Razlika između inačica stranice »Orod III. Partski«
Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (bmz) |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
Orod III. Partski ''' je bio vladarem [[Partsko Carstvo|Partskog Carstva]] oko [[4.]] godine. Na to su ga mjesto stavili moćnici nakon smrti Fraata V. koji je suvladao s [[Musa Partska|Musom]] otprilike od [[2. pr. Kr.]] do [[4.]]. Na vlast je došao jer se je prema pretpostavkama [[Josip Flavije|Josipa Flavija]] Musa udala za svog sina [[Fraat V. Partski|Fraata V.]]. Budući da je to Partima bilo neprihvatljivo, ustali su i zbacili ih s vlasti, a vlast ponudili [[Orodu III.]], koji je nakratko zavladao. | |||
Oroda III. su ubili "zbog njegove krajnje okrutnosti" (Josip Flavije). Nakon njegove smrti, brat Fraata V. [[Vonon I. Partski|Vonon I.]] (vladao oko 8.–12.) pokušao je doći na prijestolje, no uslijedio je [[građanski rat]] s [[Artaban II. Partski|Artabanom II.]] (vladao oko 10.–38.). | Oroda III. su ubili "zbog njegove krajnje okrutnosti" (Josip Flavije). Nakon njegove smrti, brat Fraata V. [[Vonon I. Partski|Vonon I.]] (vladao oko 8.–12.) pokušao je doći na prijestolje, no uslijedio je [[građanski rat]] s [[Artaban II. Partski|Artabanom II.]] (vladao oko 10.–38.). |
Trenutačna izmjena od 18:26, 20. ožujka 2022.
Orod III. Partski je bio vladarem Partskog Carstva oko 4. godine. Na to su ga mjesto stavili moćnici nakon smrti Fraata V. koji je suvladao s Musom otprilike od 2. pr. Kr. do 4.. Na vlast je došao jer se je prema pretpostavkama Josipa Flavija Musa udala za svog sina Fraata V.. Budući da je to Partima bilo neprihvatljivo, ustali su i zbacili ih s vlasti, a vlast ponudili Orodu III., koji je nakratko zavladao.
Oroda III. su ubili "zbog njegove krajnje okrutnosti" (Josip Flavije). Nakon njegove smrti, brat Fraata V. Vonon I. (vladao oko 8.–12.) pokušao je doći na prijestolje, no uslijedio je građanski rat s Artabanom II. (vladao oko 10.–38.).
Referencije
- Ovaj članak uključuje prijevod teksta iz jedanaestog izdanja Encyclopædije Britannice, urednik Hugh Chisholm, objavljenog 1911. godine, nakladnik Cambridge University Press, koje je javno dobro.
- Josip Flavije, Židovske starine, xviii