Borjana Krišto: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica
 
m bnz
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Borjana Krišto'''-->{{Infookvir političar
{{Infookvir političar
|ime            = Borjana Krišto
|ime            = Borjana Krišto
|slika          =  
|slika          =  

Posljednja izmjena od 30. travanj 2022. u 03:13

Borjana Krišto
hrvatska članica Kolegija ZD PS BiH
trenutačno
u službi od
9. prosinca 2014.
Prethodnik Božo Ljubić
izaslanica u Domu naroda PS BiH
trajanje službe
9. lipnja 2011. – 9. prosinca 2014.
Prethodnik  Branko Zrno
Nasljednik Zdenka Džambas
8. predsjednica Federacije BiH
trajanje službe
22. veljače 2007. – 17. ožujka 2011.
Potpredsjednik   Mirsad Kebo
Premijer Ahmet Hadžipašić (do 2007.)
  1. Preusmjeri Predložak:ClearNedžad Branković (2007.)
  2. Preusmjeri Predložak:ClearAhmet Hadžipašić (2007.)
  3. Preusmjeri Predložak:ClearNedžad Branković (2007. – 2009.)
  4. Preusmjeri Predložak:ClearMustafa Mujezinović
Prethodnik  Niko Lozančić
Nasljednik Živko Budimir
zastupnica u Zastupničkom domu PS BiH
trajanje službe
6. studenog 2006. – 22. veljače 2007.
ministrica pravosuđa Federacije BiH
trajanje službe
27. siječnja 2003. – 6. studenoga 2006.
Rođenje 13. kolovoza 1961.
Politička stranka HDZ BiH
Zanimanje pravnica

Borjana Krišto (Livno, 13. kolovoza 1961.), bosanskohercegovačka političarka iz HDZ-a BiH i predsjednica Federacije Bosne i Hercegovine između 2006. i 2011.

Na općim izborima 2010. bila je kandidatkinja za hrvatsku članicu Predsjedništva BiH, međutim, iako je dobila najviše glasova Hrvata, izbore je izgubila putem izbornog inženjeringa od Željka Komšića iz SDP-a BiH koji je dobio masovnu podršku Bošnjaka. Trenutno je zastupnica u hrvatskom klubu u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.

Mladost[uredi]

Borjana Krišto je rođena u obitelji Joze i Janje u Livnu. U rodnom gradu završila je osnovnu (1976.) i srednju školu maturiravši 1980. Poslije toga upisuje Pravni fakultet u Banjoj Luci gdje je diplomirala 1984., a pravosudni ispit položila je u Sarajevu. Nakon toga radila je u brojnim tvrtkama u pravnoj službi: u "Agro Livnu" (1987. - 1988.), "Guber Livnu" (1990. - 1991.) i "Likom Livnu" (1991. - 1992.). U HDZ BiH učlanila se 1995. kada se zaposlila u "Livno busu" gdje je radila u pravnoj službi do 1999.[1][2]

Politička karijera[uredi]

Krišto je imenovana ministricom pravosuđa u Vladi Hercegbosanske županije 1999. Na toj službi ostala je do 2000. kada je imenovana tajnicom županijske Vlade. Na tom položaju djelovala je do 2002.[1] U međuvremenu je 2001. imenovana članicom Predsjedništva HDZ-a BiH.[2]

Na općim izborima održanim 2002. Krišto je bila kandidatkinja za Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH. Osvojila je mandat s 3394 glasova, no nije ga preuzela jer je imenovana ministricom pravosuđa u Federalnoj Vladi. Tu dužnost vršila je do isteka mandata 2006.[1]

Na sljedećim općim izborima održanim 2006. bila je kandidatkinja za Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH gdje je uspjela osvojiti mandat s 2596 glasova. Također je imenovana i članicom Parlamentarne skupštine Vijeća Europe. Obje dužnosti prestala je obnašati 22. veljače 2007. kada je postala prva žena predsjednica Federacije Bosne i Hercegovine.[1] Te godine imenovana je i potpredsjednicom HDZ-a BiH.[2]

Krišto se na općim izborima 2010. kandidirala za hrvatsku članicu Predsjedništva BiH, međutim, završila je na drugom mjestu sa 109 758 (19.74%) glasova. Na izborima je pobijedio Željko Komšić iz SDP-a BiH s 337 065 (60.61%) glasova.[3] Krišto je izgubila izbore iako je dobila najviše glasova od Hrvata tako što su Bošnjaci masovno glasovali za Komšića koji je tako izbornim inženjeringom dobio mandat za hrvatskog člana Predsjedništva BiH.[4]

Nakon općih izbora 2010. nastupila je kriza vlasti zbog nemogućnosti da se obrazuje Vlada na razini Federacije BiH. Koalicija SDP-a BiH, SDA, NSRB-a i HSP-a BiH uspjela je stvoriti parlamentarnu većinu i izabrati Vladu Federacije BiH i postaviti Živka Budimira iz HSP-a BiH na mjesto predsjednika Federacije BiH. Međutim, njegov izbor negiralo je Središnje izborno povjerenstvo BiH (SIP) zbog nedovoljnog broja glasova Hrvata u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH, pa je Krišto ostala predsjednica Federacije BiH sve do odluke visokog predstavnika Valentina Inzka kojom je nametnuo vladu i Budimira za predsjednika Federacije BiH 17. ožujka 2011.[5]

Izvori[uredi]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 Životopis Borjane Krišto (na bošnjačkom). Centar za istraživačko novinarstvo. Pristupljeno 1. travnja 2014.
  2. 2,0 2,1 2,2 Baza podataka: Borjana Krišto (na bošnjačkom). Centar za istraživačko novinarstvo. Pristupjeno 1. travnja 2014.
  3. Potvrđeni rezultati općih izbora 2010. godine: hrvatski član Predsjedništva BiH. Središnje izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 1. travnja 2014.
  4. Snježana Pavić: Nije točno da Hrvati nisu glasali za Željka Komšića, u Grudama je dobio 124 glasa. Jutarnji list, 8. listopada 2010. Pristupljeno 1. travnja 2014.
  5. Zoran Krešić: Prije godinu dana srušen je Daytonski sporazum u FBiH. Večernji list, 16. ožujka 2012. Pristupljeno 1. travnja 2014.