Razlika između inačica stranice »Open Hydro plimna turbina«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (bmz) |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
Open Hydro plimna [[turbina]]''' je posebna vrsta turbine koja iskorištava energiju plime i oseke za proizvodnju [[električna energija|električne energije]] . Izgradila ju je Open Hydro tvrtka, smještena u Dublinu, i 2006.godine postavljena je na testni položaj. Ova turbina bila je prva plimna turbina razvijena u Europskom morskom energetskom centru (EMEC). Prva je povezana na [[električna mreža|mrežu]] i proizvodila je električnu energiju iz energije plime i oseke za nacionalnu mrežu Ujedinjenog Kraljevstva. Njezinom instalacijom uspješno je demonstrirana metoda sigurne i ekonomične instalacije turbina izravno na morsko dno. Vizija tvrtke jest izgraditi polja plimnih turbina ispod razine mora koje će nečujno i nevidljivo proizvoditi električnu energiju bez štetnih utjecaja na okoliš. <ref>{{Citiranje weba|url=http://www.emec.org.uk/about-us/our-tidal-clients/open-hydro/|title=Open Hydro : EMEC: European Marine Energy Centre|language=en|accessdate=2018-12-28}}</ref> | |||
== Povijest == | == Povijest == |
Trenutačna izmjena od 17:20, 20. ožujka 2022.
Open Hydro plimna turbina je posebna vrsta turbine koja iskorištava energiju plime i oseke za proizvodnju električne energije . Izgradila ju je Open Hydro tvrtka, smještena u Dublinu, i 2006.godine postavljena je na testni položaj. Ova turbina bila je prva plimna turbina razvijena u Europskom morskom energetskom centru (EMEC). Prva je povezana na mrežu i proizvodila je električnu energiju iz energije plime i oseke za nacionalnu mrežu Ujedinjenog Kraljevstva. Njezinom instalacijom uspješno je demonstrirana metoda sigurne i ekonomične instalacije turbina izravno na morsko dno. Vizija tvrtke jest izgraditi polja plimnih turbina ispod razine mora koje će nečujno i nevidljivo proizvoditi električnu energiju bez štetnih utjecaja na okoliš. [1]
Povijest
Iskorištavanje energije plime i oseke nipošto nije novi koncept. Naime, postoje dokazi da su mlinovi na plimu i oseku, nalik branama, bili u upotrebi još u doba starih Rimljana. Ti su mlinovi iskorištavali energiju plime i oseke zarobljavajući vodu u spremnicima tijekom plime i zatim puštajući vodu da izađe preko vodenog kola kada dođe oseka.Vodena kola pružala su mehaničku snagu za mljevenje žitarica. [2]
Radeći na istom principu kao Rimski mlinovi (koncept brane), ovakvi tipovi elektrana koriste masivne turbine koje mogu proizvesti snagu i do 10MW.
Problemi plimnih turbina
Ekološki problemi
Energija proizvedena standardnim plimnim turbinama je obnovljiva i čista, ne uzrokuje emisiju plinova koji rezultiraju globalnim zatopljenjem i kiselim kišama, međutim postoje drugi neizbježni problemi. Mijenjanje plimnih tokova uništavanjem zaljeva ili estuarija može rezultirati negativnim utjecajem na vodeni i priobalni ekosustav. Nekoliko istraživanja provedenih s ciljem utvrđivanja ekoloških utjecaja elektrana na plimu i oseku pokazalo je da je svako pojedino područje različito i da utjecaju uvelike ovise o geografiji prostora. Primjerice, lokalna plima i oseka nije se značajno promijenila pod utjecajem brane La Rance , no to nije univerzalan slučaj. Procijenjeno je da je u zaljevu Fundy utjecaj brane na smanjenje lokalne plime od oko 15cm. [3]
Ekonomski problemi
Tehnologija potrebna za iskorištavanje energije plime i oseke dobro je razvijena, ali glavna barijera povećanju broja ovakvih tipova elektrana jesu konstrukcijski troškovi. Iznosi početnih ulaganja su vrlo visoki, a period izgradnje postrojenja može trajati i do 10 godina stoga je cijena proizvedene električne energije veoma ovisna o zahtijevanoj rati povrata kredita od strane banke. Tehnologija korištena za pretvorbu energije plime i oseke u električnu slična je tehnologiji korištenoj u tradicionalnim hidroelektranama. Prvo je potrebno izgraditi prepreku odnosno branu preko zaljeva ili estuarija. Izgradnja brane je skup proces,a duž brane je potrebno ugraditi turbine i izlaze. Također, dnevni rad ograničen je na 10 sati koliko je vrijeme izmjene plime i oseke i potrebna visina izmjene je minimalno 7m. Sve ovo dovodi nas do problema neisplativosti koji se nastoji riješiti novim, drugačijim tehnologijama.
