dom su za više od 2.000 vrsta kopnenih biljaka i životinja od kojih je 145 endemskih. Otoke su izvorno naseljavali Chumash Indijanci.[18] |
| Congaree | 
|
Južna Karolina 33°47′N 80°47′W / 33.78°N 80.78°W |
10. studenog 2003. | 107,4 | Ovaj nacionalni park, u čijem je sastavu rijeka Congaree, dom je najveće preostale močvarne prašume u Sjevernoj Americi. Neka od stabala su najviša na istoku Sjedinjenih Američkih Država.[19] |
| Crater Lake | 
|
Oregon 42°56′N 122°06′W / 42.94°N 122.1°W |
22. svibnja 1902. | 741,5 | Kratersko jezero ((engl.) Crater Lake) smješteno je u kalderi planine Mazama, formiranoj nakon velike vulkanske erupcije prije 7.700 godina. To je najdublje jezero u Sjedinjenim Američkim Državama a poznato je po svojoj plavoj boji i čistoći vode. Na jezeru postoje dva otočića, a jezero se puni isključivo padalinama.[20] |
| Cuyahoga Valley | 
|
Ohio 41°14′N 81°33′W / 41.24°N 81.55°W |
11. listopada 2000. | 133 | Ovaj park smješten je uz rijeku Cuyahoga, a obiluje slapovima, brdima i stazama, te prikazuje način ranog ruralnog života. U parku se također nalaze brojne povijesne kuće, mostovi i druge građevine.[21] |
| Dolina smrti | 
|
Kalifornija, Nevada 36°14′N 116°49′W / 36.24°N 116.82°W |
31. listopada 1994. | 13.647,6 | Dolina smrti je najtoplije, najniže, a najsušnije područje Sjedinjenih Američkih Država. U parku se nalaze brojni kanjoni, pješčane dine, planine, slane ravnice i više od 1.000 vrsta biljaka.[22] |
| Denali | 
|
Aljaska 63°20′N 150°30′W / 63.33°N 150.50°W |
26. veljače 1917. | 19.185,8 | Nacionalni park Denali smješten je oko planine Mount McKinley, najviše planine u Sjevernoj Americi. McKinley i ostali vrhovi planinskog lanca Alaska Range prekriveni su dugačkim ledenjacima i sjevernim šumama. Ovo područje je obitavalište medvjeda grizli, karibua i sivih vukova.[23] |
| Dry Tortugas | 
|
Florida 24°38′N 82°52′W / 24.63°N 82.87°W |
26. listopada 1992. | 261,8 | Dry Tortugas se nalazi zapadno od Florida Keysa. Otok je dom tvrđave Fort Jefferson, najveće zidane građevine na zapadnoj hemisferi. Većinu parka čini more pa park obiluje koraljnim grebenima i brojnim brodskim olupinama. U nacionalni park je moguće doći isključivo zračnim ili morskim putem.[24] |
| Everglades | 
|
Florida 25°19′N 80°56′W / 25.32°N 80.93°W |
30. svibnja 1934. | 6.104,8 | Nacionalni park Everglades najveća je suptropska divljina Sjedinjenih Američkih država. Ovaj ekosustav šume magrova i morskog estuarija dom je 36 zaštićenih vrsta uključujući floridsku panteru, američkog krokodila i zapadnog lamantina.[25] |
| Gates of the Arctic | 
|
Aljaska 67°47′N 153°18′W / 67.78°N 153.30°W |
2. prosinca 1980. | 30.448,1 | Najsjeverniji američki nacionalni park žaštićeni je dio planinskog prstena Brooks Range. Dom je aljaških starosjedilaca koji su od zemlje i karibua preživljavali oko 11.000 godina.[26] |
| Glacier | 
|
Montana 48°48′N 114°00′W / 48.80°N 114.00°W |
11. svibnja 1910. | 4.101,8 | Park je dio većeg Waterton Glacier International Peace parka. U ovom području se nalazi 26 preostalih ledenjaka i 130 jezera smještenih ispod vrhova planine Rocky Mountain. [27] |
| Glacier Bay | 
|
Aljaska 58°30′N 137°00′W / 58.50°N 137.00°W |
