Acetilceluloza: razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
m bnz |
||
Nije prikazana jedna međuinačica | |||
Redak 1: | Redak 1: | ||
[[datoteka:Cellulose acetate.svg|mini|desno|300px|Strukturna formula celuloznog diacetata. [[Kemijska formula]] prikazuje presjek [[celuloza|celuloze]] s dvije acetilne skupine po modulu [[glukoza|glukoze]].]] | |||
[[datoteka:Ball Pen made from Cellulose Acetate Biograde.jpg|mini|desno|300px|[[Kemijska olovka|Kemijske olovke]] napravljene od celuloznog acetata.]] | [[datoteka:Ball Pen made from Cellulose Acetate Biograde.jpg|mini|desno|300px|[[Kemijska olovka|Kemijske olovke]] napravljene od celuloznog acetata.]] | ||
Redak 42: | Redak 42: | ||
== Vanjske poveznice == | == Vanjske poveznice == | ||
[[Kategorija:Tekstilna industrija]] | [[Kategorija:Tekstilna industrija]] | ||
[[Kategorija:Boje]] | [[Kategorija:Boje]] |
Posljednja izmjena od 8. travanj 2022. u 14:02
Acetilceluloza (acet- + grč. ὕλη: drvo, tvar + celuloza) ili celulozni acetat je bijeli prah dobiven esterifikacijom celuloze smjesom octene kiseline i acetanhidrida. Upotrebljava se za izradu polimernih materijala, acetatne svile, negorivih filmova, lakova i drugog. [1]
Acetatna vlakna[uredi]
Acetatna vlakna su kemijska vlakna proizvedena od celuloznih acetata (acetilceluloze). Stupanj acetiliranja celuloze može biti različit:
- u triacetatnim vlaknima acetiliranje celuloze gotovo je potpuno,
- dok je u diacetatnim vlaknima stupanj acetiliranja manji (približno od 9 do 26% hidroksilnih skupina može ostati neacetilirano).
Filamentna acetatna vlakna upotrebljavaju se kao zamjena za svilu (acetatna svila), a od vlasastih se vlakana izrađuju cigaretni filtri. [2]
Antrakinonska bojila za acetatnu svilu[uredi]
Za bojenje acetatne svile upotrebljavaju se amino-, alkilamino- i hidroksiamino-derivati antrakinona, koji u fino dispergiranom stanju, u prisutnosti sredstava za snižavanje površinske napetosti, prelaze na acetatno vlakno i otapaju se u njemu, te ga oboje. Hidroksilne grupe mogu da se nalaze bilo na antrakinonskom sistemu bilo na alkilnom ostatku. Najvažnija su modra, zelena i ljubičasta bojila, jer ti tonovi nedostaju azo-bojilima za acetatnu svilu. Postignuta obojenja su živahna i dobrih postojanosti, osobito na svjetlosti i u pranju. Primjer je Cellitonechtblaugriin B, C.I. 62500, koji se priprema djelovanjem etanolamina na leuko-1,4,5,8-tetraoksiantrakinon. [3]
Slike[uredi]
|
Izvori[uredi]
- ↑ acetilceluloza (celulozni acetat), [1] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, pristupljeno 15. 1. 2021.
- ↑ acetatna vlakna, [2] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, pristupljeno 15. 1. 2021.
- ↑ "Tehnička enciklopedija" (Bojila), glavni urednik Hrvoje Požar, Grafički zavod Hrvatske, 1987.