Rješenje - OpenHydro turbina
Open Hydro turbine došle su kao jedna od mogućnosti rješenja ekoloških i ekonomskih problema vezano za dobivanje energije iz plime i oseke. Ove turbine smještene su ispod površine vode gdje koriste energiju toka vode koji je posljedica periodičkog podizanja i spuštanja razine mora. Pošto je utjecaj na tok oko turbine minimalan i nema potrebe za značajnim građevinskim radovima kao što je to slučaj kod izgradnje brana i spremnika [4], ovo rješava mnoge ekološke probleme. U slučaju Open Hydro tehnologije, niti jedan dio infrastrukture nije vidljiv iznad razine mora.
Građa turbine
Open Hydro turbina je uređaj s horizontalnom osi, sastoji se od dva čelična stupa spojena na mrežu i utisnuta u morsko dno. Na stupovima se nalazi platforma koja pruža radni prostor. Turbina promjera 6 metara pričvršćena je za stupove pomoću dva čelična prstena, što omogućava spuštanje jedinice u more koristeći po jedno hidraulično vitlo nosivosti 15 tona sa svake strane. Ne postoji potreba za zupčanim prijenosnikom ili drugim složenim komponentama koje zahtijevaju redovitu intervenciju.[5] Uređaj je temeljen na filozofiji od nula održavanja između remonta. Turbina je proizvedena od kombinacije staklom ojačanog kompozita i čelika. Turbina koristi generator s permanentnim magnetom, s magnetima montiranom oko vanjske strane rotora i električnim namotima smještenim u potpornoj strukturi. Nikakva priprema morskog dna nije potrebna i čitav sustav je moguće postaviti unutar jedne izmjene plime i oseke. Turbina ne zahtjeva korištenje štetnih sredstava za podmazivanje jer morska voda služi kao mazivo. [2]
Za izgradnju turbine potrebno je zadovoljiti mnoštvo uvjeta:
- hidrodinamički uvjeti
- stanje morskog dna
- ekosustav morskog dna
- postavljanje, rad i održavanje turbine te minimalan utjecaj na okoliš
- pristup mreži i veza s kopnom.
Open Hydro turbina na nekoliko načina smanjuje rizike za sve oblike morskog života: lopatice rotora koje su pričvršćene unutar vanjskog kućišta i šuplje središte velikog promjera koje omogućava životinjama bezopasan prolaz kroz turbinu.
Princip rada turbine
Električna energija proizvodi se pomoću kinetičke energije vode pri čemu brzina protoka vode i volumen vode koja prolazi kroz turbinu moraju biti dovoljni da pokrenu rotaciju turbine koja onda pokreće generator. U standardnim elektranama na plimu i oseku za povećanje volumena vode i kinetičke energije vode koriste se brane. Brane sakupljaju vodu i pomoću visinske razlike stvaraju dovoljno kinetičke energije za pokretanje turbine. Kod Open Hydro turbine tu ulogu imaju plima i oseka. Turbine s horizontalnom osi imaju sličan princip rada kao vjetroturbine. Turbina se postavi u vodu i protok vode, u ovom slučaju uzrokovan plimom i osekom, uzrokuje rotaciju rotora oko horizontalne osi i time proizvodnju energije.[6] Što je veća visinska razlika između plime i oseke, to je veći volumen i brzina strujanja vode, a samim time i brža rotacija turbine što ima za posljedicu veću proizvodnju električne energije.
Matematički izrazi za snagu trubine
Navedene turbine na plime i oseku rade prema sličnom principu kao i vjetroturbine stoga se na njih mogu primijeniti i slične matematičke jednadžbe za proračun snage turbine, učinkovitosti i slično . Snaga vjeroturbine može biti određena na nekoliko načina, no najčešće se za njeno izračunavanje koristi kinetička energija :
[math]\displaystyle{ Ekin= 1/2 V \cdot\rho\cdot v^2 }[/math]
gdje je:
- [math]\displaystyle{ V }[/math]- volumen ( [math]\displaystyle{ m^3 }[/math] )
- [math]\displaystyle{ \rho }[/math]- gustoća ( kg/[math]\displaystyle{ m^3 }[/math])
- [math]\displaystyle{ v }[/math]- brzina gibanja ( m/s ) .