2. prosinca 1980. | 13.050,5 | Glacier Bay obiluje ledenjacima, planinama i fjordovima. Umjerene kišne šume i uvale dom su grizlija, divokoza, kitova, tuljana i orlova. Kada je 1794. otkriven, cijeli je zaljev bio okovan ledom, ali su se vremenom ledenjaci otapali i povukli za više od 105 km.[28] |
| Grand Canyon | 
|
Arizona 36°04′N 112°08′W / 36.06°N 112.14°W |
26. veljače 1919. | 4.926,7 | Grand kanjon, koji je oblikovala rijeka Colorado, dug je 446 km, dubok do 1.600 m i širok do 24 km. Milijuni godina izloženosti doveli su do formiranja šarenih slojeva na zidovima kanjona.[29] |
| Grand Teton | 
|
Wyoming 43°44′N 110°48′W / 43.73°N 110.80°W |
26. veljače 1929. | 1.254,5 | Grand Teton je najveća planina u planinskom vijencu Teton range. Najveća znamenitost parka je dolina Jackson Hole.[30] |
| Great Basin | 
|
Nevada 38°59′N 114°18′W / 38.98°N 114.30°W |
27. listopada 1986. | 312,3 | Smješten oko vrha Wheeler Peak, Great Basin ((engl.) Veliki bazen) dom je 5.000 godina stare vrste stabala bora (
|
| Great Sand Dunes | 
|
Colorado 37°44′N 105°31′W / 37.73°N 105.51°W |
13. rujna 2004. | 173,9 | U nacionalnom parku se nalaze najveće ajevernoameričke pješčane dine čija visina doseže do 230 m. U parku se također nalaze i travnjaci, močvare te područja grmlja. Pješčane dine su nastale kao posljedica taloženja pijeska koje rijeka Rio Grande donosi u dolinu San Luis Valley a vjetar ga raznosi po okolici.[32] |
| Great Smoky Mountains | 
|
Sjeverna Karolina, Tennessee 35°41′N 83°32′W / 35.68°N 83.53°W |
22. svibnja 1926. | 2.110,4 | Planine Great Smoky Mountains dio su gorja Appalachian sa velikim rasponom visina. Dom su oko 400 vrsta kralježnjaka, 100 vrsta stabala i oko 5.000 različitih biljnih vrsta.[33] |
| Guadalupe Mountains | 
|
Teksas 31°55′N 104°52′W / 31.92°N 104.87°W |
15. listopada 1966. | 349,7 | U parku se nalazi Guadalupe Peak koji je najviši vrh američke savezne države Teksas, slikoviti kanjon McKittrick koji obiluje biljnom vrstom
|
| Haleakala | 
|
Havaji 20°43′N 156°10′W / 20.72°N 156.17°W |
1. kolovoza 1916. | 117,7 | Vulkan Haleakala na havajskom otoku Maui ima veliki krater sa mnoštvom stožaca ugarka. Dio parka Kipahulu obiluje slatkovodnim bazenima punim riba. Ovaj nacionalni park je dom najvećem broju ugroženih vrsta.[35] |
| Havajski vulkani | 
|
Havaji 19°23′N 155°12′W / 19.38°N 155.20°W |
1. kolovoza 1916. | 1.308,9 | Nacionalni park Havajski vulkani smješten je na najvećem havajskom otoku istoimenog naziva Havaji. U sastavu parka su dva najaktivnija svjetska vulkana Kilauea i Mauna Loa. Raznoliki ekosustav parka se proteže od razine mora do visine od oko 4.000 m.[36] |
| Hot Springs | 
|
Arkansas 34°31′N 93°03′W / 34.51°N 93.05°W |
4. ožujka 1921. | 22,5 | Ovo je jedini američki nacionalni park koji se nalazi u urbanom području, a ujedno je i najmanji američki nacionalni park. Smješten je oko geotermalnih vrućih izvora.[37] |
| Isle Royale | 
|
Michigan 48°06′N 88°33′W / 48.10°N 88.55°W |
3. ožujka 1931. | 2.314 | Isle Royale je najveći otok jezera Superior i jedan je od dva parka do kojih se ne može doći cestovnom komunikacijom. Zbog divljine i izoliranosti jedan je od najmanje posjećivanih američkih nacionalnih parkova. Na otoku obitava tek 20-tak vrsta sisavaca.[38] |
