Toggle menu
310,1 tis.
50
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Socijalni nauk Katoličke Crkve: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m bnz
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Socijalni nauk Katoličke Crkve'''-->'''Socijalni nauk Katoličke Crkve''' temelji se na razmatranju ''''Ordo Socialis'' ("društveni poredak") racionalnim poredku društvene zajednice i suživota, izravnije se bave gospodarskim, političkim i kulturnim pitanjima, aktivnostima koje idu na štetu opće dobrobiti ljudi u društvu i koje utječu na dostojanstvo ljudskih osoba, obitelji, zajednica i naroda.
Socijalni nauk Katoličke Crkve''' temelji se na razmatranju ''''Ordo Socialis'' ("društveni poredak") racionalnim poredku društvene zajednice i suživota, izravnije se bave gospodarskim, političkim i kulturnim pitanjima, aktivnostima koje idu na štetu opće dobrobiti ljudi u društvu i koje utječu na dostojanstvo ljudskih osoba, obitelji, zajednica i naroda.
<references group="Suvremena katolička enciklopedija, 2005., str. 310" />
<references group="Suvremena katolička enciklopedija, 2005., str. 310" />
Socijalni nauk [[kršćanstvo|kršćanstva]] može se podijeliti posebno na [[Katolička Crkva|katolički]], [[Protestantizam|protestantski]] i [[Pravoslavlje|pravoslavni]] nauk.
Socijalni nauk [[kršćanstvo|kršćanstva]] može se podijeliti posebno na [[Katolička Crkva|katolički]], [[Protestantizam|protestantski]] i [[Pravoslavlje|pravoslavni]] nauk.

Posljednja izmjena od 24. ožujak 2022. u 21:17

Socijalni nauk Katoličke Crkve temelji se na razmatranju 'Ordo Socialis ("društveni poredak") racionalnim poredku društvene zajednice i suživota, izravnije se bave gospodarskim, političkim i kulturnim pitanjima, aktivnostima koje idu na štetu opće dobrobiti ljudi u društvu i koje utječu na dostojanstvo ljudskih osoba, obitelji, zajednica i naroda.

Socijalni nauk kršćanstva može se podijeliti posebno na katolički, protestantski i pravoslavni nauk.

Temelji

Učenje Katoličke Crkve je tijekom svoje povijesti davalo smjernice i određene vrline za suživot ljudi. Načela djeluju kao putokaz kršćaninu i svakom čovjeku, koji to učenje prihvaća.

Nova socijalna učenja su se probila enciklikom (Rerum novarum) pape Lava XIII. godine 1891. pod utjecajem velikih posljedica industrijske revolucije i urbanizacije na socijalnu situaciju radnika.

Glavni stupovi socijalnih nauka Rimokatoličke Crkve na ovom području su: papinske enciklike koje se temelje na praktičnoj primjeni katoličkih teoloških i filozofskih smjernica te etičkih načela.

Najpoznatije socijalne enciklike su:

  1. Rerum novarum (O novim stvarima), 1891.
  2. Quadragesimo anno (Obnova društvenog poretka), 1931.
  3. Mater et Magistra (Kršćanstvo i društveni napredak), 1961.
  4. Pacem in terris (Mir na zemlji), 1963.
  5. Populorum progressio (Razvoj naroda), 1967.
  6. Octogesima adveniens (Poziv na akciju), 1971.
  7. Laborem exercens (O ljudskom radu), 1981.
  8. Sollicitudo rei socialis (Društvene brige), 1987.
  9. Centesimus annus (O stotoj obljetnici), 1991.
  10. Deus caritas est (Bog je ljubav), 2005.
  11. Laudato si' (Hvaljen budi), 2015.
  12. Fratelli tutti (Svi smo braća), 2020.

Socijalna etika

Socijalna etika je praktična primjena teološkog tumačenja Crkve. Utjelovljuje načelo ljudsko dostojanstvo, osobnosti (posebno značaj slobodne volje čovjeka), dobrobiti, ljudska prava, solidarnosti, te supsidijarnosti i brige za siromašnima.

Povezani članci

Vanjske poveznice