Snaga vjetra (ili nekog drugog fluida) se dobije kao: [math]\displaystyle{ P = \frac{Ekin}{\bigtriangleup t} = \frac{\bigtriangleup V \cdot\rho \cdot v ^2}{ 2 \bigtriangleup t} = \frac{\rho \cdot A \cdot v^3}{2} }[/math]
gdje je:
- [math]\displaystyle{ V }[/math]- volumen fluida koji prolazi kroz turbinu
- [math]\displaystyle{ \rho }[/math]- gustoća fluida
- [math]\displaystyle{ \upsilon }[/math]- brzina
- [math]\displaystyle{ A }[/math]- površina rotora vjetroturbine ([math]\displaystyle{ m^2 }[/math])
- [math]\displaystyle{ t }[/math]- vrijeme (s) .
Iz snage je moguće dobiti bezdimenzijski koeficijent učinka [math]\displaystyle{ c_p }[/math], [math]\displaystyle{ c_p = \frac{P_{eff}}{P} }[/math], koji nam govori o učinkovitosti stroja gdje [math]\displaystyle{ P_{eff} }[/math] predstavlja efektivnu snagu stroja, a računa se prema formuli: [math]\displaystyle{ P_{eff} = P_1 - P_2 = \frac{\bigtriangleup V \cdot \rho }{2 \bigtriangleup t} \cdot (v_1^2-v_2^2) }[/math] s prethodno navedenim veličinama. [7]
Prednosti Open Hydro turbine
Kako je već ranije navedeno, Open Hydro turbina ima nekolicinu prednosti naspram klasičnih elektrana na plimu i oseku. Neke od prednosti su:
- manji troškovi investicije
- mali utjecaj na okoliš
- jednostavno održavanje i postavljanje
- sigurna za morski svijet.
Zaključak
Plima i oseka su ogroman i besplatan izvor energije koji se mora na pravi način iskoristiti. Dosadašnja tehnologija imala je velik utjecaj na okoliš i zahtijevala je velika početna ulaganja u izgradnju stoga je Open Hydro turbina predstavila jednostavniji, efikasniji i ekološki prihvatljiviji način pretvorbe energije plime i oseke u električnu energiju.
Izvori
- ↑ "Open Hydro : EMEC: European Marine Energy Centre" (engl.). http://www.emec.org.uk/about-us/our-tidal-clients/open-hydro/ Pristupljeno 28. prosinca 2018.
- ↑ 2,0 2,1 O'Riordan, David (5. lipnja 2014.). "Harnessing tides for energy generation in the Alderney Race" (engl.). Engineers Journal. http://www.engineersjournal.ie/2014/06/05/harnessing-the-tides-for-energy-generation-in-the-alderney-race/ Pristupljeno 28. prosinca 2018.
- ↑ rick. "Tidal Energy" (engl.). Ocean Energy Council. http://www.oceanenergycouncil.com/ocean-energy/tidal-energy/ Pristupljeno 28. prosinca 2018.
- ↑ How Hydroelectric Energy Works. https://www.ucsusa.org/clean_energy/our-energy-choices/renewable-energy/how-hydroelectric-energy.html Pristupljeno 28. prosinca 2018.
- ↑ OpenHydro Tidal Turbine – clean, green, renewable energy. https://www.diabgroup.com/en-GB/Cases/Sustainability/OpenHyrdo-Tidal-Turbine Pristupljeno 28. prosinca 2018.
- ↑ Tidal Energy | Offshore Renewable Energy Developments | Knowledge & Advice | RYA - Royal Yachting Association. https://www.rya.org.uk/knowledge-advice/offshore-renewables/Pages/tidal-energy.aspx Pristupljeno 28. prosinca 2018.
- ↑ Siegfried Heier (22. travnja 2014.). Grid Integration of Wind Energy. 10.1002/9781118703274. http://dx.doi.org/10.1002/9781118703274 Pristupljeno 28. prosinca 2018.