| Joshua Tree | 
|
Kalifornija 33°47′N 115°54′W / 33.79°N 115.90°W |
31. listopada 1994. | 3.196 | Park pokriva dijelove područja pustinja Colorado i Mojave, a dijelom se nalazi na području planina Little San Bernardino. Park je dom biljke juka ({{lat icon Yucca brevifolia, (engl.) Joshua tree). Područje obiluje pješčanim dinama, suhim jezerima, planinama i granitnim monolitima.[39] |
| Katmai | 
|
Aljaska 58°30′N 155°00′W / 58.50°N 155.00°W |
2. prosinca 1980. | 14.870,3 | Nacionalni park Katmai se nalazi u saveznoj državi Aljaska. U sastavu parka je dolina Valley of Ten Thousand Smokes i tokovi pepela nastali 1912. godine nakon erupcije vulkana Novarupta i stratovulkana Mount Katmai. Tijekom proljeća u područje dolaze brojni smeđi medvjedi u potrazi i lovu na losose.[40] |
| Kenai Fjords | 
|
Aljaska 59°55′N 149°39′W / 59.92°N 149.65°W |
2. prosinca 1980. | 2.711,3 | Park se nalazi u neposrednoj blizini aljaškog gradića Seward na poluotoku Kenai. U sastavu parka je veliko ledeno polje Harding Icefield, najmanje 38 ledenjaka i fjordovi kao posljedica njihovog djelovanja.[41] |
| Kings Canyon | 
|
Kalifornija 36°48′N 118°33′W / 36.80°N 118.55°W |
1. listopada 1890. | 1.869,2 | Kings Canyon dom je nekolicine gigantskih sekvoja te drugog po veličini svjetskog stabla naziva General Grant. U sastavu parka također se nalaze dio kalifornijske rijeke Kings River, dio granitnog Kings kanjona, rijeka San Joaquin, kao i špilja Boyden Cave.[42] |
| Kobuk Valley | 
|
Aljaska 67°33′N 159°17′W / 67.55°N 159.28°W |
2. prosinca 1980. | 7.084,9 | U sastavu parka Kobuk Valley nalazi se oko 98 km rijeke Kobuk i tri regije prekrivene pješčanim dinama. Nastali kao posljedica djelovanja ledenjaka, Great Kobuk, Little Kobuk i pješčane dine rijeke Hunt dosežu visinu od oko 38 m i temperature od oko 38°C, a ujedno su najviše arktičke dine. Milijuni karibua dva puta godišnje migriraju kroz područje parka. Ovaj nacionalni park je najmanje posjećivani.[43] |
| Lake Clark | 
|
Aljaska 60°58′N 153°25′W / 60.97°N 153.42°W |
2. prosinca 1980. | 10.601,7 | Na području parka oko jezera Clark nalaze se čak četiri aktivna vulkana, uključujući planinu Mount Redoubt, rijeke, ledenjaci, slapovi, umkjerene kišne šume, visoravan tundre i tri planinska vijenca.[44] |
| Lassen Volcanic | 
|
Kalifornija 40°29′N 121°31′W / 40.49°N 121.51°W |
9. kolovoza 1916. | 430,5 | Lassen Peak najveći je ugasli vulkan na svijetu. Zadnja njegova erupcija zabilježena je 1915. godine. Osim vulkana park sadrži hidrotermalna područja sa dimnjacima fumarolima, kipućim bazenima i isparavajućim tlom grijanim rastaljenim stijenama smještenim ispod same površine.[45] |
| Mammoth Cave | 
|
Kentucky 37°11′N 86°06′W / 37.18°N 86.10°W |
25. svibnja 1926. | 213,8 | Sa 587 zabilježenih i označenih prolaza, špilja Mammoth Cave je daleko najduži špiljski sustav na svijetu. U ovom jedinstvenom ekosustavu obitavaju pet vrsta šišmiša, špiljski škampi, špiljske ribe i špiljski vodenjaci. Iznad špilje, na površini se nalaze brojne rijeke, pješačke staze, ponikve i izvori.[46] |
| Mesa Verde | 
|
Colorado 37°11′N 108°29′W / 37.18°N 108.49°W |
