Razlika između inačica stranice »Logička pogreška«
Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (bnz) |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
Logičkom pogreškom''' u [[Logika|logici]] i [[Retorika|retorici]] nazivamo nevaljani [[zaključak]] koji je nastao nepravilnim zaključivanjem. | |||
== Aristotelova podjela == | == Aristotelova podjela == |
Trenutačna izmjena od 10:30, 23. ožujka 2022.
Logičkom pogreškom u logici i retorici nazivamo nevaljani zaključak koji je nastao nepravilnim zaključivanjem.
Aristotelova podjela
Još iz antike dolazi Aristotelova podjela logičkih pogrešaka na paralogizme i sofizme. Paralogizmi su nenamjerne logičke pogreške, dok su sofizmi namjerne logičke pogreške, čiji je cilj zbunjivanje protivnika.[1]
Antički primjeri sofizama
- Rogati - "Što nisi izgubio, to imaš?" "Da." "Rogove nisi izgubio?" "Ne." "Dakle, imaš rogove."
[Ono što nisi izgubio ne znači da to imaš, jer ako nešto nemaš to znači da to ne možeš ni izgubiti.]
Govorne logičke pogreške
- pogreška dvoznačnosti (fallaciae aequivocationis)
- pogreška dvosmislenosti
- pogreška kompozicije
- pogreška podjele
- pogreška naglaska
- pogreška govornog oblika
Vidi
Izvori
- ↑ Gajo Petrović, "Logika", Školska knjiga, Zagreb, str. 122