Razlika između inačica stranice »Bojnik (Novi Grad Sarajevo, BiH)«
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)) |
m (bnz) |
||
| (Nije prikazana jedna međuinačica istog suradnika) | |||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
{{Drugo značenje2|[[Bojnik (razdvojba)]]}} | |||
{{Infookvir naselje u BiH | {{Infookvir naselje u BiH | ||
|ime = Bojnik | |ime = Bojnik | ||
Trenutačna izmjena od 19:06, 29. travnja 2022.
Za druga značenja, pogledajte Bojnik (razdvojba).| Bojnik | |
|---|---|
  Bojnik | |
| Entitet | Federacija BiH |
| Županija | Sarajevska županija |
| Općina/Grad | Novi Grad Sarajevo |
| Zemljopisne koordinate | 43°52′22″N 18°16′49″E / 43.8728388°N 18.2803916°E |
| Stanovništvo (1991.) | |
| - ukupno | 108 |
Bojnik je naseljeno mjesto u općini Novi Grad Sarajevo, Federacija BiH, BiH.
Povijest
U prošlosti se Bojnik zvao Crnotina[1] (Cernotina) i Žarnotina. Prvi apostolski vikar u Bosni biskup fra Mate Delivić u svome izvješću iz 1737. godine naveo je mjesto Crnotinu (Cernotina) u župi Sarajevo, s 8 katoličkih kuća i 97 katolika.[2] [3] U maticama matica župe Sarajevo, čiji najstariji dokumenti sežu u 1767. godinu, nađen je rod Andrića kao razmjerno brojan i nastanjen od 1772. godine. Starinački rod Hrvata Andrića poslije je zabilježen i u sarajevskim naseljima Dvoru i Otesu (od 1832.), kao i u samom gradu (od 1833.). Postoje i sarajevski Hrvati Andrići koji su od roda Mišića čiji je nadimak bio Andrić. Od tih Andrića je hrvatski književnik Ivo Andrić.[1] Danas postoji katastarska općina Crnotina u Novom Gradu Sarajevu, dok je katastarska općina Bojnik u Sarajevu.[4] Nekadašnje selo Crnotina danas je prigradsko naselje Bojnik.[1]
Stanovništvo
Nacionalni sastav stanovništva 1991. godine, bio je sljedeći:[5]
ukupno: 108
- Srbi - 56
- Muslimani - 46
- Hrvati - 1
- Jugoslaveni - 5
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 Croatica 57, 2013. Milo Jukić: Novi podaci o podrijetlu nobelovca Ive Andrića, str. 259-260
- ↑ Taračin Do i okolica Povijest JODA (pristupljeno 6. travnja 2019.)
- ↑ Jelenić, Julijan, Izvještaj o apostolskom vikarijatu, što ga je prigodom kanskog pohoda sasatvio i koncem 1737. Sv. zboru za raširenje vjere spremio biskup i pravi apostolski vikar u Bosni fra Mato Delivić (Documenta res gestas Fratrum Minorum Provinciae Bosnae Argentinae ab an. 1699.-1835. spectantia, volumen I., Typographia Croatica Franciscanae provinciae, Mostar, 1927., str. 37.-38.
- ↑ OSS Katastarske općine (pristupljeno 6. travnja 2019.)
- ↑ Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo
| ||||||||