29. lipnja 1906. | 210,9 | U ovom području se nalazi preko 4.000 arheoloških nalazišta Pueblo Indijanaca koji su ovdje živjeli preko 700 godina. Nastambe uklesane u stijenu građene su tijekom 12. i 13. stoljeća. Najveća nastamba je Cliff Palace koja sadrži 150 soba, 23 prostorije namijenjene vjerskim ritualima te brojne prolaze i tunele.[47] |
| Mount Rainier | 
|
Washington 46°51′N 121°45′W / 46.85°N 121.75°W |
2. ožujka 1899. | 953,5 | Aktivni vulkan Mount Rainier najistaknutiji je vrh u gorju Cascades, a prekriven je sa 26 ledenjaka uključujući i ledenjake Carbon Glacier te Emmons Glacier koji je najveći kontinentalni ledenjak Sjedinjenih Američkih Država.[48] |
| North Cascades | 
|
Washington 48°42′N 121°12′W / 48.70°N 121.20°W |
2. listopada 1968. | 2.042,8 | Ovaj kompleks uključuje dva dijela nacionalnog parka, jezero Ross Lake i jezero Lake Chelan sa rekreacijskim područjima. U sastavu parka su brojni ledenjaci i vrlo popularna područja namijenjena planinarenju i šetnji poput Cascade Pass, Mount Shuksan, Mount Triumph i Eldorado Peak.[49] |
| Olympic | 
|
Washington 47°58′N 123°30′W / 47.97°N 123.50°W |
29. lipnja 1938. | 3.733,8 | Smješten na poluotoku Olympic, ovaj se nacionalni park rasprostire od obale Pacifika do umjerenih kišnih šuma planine Olympus. Dio parka je najvlažnije područje u Sjedinjenim Američkim Državama.[50] |
| Petrified Forest | 
|
Arizona 35°04′N 109°47′W / 35.07°N 109.78°W |
9. prosinca 1962. | 378,5 | Nacionalni park sadrži veliku koncetraciju 225 milijuna godina stare okamenjene šume. Na području parka je i nalazište fosila dinosaura i preko 350 nalazišta domorodaca.[51] |
| Redwood | 
|
Kalifornija 41°18′N 124°00′W / 41.30°N 124.00°W |
2. listopada 1968. | 455,3 | Ovaj nacionalni park u službi je zaštite gotovo polovice preostalih sekvoja (
|
| Rocky Mountain | 
|
Colorado 40°24′N 105°35′W / 40.40°N 105.58°W |
26. siječnja 1915. | 1.075,8 | Ovaj dio planinskog lanca Stijenjak područje je različitog ekosustava jezera, planinskih i podalpskih šuma te tundre. park je dom jelena mazgara, muflona, crnih medvjeda i puma.[53] |
| Saguaro | 
|
Arizona 32°15′N 110°30′W / 32.25°N 110.50°W |
14. listopada 1994. | 370 | Podijeljena između planine Rincon i gorja Tucson, suha pustinja Sonora dom je mnoštva životinja u šest različitih bioloških zajednica. Park je nazvan po kaktusu Saguaro kojim je prekriveno ovo područje.[54] |
| Sequoia | 
|
Kalifornija 36°26′N 118°41′W / 36.43°N 118.68°W |
25. rujna 1890. | 1.635,1 | Pod zaštitom ovoga nacionalnog parka nalazi se divovska šuma Giant Forest, koja je dom najvećih pet svjetskih stabala a od kojih je najveće ono naziva General Sherman. Na području parka se također nalazi preko 240 špilja i granitna kupola Moro Rock.[55] |
| Shenandoah | 
|
Virginia 38°32′N 78°21′W / 38.53°N 78.35°W |
22. svibnja 1926. | 805,5 | Opjevane planine Blue Ridge Mountains nacionalnog parka Shenandoah, prekrivene gustim šumama, dom su za oko 10.000 životinja. Ceste i staze Skyline Drive i Appalachian Trail protežu se uzduž ovog uskog parka u dužini od preko 800 km. Posebnost parka čine i slapovi rijeke Shenandoah.[56] |
| Theodore Roosevelt | 
|
Sjeverna Dakota 46°58′N 103°27′W / 46.97°N 103.45°W |
10. studenog 1978. | 285,1 | Područje parka koji je nastao utjecajem američkog oredsjednika Theodora Roosevelta podijeljen je na tri dijela. Osim posjete Rooseveltovoj kolibi u parku je moguće i planinarenje. Park je dom bizonima, vitorogim antilopama, muflonima i divljim konjima.[57] |
| Virgin Islands | 
|
Američki Djevičanski Otoci 18°20′N 64°44′W / 18.33°N 64.73°W |
2. kolovoza 1956. | 59,4 | Otog Svetog Ivana ((engl.) Saint John) ima bogatu kulturnu i prirodnu povijest. Na otoku su arheološka nalazišta kulture Taíno i ruševine plantaža šećera još iz vremena Cristofora Columba.[58] |
| Voyageurs | 
|
Minnesota 48°30′N 92°53′W / 48.50°N 92.88°W |
8. siječnja 1971. | 883 | Ovaj park smješten na četiri glavna jezera, mjesto je za vožnju kanua, kajaka i ribolov. Prvi stanovnici parka bili su pripadnici plemena Chippewa Indijanaca. Područje obiluje visokim stijenama, kamenim vrtovima, otocima, uvalama i povijesnim zgradama.[59] |
| Wind Cave | 
|
Južna Dakota 43°34′N 103°29′W / 43.57°N 103.48°W |
9. siječnja 1903. | 114,5 | U sastavu parka je špilja, koja je otkrivena zahvaljujući zvuku vjetra koji je dolazio iz rupe u zemlji. Wind Cave je u svijetu najgušći špiljski sustav.[60] |
| Wrangell–St. Elias | 
|
Aljaska 61°00′N 142°00′W / 61.00°N 142.00°W |
2. prosinca 1980. | 33.682,6 | Ovo planinsko područje spoj je aljaških planinskih vijenaca Alaska, Chugach i Wrangell-Saint Elias, koji se sastoje od brojnih najvećih vrhova kontinenta viših od 4.900 m uključujući planinu Mount Saint Elias. Preko 25% površine parka su ledenjacima prekriveni vulkanski vrhovi.[61] |
| Yellowstone | 
|
Wyoming, Montana, Idaho 44°36′N 110°30′W / 44.60°N 110.50°W |
1. ožujka 1872. | 8.983,2 | Ovaj nacionalni park je smješten na Yellowstoneskoj kalderi i najstariji je svjetski nacionalni park. Obiluje geotermalnim područjima poput vrelih izvora i gejzira, od koji su najpoznatiji gejzir Old Faithful i termalni izvor Grand Prismatic Spring. Park je obitavalište oko 60 vrsta sisavaca uključujući i sivog vuka, grizlija, bizona i jelena.[62] |
| Yosemite | 
|
Kalifornija 37°50′N 119°30′W / 37.83°N 119.50°W |
1. listopada 1890. | 3.080,7 | U sastavu parka Yosemite, u različitim geološkim i hidrološkim područjima, nalaze se vrlo visoke litice, slapovi i šume sekvoje. Najveće znamenitosti su granitna kupola Half Dome i stjenoviti toranj El Capitan koji se uzdižu visoko iznad doline Yosemite nastale pod utjecajem ledenjaka. U parku se nalazi i najveći sjevernoamerički slap Yosemite Falls čija je visina 739 m.[63] |
| Zion | 
|
Utah 37°18′N 113°03′W / 37.30°N 113.05°W |
19. studenog 1919. | 593,3 | U sastavu ovog geološki jedinstvenog područja brojni su šareno obojeni pješčenjački kanjoni, visoravni i stjenoviti tornjevi. Prirodni lukovi visoravan Colorado Plateau čine veliku divljinu četiri različita ekosustava.[64] |
Izvori
- ↑ The National Park Service - Organic Act (engl.)
- ↑ 2,0 2,1 National Park Service (engl.)
- ↑ "10 Most Visited National Parks (2008)" (PDF). National Park Service. http://www.nps.gov/pub_aff/refdesk/10MVUNP.pdf Pristupljeno 21. studenog 2010.
- ↑ "World Heritage List". UNESCO World Heritage Centre. http://whc.unesco.org/pg.cfm?cid=31&l=en&&&mode=table&order=region Pristupljeno 21. studenog 2010.
- ↑ 5,0 5,1 (PDF) The National Parks: Index 2005–2007. Washington, D.C.: National Park Service. ISBN 9780912627755. http://www.nps.gov/pub_aff/refdesk/index2005_07.pdf Pristupljeno 21. studenog 2010
- ↑ "National Park System Areas Listed in Chronological Order of Date Authorized under DOI" (PDF). National Park Service. 27. lipanj 2005.. http://home.nps.gov/applications/budget2/documents/chronop.pdf Pristupljeno 21. studenog 2010.
- ↑ "Acadia National Park". National Park Service. http://www.nps.gov/acad/ Pristupljeno 21. studenog 2010.
- ↑ "National Park of American Samoa". National Park Service. http://www.nps.gov/npsa/ Pristupljeno 21. studenog 2010.
- ↑ "Arches National Park". National Park Service. http://www.nps.gov/arch/ Pristupljeno 21. studenog 2010.
- ↑ "Badlands National Park". National Park Service. http://www.nps.gov/badl/ Pristupljeno 21. studenog 2010
- ↑ "Big Bend National Park". National Park Service. 21. studenog 2009.. http://www.nps.gov/bibe/
- ↑ "Biscayne National Park". National Park Service. http://www.nps.gov/bisc/ Pristupljeno 21. studenog 2010.
- ↑ "Black Canyon of the Gunnison National Park". National Park Service. http://www.nps.gov/blca/ Pristupljeno 21. studenog 2010.
- ↑ "Bryce Canyon National Park". National Park Service. http://www.nps.gov/brca/ Pristupljeno 21. studenog 2010.
- ↑ "Canyonlands National Park". National Park Service. http://www.nps.gov/cany/ Pristupljeno 21. studenog 2010.
- ↑ "Capitol Reef National Park". National Park Service. http://www.nps.gov/care/ Pristupljeno 21. studenog 2010.
- ↑ "Carlsbad Caverns National Park". National Park Service. http://www.nps.gov/cave/ Pristupljeno 21. studenog 2010.
- ↑ "Channel Islands National Park". National Park Service. http://www.nps.gov/chis/ Pristupljeno 21. studenog 2010.
- ↑ "Congaree National Park". National Park Service. http://www.nps.gov/cong/ Pristupljeno 21. studenog 2010.
- ↑ "Crater Lake National Park". National Park Service. http://www.nps.gov/crla/ Pristupljeno 21. studenog 2010.
- ↑ "Cuyahoga Valley National Park". National Park Service. http://www.nps.gov/cuva/ Pristupljeno 21. studenog 2010.
- ↑ "Death Valley National Park". National Park Service. http://www.nps.gov/deva/ Pristupljeno 21. studenog 2010.
- ↑ "Denali National Park". National Park Service. http://www.nps.gov/dena/ Pristupljeno 21. studenog 2010.
- ↑ "Dry Tortugas National Park". National Park Service. http://www.nps.gov/drto/ Pristupljeno 21. studenog 2010.
- ↑ "Everglades National Park". National Park Service. http://www.nps.gov/ever/ Pristupljeno 21. studenog 2010.
- ↑ "Gates of the Arctic National Park". National Park Service. http://www.nps.gov/gaar/ Pristupljeno 21. studenog 2010.
- ↑ "Glacier National Park". National Park Service. http://www.nps.gov/glac/ Pristupljeno 21. studenog 2010.
- ↑ "Glacier Bay National Park". National Park Service. http://www.nps.gov/glba/ Pristupljeno 21. studenog 2010.
- ↑ "Grand Canyon National Park". National Park Service. http://www.nps.gov/grca/ Pristupljeno 21. studenog 2010.
- ↑ "Grand Teton National Park". National Park Service. http://www.nps.gov/grte/ Pristupljeno 21. studenog 2010.
- ↑ "Great Basin National Park". National Park Service. http://www.nps.gov/grba/ Pristupljeno 21. studenog 2010.
- ↑ "Great Sand Dunes National Park". National Park Service. http://www.nps.gov/grsa/ Pristupljeno 21. studenog 2010.
- ↑ "Great Smoky Mountains National Park". National Park Service. http://www.nps.gov/grsm/ Pristupljeno 21. studenog 2010.
- ↑ "Guadalupe Mountains National Park". National Park Service. http://www.nps.gov/gumo/ Pristupljeno 21. studenog 2010.
- ↑ "Haleakala National Park". National Park Service. http://www.nps.gov/hale/ Pristupljeno 21. studenog 2010.
- ↑ "Hawaii Volcanoes National Park". National Park Service. http://www.nps.gov/havo/ Pristupljeno 21. studenog 2010.
- ↑ "Hot Springs National Park". National Park Service. http://www.nps.gov/hosp/ Pristupljeno 21. studenog 2010.
- ↑ "Isle Royale National Park". National Park Service. http://www.nps.gov/isro/ Pristupljeno 21. studenog 2010.
- ↑ "Joshua Tree National Park". National Park Service. http://www.nps.gov/jotr/ Pristupljeno 21. studenog 2010.
- ↑ "Katmai National Park". National Park Service. http://www.nps.gov/katm/ Pristupljeno 21. studenog 2010.
- ↑ "Kenai Fjords National Park". National Park Service. http://www.nps.gov/kefj/ Pristupljeno 21. studenog 2010.
- ↑ "Kings Canyon National Park". National Park Service. http://www.nps.gov/seki/ Pristupljeno 21. studenog 2010.
- ↑ "Kobuk Valley National Park". National Park Service. http://www.nps.gov/kova/ Pristupljeno 21. studenog 2010.
- ↑ "Lake Clark National Park". National Park Service. http://www.nps.gov/lacl/ Pristupljeno 21. studenog 2010.
- ↑ "Lassen Volcanic National Park". National Park Service. http://www.nps.gov/lavo/ Pristupljeno 21. studenog 2010.
- ↑ "Mammoth Cave National Park". National Park Service. http://www.nps.gov/maca/ Pristupljeno 21. studenog 2010.
- ↑ "Mesa Verde National Park". National Park Service. http://www.nps.gov/meve/ Pristupljeno 21. studenog 2010.
- ↑ "Mount Rainier National Park". National Park Service. http://www.nps.gov/mora/ Pristupljeno 21. studenog 2010.
- ↑ "North Cascades National Park". National Park Service. http://www.nps.gov/noca/ Pristupljeno 21. studenog 2010.
- ↑ "Olympic National Park". National Park Service. http://www.nps.gov/olym/ Pristupljeno 21. studenog 2010.
- ↑ "Petrified Forest National Park". National Park Service. http://www.nps.gov/pefo/ Pristupljeno 21. studenog 2010.
- ↑ "Redwood National Park". National Park Service. http://www.nps.gov/redw/ Pristupljeno 21. studenog 2010.
- ↑ "Rocky Mountain National Park". National Park Service. http://www.nps.gov/romo/ Pristupljeno 21. studenog 2010.
- ↑ "Saguaro National Park". National Park Service. http://www.nps.gov/sagu/ Pristupljeno 21. studenog 2010.
- ↑ "Sequoia National Park". National Park Service. http://www.nps.gov/seki/ Pristupljeno 21. studenog 2010.
- ↑ "Shenandoah National Park". National Park Service. http://www.nps.gov/shen/ Pristupljeno 21. studenog 2010.
- ↑ "Theodore Roosevelt National Park". National Park Service. http://www.nps.gov/thro/ Pristupljeno 21. studenog 2010.
- ↑ "Virgin Islands National Park". National Park Service. http://www.nps.gov/viis/ Pristupljeno 21. studenog 2010.
- ↑ "Voyageurs National Park". National Park Service. http://www.nps.gov/voya/ Pristupljeno 21. studenog 2010.
- ↑ "Wind Cave National Park". National Park Service. http://www.nps.gov/wica/ Pristupljeno 21. studenog 2010.
- ↑ "Wrangell – St. Elias National Park". National Park Service. http://www.nps.gov/wrst/ Pristupljeno 21. studenog 2010.
- ↑ "Yellowstone National Park". National Park Service. http://www.nps.gov/yell/ Pristupljeno 21. studenog 2010.
- ↑ "Yosemite National Park". National Park Service. http://www.nps.gov/yose/ Pristupljeno 21. studenog 2010.
- ↑ "Zion National Park". National Park Service. http://www.nps.gov/zion/ Pristupljeno 21. studenog 2010.
Vanjske poveznice
- United States National Parks (engl.)
- United States National Parks (engl.)
- National parks, National Forests (engl.)